Otkupnih stanica na sjeveru države nema, nakupci rade šta hoće

Predstavnici nekoliko mjesnih zajednica sa područja beranske opštine zatražili su od državnih institucija da preduzmu mjere radi otvaranja otkupnih centara, kako u ovoj opštini, tako i na čitavom sjeveru.

Oni su podsjetili da i pored najava prethodnih godina u seoskim mjesnim centrima nije došlo do ponovnog aktiviranja stanica za otkup tržnih viškova, iako u strateškim integracionim dokumentima posebno mjesto zauzimaju poglavlja koja se tiču razvoja poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i otkupa ljekovitog bilja i šumskih plodova.

“Zato otkup uglavnom obavljaju nakupci. Država bi morala da uloži napor kako bi kroz otvaranje otkupnih centara u mjesnim centrima, bar donekle uvela red na tržištu“, kažu poljoprivredni proizvođači sa područja beranske opštine.

Predsjednik Mjesne zajednice Kaludra Radovan Anđić navodi da je privatizacija u posljednjih dvadesetak godina nanijela neprocjenjivu štetu svim razvojnim granama, pa i poljoprivredi.

I pored izvanrednih prirodnih resursa, ni u jednom seoskom mjesnom centru u Beranama ne postoje stanice koje bi se bavile otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda.

“Vijesti” su prošle godine pisale o tome kako je uništena i preprodata najveća hladnjača na snjeveru Crne Gore, i kako se na njenom mjestu u Beranama sada nalazi jedan veliki trgovinski objekat. Kada se radi o voću, ono što nije otišlo u kazane i rakiju, ili u manjim količinama stiglo do kupaca na zelenoj pijaci, istrunulo je na granama, dok su marketi prepuni voća iz uvoza.

“Nekada su poljoprivredne zadruge bile nosioci razvoja. U sklopu tih zadruga funkcionisali su otkupni centri, koji su sada pogašeni. To je za posljedicu imalo smanjivanje stočnog fonda i sve manji broj onih koji se odlučuju da se bave stočarstvom i sakupljanjem šumskih plodova i ljekobilja“, kaže Anđić.

On smatra da je i to, između ostalog, jedan od razloga velikih migracija sa seoskog područja. Slična situacija je i u drugim seoskim mjesnim centrima.

Iz Mjesne zajednice Šekular ističu, takođe, da je gašenje otkupnih centara išlo naruku jedino nakupcima.

"Tokom posljednjih decenija prošlog vijeka u skoro svim mjesnim centrima postojali su otkupni centri. U tim centrima lokalno stanovništvo je moglo da plasira svoje tržne viškove, kao i velike količine ljekobilja i šumskih plodova. Isplate su bile redovne, tako da su, baveći se tim poslovima, stanovnici ostvarivali značajan dohodak“, kazao je Vesko Davidović.

Kao i drugi sagovornici, i on kaže da su tokom tranzicionih procesa svi ti centri ugašeni, dok je raspoloživa imovina prepuštana propadanju.

“O postojanju tih centara danas jedino svjedoče ostaci ruiniranih objekata. U takvom ambijentu jedino nakupci profitiraju. Oni skidaju kajmak, dok se proizvođači nalaze u potpuno nezavidnom položaju“, navodi Davidović.

Predstavnici mjesnih zajednica kritikuju i socijalnu politiku koja za posljedicu ima, kako kažu, obogaljivanje mladih i radno sposobnih ljudi na selu.

"Omladina neće da radi. Čekaju na socijalu i ispijaju kafe u gradskim kafićima. Za sve to vrijeme ogromna stredstva iz agrobudžeta su odlazila u pogrešnom smjeru. Tako je jednim neozbiljnim i nedomaćinskim odnosom u Crnoj Gori uništeno nešto što je moglo da predstavlja realnu razvojnu šansu“, konstatuju predstavnici mjesnih zajednica.

Iz lokalne uprave u ovom sjevernom gradu naglašavaju da su svjesni problema vezanih za neorganizovan otkup tržnih viškova i da treba intenzivno raditi da se trenutno stanje popravi.

"U posljednje vrijeme imamo intenzivne komunikacije sa građanima i predstavnicima mjesnih zajednica sa ciljem da se na prostoru naše opštine stvore uslovi za organizovanje normalnog života. Nastojimo da stvorimo pogodnosti koje bi zadovoljile interese onih koji svoju šansu vide u otkupu tržišnih viškova. Brzo otvaranje regionalne stočne pijace u Beranama, ide tome u prilog“, naglašavaju u opštinskom resornom sekretarijatu.

Zakon o kooperativama mrtvo slovo na papiru

Nakon što je u pogledu industrijalizacije poslije tajkunskih privatizacija sjever vratila čitav vijek unazad, država je pogasila sve centre u kojima je postojala mogućnost plasmana poljoprivrednih tržnih viškova.

Otkupni centri su uglavnom gašeni do 2000. godine, a potom je, prije nekoliko godina, donesen Zakon o kooperativama. Po tom zakonu, sve nekadašnje zemljoradničke zadruge, ako su i sačuvane u bilo kojem obliku, morale su da se preregistruju u kooperativne centre. Poljoprivredni proizvođači su od tada prepušteni na milost i nemilost nakupaca.

“Otkupni centri postoje samo u planovima bez obzira što podaci sa posljednjeg popisa ukazuju da veća polovina stanovništva u opštini Berane živi na seoskom području i da na tom prostoru postoji značajan broj grla krupne i sitne stoke. U Višegodišnjem investicionom planu se navodi da su ljekovito bilje i šumski plodovi, gdje, između ostalog, spadaju borovnica, pečurka, kleka, razni čajevi i drugo, značajni neiskorišteni potencijali“, navode predstavnici mjesnih zajednica.

( Tufik Softić )