Prijavljeni roditelji zbog prosjačenja djece u Beranama

Policija je podnijela pet prekršajnih prijava protiv roditelja čija djeca prosjače u Beranama.

“Vijestima” je potvrđeno da su policajci, sa radnicima Centra za socijalni rad, priveli osam maloljetnika zbog prosjačenja, a potom podnijeli prekršajne prijave protiv njihovih roditelja pozvavši se na Zakon protiv nasilja u porodici.

Istaknuto je da se djeca privode isključivo civilnim automobilima u prisustvu radnika Centra za socijalni rad, i da se puštaju poslije uzimanja izjava...

I ranije je bilo hapšenja kroz policijsku akciju “Prosjak”, a nova je uslijedila nakon što je zaštitnik ljudskih prava i sloboda prošle sedmice saopštio da nadležni u Beranama nijesu preduzeli sve potrebne mjere kako bi suzbili pojavu prosjačenja.

“To je vrlo osjetljivo pitanje, jer se radi o zloupotrebi djece, ali se nadamo da ćemo ovog puta efektnije suzbiti prosjačenje i zloupotrebu djece”, kazao je “Vijestima” sagovornik iz CB Berane.

On je podsjetio da je policija u Beranama, kao i u drugim gradovima, ranije sprovela akciju “Prosjak”.

“Sada opet pokušavamo, ali smo svjesni da je ovo vrlo kompleksan problem, u koji treba svi da se uključe, pa i sami građani. Građani treba da znaju da kada se sažale i toj djeci daju novac, oni ge ne daju njima, jer novac zvršava kod onih koji su ih poslali da prose”.

U Beranama je od ranije identifikovano četrnaestoro djece iz pet porodica koje pripadaju RAE populaciji, kojima se ugrožavaju garantovana prava djeteta na bezbjedno i zdravo odrastanje.

Da se djeca organizovano bave prosjačenjem u Beranama, zaštitniku ljudskih prava i sloboda ukazali su građani, ističući da se to rade svakodnevno, na istim lokacijama u gradu, a da nadležni organi i službe ništa ne preduzimaju u vezi sa tim.

Prilikom ispitivanja ovog slučaja, ustanovljeno je da se na evidenciji Centra za socijalni rad Berane nalazi pet porodica koje sa četrnaestoro djece prose ispred mega marketa i tržnih centara.

“Zaštitnik izražava zabrinutost zbog činjenice da su nadležni organi upoznati sa porodicama koje se bave prosjačenjem, te je identifikovano pet porodica sa četrnaestoro djece koja se zloupotrebljavaju u prošnji”, istakli su iz kancelarije ombudsmana.

Ranije je Centar za socijalni rad preduzimao radnje i mjere u vezi sa tim porodicama, ali bez uspjeha jer, kako navode, oni se opet vraćaju na ulicu i nastavljaju sa prosjačenjem.

Očigledno je, kako ističe ombudsman, da ovi vidovi zaštite i podrške nijesu djelotvorni, te se primjećuje da se ne pristupa preispitivanju roditeljskih kompetencija, eventualnom ograničavanju, odnosno oduzimanju roditeljskih prava roditeljima koji zloupotrebljavaju ili zanemaruju djecu, izmještanju djece u alternativne oblike smještaja, sankcionisanje roditelja.

Zaštitnik je podsjetio da je svaki policajac ili socijalni radnik u obavezi da reaguje kada vidi dijete koje se bavi prosjačenjem, to spriječi i preduzme sve mjere iz svoje nadležnosti kako bi ga zaštitio.

“Budite odgovorni, djeci pružite pažnju, a ne novac”, poručili su ovih dana i iz Centra za socijalni rad Berane.

Oni su napomenuli da je ključ borbe za suzbijanje prosjačenja veći stepen uključenosti u obrazovni sistem.

“Na sastanku koji smo održali sa predstavnicima institucija koje su zadužene za sprovođenje i realizaciju aktivnosti iz Protokola o postupanju institucija sa djecom koja su na ulici u cilju suzbijanja prosjačenja, saglasili smo se da je neophodno da se ostvari komunikacija i saradnja sa roditeljima, RE medijatorom ili posrednikom, kao i da rad svih nadležnih institucija bude koordinisan”.

U Crnoj Gori, kao i zemljama u regionu, prosjačenje je česta pojava, a kako kažu iz Centra za socijalni rad Berane, na ulicama su uglavnom djeca i odrasle ženske osobe.

“Najviše prosjaka su sasvim mala djeca iz romske populacije, koje najčešće iskorištavaju i tjeraju na prosjačenje njihovi roditelji. Na ulicama su u najvećem broju djeca, ali i odrasle osobe uglavnom žene, koje sa sobom vode djecu da bi kod građana izazvale sažaljenje”.

Djeci koja na ulicama prose ugrožena su njihova elementarna ljudska prava, a u Crnoj Gori postoji protokol koji obavezuje nadležne ustanove na saradnju i jasno definiše način njihovog postupanja.

“Aktivna, koordinisana i direktna komunikacija nadležnih institucija sa roditeljima romske djece, kao i postupanje i saradnja, tj. multidisciplinarni pristup problemu u konkretnim slučajevima je jedna od najbitnijih tačaka u suzbijanju prosjačenja”, kažu u Centru za socijalni rad Berane.

Romska populacija u Beranama nije bila velika do ratnih dešavanja na Kosovu, kada je u tom gradu utočište našao veliki broj Roma, Egipćana i Aškalija.

Njih oko 300 žive u naselju Riversajd koje je napravljeno međunarodnim donacijama.

To naselje je sada postalo tijesno, pa je veliki broj pridošlih pripadnika RAE napravio improvizovane kuće ili barake u gradskom naselju Donji Talum, pored domicilnih Roma.

( Tufik Softić )