Crna Gora možda ni ne uđe u EU

Problemi sa korupcijom, pranjem novca i organizovanim kriminalom mogu dovesti do kašnjenja, ili čak do prekida procesa pridruživanja EU, navodi se u analizi rizika koja je pripremljena za kupce crnogorskih euroobveznica.

Crna Gora je na međunarodnom tržištu krajem septembra emitovala obveznice u vrijednosti od 500 miliona eura, po kamatnoj stopi od 2,55 odsto. U prospektu koji je pratio emisiju obveznica kojom su rukovodile banke aranžeri Banca IMI s.p.a. (dio Intesa Sanpaolo Group), Citigroup, Erste group i Societe Generale, navedeni su ključni rizici na koje investitori treba da obrate pažnju. Riječ je o prospektu Ministarstva finansija, ali u dokumentu nije precizno navedeno ko je njegov autor. Ranije su prospekte države koji su pratili emisiju euroobveznica pripremali pravni savjetnici, najčešće londonska kompanija Linklejters. Ta kompanija je bila pravni savjetnik u posljednjoj emisiji euroobveznica.

“Crna Gora možda neće ući u EU skoro ili u srednjem roku, ili uopšte neće postati članica, što bi moglo biti nepovoljno za ekonomiju i sposobnost Crne Gore da otplaćuje glavnicu i kamatu na emitovane obveznice“, navodi se u prospektu.

Podsjeća se da je Crna Gora u pregovorima sa EU do sada otvorila 32 od ukupno 33 poglavlja, a privremeno zatvorila samo tri.

Dodaje se da će pristupanje zavisiti od niza ekonomskih i političkih faktora, kao što su jaka politička volja, sprovođenje stvarnih i trajnih refromi i konačno rješenje sporova sa susjedima.

“Iako nije moguće garantovati pristupanje EU ili predvidjeti tačan datum pristupanja, Vlada vjeruje da je postignut napredak kada je u pitanju otvaranje pregovaračkih poglavlja“, piše u prospektu.

Podsjeća se na izvještaj Evropske komisije za 2019. u kojem je navedeno da postoji izvjestan napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali da i dalje nedostaju rezultati kada su u pitanju određene vrste organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou.

U pogledu političkog kriterijuma, posmatrani period od prošle godine je obilježen malim povjerenjem u izborni sistem “koji mora biti revidiran na obiman i sveobuhvatan način”.

Krajem prošle godine stigle su i direktne kritike na račun Crne Gore, da “napreduje samo na papiru“, i to od francuskih diplomata, nakon što je predsjednik Francuske Emanuel Makron blokirao otvaranje pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom i poručio da proces pristupanja EU zahtijeva reformu. Poslije francuskog predloga koji se zasniva na postepenom pristupanju, konkretnijoj koristi za građane, ali i oštrijim uslovima i reverzibilnosti procesa, nedavno je i EK predstavila svoj predlog revidirane metodologije pristupa EU.

U Prospektu se napominje da ulaganje u obveznice Crne Gore nosi visoki stepen rizika.

“Ulaganja u hartije od vrijednosti na tržištima u nastajanju, poput Crne Gore, podložna su većem riziku u odnosu na zemlje sa razvijenijom tržišnom ekonomijom i zrelijom politikom i pravnim sistemom“.

Dodaje se da Crna Gora možda neće uspjeti u sprovođenju planiranih ekonomskih, finansijskih i drugih reformi, a ekonomija ostaje osjetljiva na vanjske šokove.

“Političke tenzije mogu uticati na sprovođenje ekonomskih reformi u Crnoj Gori“.

Podsjeća se na hapšenja zbog državnog udara u oktobru 2016. godine na dan parlamentranih izbora u Crnoj Gori, zatim na opozicione partije koje bojkutuju parlament i na proteste tokom 2019. na kojima je tražena ostavka najviših državnih zvaničnika i čelnika sudstva.

Takođe, kako se dodaje, smanjenje kreditnih aktivnosti crnogorskih banaka može imati negativan uticaj na ukupnu ekonomiju, posebno mala i srednja preduzeća u sektoru usluga.

Napominje se da visok udio stranog vlasništva u crnogorskom bankarskom sistemu čini sistem ranjivim, a tu je i visoka stopa nezaposlenosti.

Jedan od rizika je, kako se ukazuje, i visok javni dug koji, ako i dalje bude rastao kako bi se finansirao budžetski deficit, dovešće do toga da Crna Gora neće moći da servisira javni dug i neće biti u mogućnosti da otplaćuje glavnicu i kamatu na obveznice.

Pravni sistem nerazvijen, statistika nepouzdana

Crnogorski pravni sistem nije u potpunosti razvijen i nosi veće rizike i nesigurnosti nego razvijeniji sistemi, što može negativno uticati na crnogorsku ekonomiju i sposobnost otplate glavnice i plaćanja kamate na obveznice.

U Prospektu se navodi i da niz ministarstava i institucija, uključujući Monstat, izrađuju statističke podatke koji se objavljuju rjeđe nego što je to slučaj sa drugim državama, posebno članicama EU, a mogu biti nepouzdani i netačni.

“Podaci koji se odnose na BDP mogu imati određeni stepen nesigurnosti i možda nijesu pripremljeni u skladu sa međunarodnim standardima“.

Mrdović: “Tigar” ranjiv na međunarodnoj sceni

Pravna savjetnica NVO Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović za “Vijesti” kaže da se na međunarodnim adresama Crna Gora sve otvorenije označava zarobljenom državom, ali to više nije otkrivanje „tople vode“, jer to građani odavno i duboko osjećaju.

“Nije onda iznenađenje kada se u dokumentu potenciraju ogromni rizici u integracionoj i ekonomskoj poziciji države. Iako snagu crnogorske ekonomije iz vladajućih krugova vole označiti sa ‘ekonomski tigar’, stiče se utisak da na međunarodnoj sceni taj tigar postaje prilično ranjiv. Unutar granica ove države građanima se iznova prezentiraju nekakvi vanserijski pokazatelji o rastu i ekonomskom napretku (bez da oni osjećaju poseban boljitak), ali je van granica ukupna slika očito potpuno drugačija”.

Tada se, dodaje ona, ne isključuje nijedan scenarij, od onoga da država neće moći da ispunjava kreditne obaveze, preko toga da je otvoreno pitanje kada će i da li će uopšte postati članica EU.

“Sve ove ocjene, ali i one o nedovoljnoj razvijenosti i neizvjesnostima vezanim za pravni i pravosudni sistem, u vladajućim krugovima se konstantno ‘guraju pod tepih’, ali su očigledo vrlo vidljive izvana“.

( Biljana Matijašević )