Ministarstvo Đuraškovićevoj: Virus nema pasoš, ne poznaje granice, naciju, vjeru, vlast i opoziciju
"Ako se nađemo u situaciji da se virus pojavi u Crnoj Gori, onda moramo biti spremni na odgovor. Ista pozornost i mjera odgovora mora biti na cijeloj teritoriji države bez obzira da li bi zamišljeni hotel koji pominje poslanica Đurašković bio na moru ili na sjeveru. Tako je i sa karantinskim smještajem, za koji se, još jednom napominjemo razmatra više lokacija"
Virus nema pasoš, ne poznaje granice, ne prepoznaje naciju, vjeru, vlast ni opoziciju, saopšteno je danas iz Ministarstva zdravlja.
Đurašković je to kazala povodom toga što Vlada razmatra više lokacija koje bi mogle da budu karantin za slučaj masovnog obolijevanja ili pojave slučajeva novog koronavirusa, a jedna od njih je i bivša vojna kasarna u ulcinjskom naselju Zoganj.
"Ako se nađemo u situaciji da se virus pojavi u Crnoj Gori, onda moramo biti spremni na odgovor. Ista pozornost i mjera odgovora mora biti na cijeloj teritoriji države bez obzira da li bi zamišljeni hotel koji pominje poslanica Đurašković bio na moru ili na sjeveru. Tako je i sa karantinskim smještajem, za koji se, još jednom napominjemo razmatra više lokacija. Uostalom, samo zdrava nacija može graditi hotele, dočekivati goste i brinuti o turističkim prihodima. Ukoliko se suočimo sa pojavom virusa koji je globalni izazov odgovor države mora biti sistemski, a Crna Gora je od upravo završene misije SZO (Svjetska zdravstvena organizacija), koja je procjenjivala kapacitete naše zemlje za odgovor na prijeteću opasnost, dobila dobre ocjene", navodi se u reagovanju Ministarstva zdravlja.
Iz tog Vladinog resora su kazali da Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Institutom za javno zdravlje i SZO na dnevnoj osnovi obavljaju konsultacije u vezi sa mjerama predostrožnosti kao odgovor na pojavu koronavirusa.
"Na preporuku SZO i Instituta za javno zdravlje formirano je Nacionalno koordinaciono tijelo kao odgovor na pojavu novog soja koronavirusa. U koordinacionom tijelu su predstavnici Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje, Kliničkog centra Crne Gore, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, Ministarstva odbrane, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva saobraćaja, Uprave za inspekcijske poslove, Uprave za bezbijednost hrane, Aerodroma Crne Gore i drugih relevantnih institucija u državi. Pomenute institutcije su u svakodnevnoj komunikaciji, razmjenjujući informacije od značaja za adekvatan odgovor u slučaju pojave virusa", piše u saopštenju.
Ministarstvo zdravlja je poručilo da je apsolutni prioritet Vlade Crne Gore je zdravlje građana, a s obzirom na opasnosti koje širenje virusa može donijeti, Vlada je s posebnom pozornošću pristupila izradi neophodnih odgovora na ovaj izazov.
"S obzirom da se radi o događaju od posebnog javno-zdravstvenog značaja na globalnom nivou, Vlada je pravovremeno pripremila plan reagovanja u ovakvim situacijama. Da li smo spremni i koje korake treba još preduzeti procjenjivali su eksperti Svjetske zdravstvene organizacije koji su obišli sve sadržaje koji bi mogli biti korišteni i stavljeni u funkciju u slučaju da virus pređe granicu Crne Gore", kazali su iz Ministarstva zdravlja.
Oni su naveli da sadi objektivnog informisanja javnosti još jednom pojašnjavaju da je po definiciji karantin mjera kojom se ograničava sloboda kretanja i utvrđuju obavezni zdravstveni pregledi zdravim licima koja su bila ili za koja postoji sumnja da su bila u kontaktu sa licima oboljelim ili sa licem za koje postoji sumnja da je oboljelo od neke karantinske bolesti.
"Osnovna razlika karantina od zdravstvenog nadzora leži u procjeni rizika ili vjerovatnoće da je neka osoba bila izložena virusu. Samim tim, kada je vjerovatnoća veća (velika) odnosno kada se (opravdano) sumnja ili zna da je lice bilo u kontaktu sa oboljelima sprovodi se mjera karantina. Obično se radi o zdravim licima koja mogu biti u fazi inkubacije infekcije a bez simptoma. Zdravstveni nadzor se pak sprovodi nad licima za koja je rizik izloženosti uzročniku bolesti mali odnosno kod lica za koje ne postoje podaci da su bili u kontaktu te samim tim nisu mogli biti niti izloženi niti zaraženi infektivnim agensom. Druga razlika je u ograničenju prava kretanja. Osoba pod nadzorom s obzirom na nisku ili zanemarljivo nisku vjerovatnoću da je bila izložena virusu može slobodno da se kreće dok osoba u karantinu – ne može, upravo iz razloga da bi se smanjila mogućnost širenja obolijevanja u opštoj populaciji", kazali su iz Ministarstva zdravlja.
Poručili su i da mjera karantina ima za cilj da se tokom perioda inkubacije spriječi širenje bolesti sa lica koja su bila ili za koja se sumnja da su bila u direktnom kontaktu sa oboljelim licem ili sa licem za koje postoji sumnja da je oboljelo od zarazne bolesti, tokom perioda zaraznosti.
( Vijesti online )