Obično ili opasno: Znate li da upravljate ljutnjom i bijesom?

Ljutnja je jedna od osnovnih ljudskih emocija koja se, gledajući kroz evoluciju, razvila kao jedan od odgovora na prijetnje, odnosno odbambeni mehanizam potreban za opstanak. S obzirom na to da je ljutnja instinktivni odgovor na sve ono što nas ugrožava, problemi s kontrolisanjem ljutnje mogu dovesti do teških posljedica zato što često napravimo ili kažemo stvari zbog kojih kasnije žalimo.

Svako od nas je više puta u životu iskusio ljutnju. Intenzitet ljutnje se može kretati od obične neprijatnosti do ekstremnog bijesa. Normalno je i zdravo ponekad koristiti ljutnju kao odgovor na određene situacije, ali nerijetko ljudi dođu do faze bijesa koju je teško kontrolisati i koja često eskalira u nešto mnogo gore. U tom slučaju bijes nije normalna emocija, već problem, piše Večernji list.

ZAŠTO SE LJUTIMO?

Mnoge stvari mogu izazvati ljutnju i bijes, uključujući porodične i finansijske probleme, stres i različite prepreke u međuljudskim odnosima. Sama ljutnja se ne smatra poremećajem, ali često je simptom nekoliko različitih stanja mentalnog zdravlja. Studija iz 2010. godine došla je do spoznaja da nekontrolisani bijes negativno utiče na fizičko i psihičko zdravlje, a takođe može eskalirati do verbalnog i fizičkog nasilja, nanoseći štetu vama i ljudima oko vas.

Ljutnja dolazi iz različitih izvora, ali u velikoj mjeri može varirati. Neki uobičajeni okidači ljutnje i bijesa uključuju lične probleme, probleme na poslu, nemogućnost ostvarivanja kvalitetnih međuljudskih odnosa, probleme izazvane od strane drugih ljudi, svakodnevne stresore (npr. otkazivanje planova, dugo čekanje u saobraćaju itd.), sjećanje na traumatski događaj itd.

U nekim slučajevima, problemi s ljutnjom povezani su s traumama u djetinjstvu ili događajima u životu osobe koji su oblikovali njenu ličnost. Ponekad i neke biološke okolnosti mogu uticati na pojačanu osjetljivost na ljutnju (npr. hormonske promjene).

Kako se ljutnja manifestuje?

Ljutnja se može prikazati kroz fizičke i emocionalne simptome, a osoba koja ima problema s kontrolisanjem ljutnje i bijesa često i intenzivno proživljava obje grupe simptoma:

• fizički simptomi ljutnje – ljutnja utiče na različite djelove tijela, uključujući srce, mozak i sve grupe mišića, a istraživanje iz 2011. godine otkrilo je da ljutnja takođe dovodi do porasta nivoa testosterona i smanjuje nivo kortizola; fizički znaci i simptomi bijesa uključuju povišen krvni pritisak, povećanu brzinu otkucaja srca, osjećaj trnaca u tijelu te napetost mišića,
• emocionalni simptomi ljutnje – postoji niz emocionalnih stanja koji se javljaju tokom ljutnje i bijesa; prije, za vrijeme ili nakon epizode ljutnje mogu se javiti razdražljivost, frustracija, anksioznost, stres, krivica itd.

Ljutnja može biti simptom određenih mentalnih poremećaja kao što su:

• depresija – ljutnja u ovom slučaju može biti u pasivnom obliku ili se otvoreno izražavati, njezin intenzitet zavisi od stanja osobe, a uz nju se mogu javiti i simptomi razdražljivosti, gubitka energije, osjećaj beznađa, suicidalne misli itd.,
• opsesivno-kompulsivni poremećaj – anksiozni poremećaj kojeg karakterišu opsesivne misli i kompulzivno ponašanje često može rezultirati ljutnjom zbog pojave uznemirujućih misli koje oboljele tjeraju da neke rituale ponavljaju, a može biti i posljedica frustracije zbog nesposobnosti sprečavanja takvih opsesivnih misli i kompulzivnih radnji zbog toga što ometaju svakodnevno funkcionisanje i obavljanje aktivnosti,
• alkoholizam – istraživanja su pokazala da konzumiranje alkohola povećava agresivna ponašanja, a ljutnja je faktor koji doprinosi otprilike polovini svih nasilnih zločina; alkohol smanjuje sposobnost racionalnog razmišljanja i donošenja ispravnih odluka, što utiče na kontrolu impulsa te može otežati kontrolu emocija,
• poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) – ovaj neurorazvojni poremećaj često sa sobom nosi ljutnju kao simptom koji se uz nemir, probleme s fokusiranjem, loše vještine planiranja i nemogućnost upravljanja vremenom, često javlja kod oboljelih svih uzrasta.

VRSTE LJUTNJE

Ljutnja se može ispoljiti na više različitih načina. Ne izražava se svaka emocija ljutnje na isti način, a kao i agresija, ljutnja može biti izražena prema van, prema unutra ili pasivno, odnosno potisnuto.

Izražavanje ljutnje prema van

Ovaj način doživljavanja i izražavanja ljutnje prikazuje se na svima jasan i očit način, a može uključivati ponašanja poput vikanja, psovanja, bacanja ili lomljenja stvari, kao i verbalnog ili fizičkog zlostavljanja. Ljudi koji su skloni ovakvom načinu izražavanja ljutnje i bijesa mogu imati različite probleme u porodici ili na poslu zbog nemogućnosti prikrivanja ispada ljutnje.

Međutim, osobe koje su svjesne takvog problema i koje su naučile da upravljaju ovom emocijom, često znaju da koriste sportske aktivnosti (npr. boks, trčanje) kako bi ljutnju izbacili na primjeren način bez ikakve opasnosti od povređivanja sebe ili drugih. Neki stručnjaci smatraju da je takav način rješavanja problema ljutnje korisniji i bezopasniji za fizičko i mentalno zdravlje od potiskivanja emocija ili pasivnosti.

Izražavanje ljutnje prema unutra

Ova vrsta ljutnje često znači da osoba usmjerava svoje negativne emocije na sebe. To može biti jako štetno zato što uključuje negativni samogovor, uskraćivanje stvari koje osobu vesele, zanemarivanje osnovnih potreba, samopovređivanje i socijalno izolovanje. Nažalost, mnogi ljudi ne znaju da drugačije izraze ljutnju zbog straha od posljedica. Zato se odlučuju na ovakav način izražavanja što dugoročno može dovesti do pada samopoštovanja, teških depresivnih stanja i suicidalnih radnji.

Potisnuta ljutnja – pasivno izražavanje ljutnje

Potiskivanje ljutnje uključuje korištenje suptilnih i indirektnih načina izražavanja ljutnje i bijesa. Primjeri takvog ponašanja su sarkastičnost, klasično „durenje“, pasivna agresija itd. Potisnute emocije na različite načine mogu negativno uticati na fizičko i psihičko stanje osobe.

Povremeni eksplozivni poremećaj – poremećaj kontrole bijesa

Povremeni eksplozivni poremećaj definiše se kao poremećaj kontrole impulsa koji karakterišu iznenadne epizode neopravdanog bijesa. Simptomi se često izražavaju kroz neprijateljstva, impulsivnost i povremene agresivne ispade. Ljudi koji pate od ovog poremećaja često eksplodiraju zbog bijesa izazvanog banalnim provokacijama, a svoje stanje opisuju kao gubitak kontrole nad emocijama i mogućnostima prevladavanja bijesa.

Pojedinci koji se bore s ovim poremećajem mogu biti opasni za sebe i svoju okolinu, a ako se ne dijagnostifikuje, poremećaj može rezultirati tragičnim posljedicama. Iako nakon iskazivanja bijesa osjećaju kratkotrajno olakšanje, osobe koje pate od ovog poremećaja nerijetko osjećaju i kajanje, krivicu i neugodnost zbog svog ponašanja i nastale situacije. Cijeli niz genetskih i društvenih faktora može uticati na nastanak poremećaja, ali važno je naglasiti da se njime može upravljati adekvatnim tretmanima liječenja, edukacijom o upravljanju bijesom i, ako je potrebno, i upotrebom lijekova.

KAKO POBIJEDITI LJUTNJU?

Ako imate problema s kontrolisanjem ljutnje i bijesa, ako osjećate da te emocije nikako ne možete da kontrolišete, da to utiče na vaše odnose, da vrijeđate druge ljude i radite stvari zbog kojih žalite, treba vam pomoć.

Ljutnja sama po sebi ne predstavlja psihički poremećaj i ne postoji dijagnoza koja se postavlja samo na osnovu ljutnje. Međutim, više od trideset psihičkih poremećaja u Dijagnostičkom i statističkom priručniku mentalnih poremećaja (DSM-5) uključuje ljutnju kao simptom što bi moglo da znali da problemi kontrolisanja bijesa mogu biti izazvani nekim drugim poremećajima koje je potrebno liječiti kako bi se stanje stabilizovalo.

Ako ne želite da povrijedite sebe i druge ljude zbog svojih problema s kontrolisanjem ljutnje i bijesa, te ako sumnjate da zaista postoji veći problem u pozadini ovih negativnih emocija, potražite stručnu pomoć. Razgovarajte sa svojim ljekarom, potražite stručnjaka za mentalno zdravlje koji će znati da vam pomogne na ispravan način i utvrdi koji je glavni izvor ljutnje.

Upravljanje ljutnjom i bijesom može uključivati različite tehnike opuštanja (npr. autogeni trening), bihevioralne terapije, antidepresive (ako je problem ljutnje povezan s teškim depresivnim stanjima) ili neke druge ljekove, vježbe za upravljanje ljutnjom i bijesom kod kuće (npr. metode relaksacije – brojanje do deset u situacijama koje vas tjeraju na brze i nepromišljene reakcije i sl.) itd.

Važno je naglasiti da je ljutnja normalna emocija i da često može da unaprijedi međuljudske odnose ako se osobe „znaju posvađati“. Naime, ljutnja predstavlja iskazivanje nezadovoljstva zbog određenih okolnosti koje izazivaju frustracije. Takve situacije ne treba ignorisati ili stavljati pod tepih jer će u jednom trenutku eskalirati i proizvesti veće probleme. Zato, ljutnja omogućava rješavanje takvih nezadovoljstva i rad na poboljšanju odnosa, ali samo ako znate da je izrazite na adekvatan način.

( Vijesti online )