Građani javljaju policiji ko vrijeđa i huška na društvenim mrežama

Upravi policije u najvećoj mjeri pomažu savjesni građani koji dostavljaju sporne objave i statuse a koje uoče na društvenim mrežama, kao i medijskim on-line portalima. Takođe, određeni broj prijava službenicima Uprave policije dostavljaju i lica kojima su prijetnje, kroz društvene mreže, direktno upućene“, objasnila je Uprava policije

21778 pregleda377 komentar(a)
Za uvredu direktora policije 500 eura: Veljović sa saradnicima, Foto: Boris Pejović

Policija pomno prati ko na društvenim mrežama kritikuje državu i njene zvaničnike, a u tom poslu im pomažu i građani.

Komentari događaja i osoba, koji se uglavnom tiču događaja koji su posljedica usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, i objavljeni na Fejsbuku, koštali su pritvora i novca više osoba posljednjih mjesec dana.

„Upravi policije u najvećoj mjeri pomažu savjesni građani koji dostavljaju sporne objave i statuse, a koje uoče na društvenim mrežama kao i medijskim on-line portalima. Takođe, određeni broj prijava službenicima Uprave policije dostavljaju i lica kojima su prijetnje, kroz društvene mreže, direktno upućene“, piše u odgovoru Uprave policije. Oni su prethodno u saopštenju poručili da motre šta se objavljuje na društvenim mrežama.

Nikšićanin Milija Goranović je krajem januara kažnjen sa 500 eura, zbog toga što je direktora policije Veselina Veljovića nazvao “prdnjavom”.

Koordinator partije Alternativa, Vesko Pejak, je zbog objave na Fejsbuku pod naslovom „Biće rata” bio osumnjičen za izazivanje panike i nereda.

Post Veska Pejaka zbog koga je kažnjen(Foto: Printscreen)

Sudija mu je, nakon saslušanja, odredio zadržavanje do 72 sata, pa je iz pritvora pušten sjutradan da se brani sa slobode.

Beranac M.R. je krajem januara uhapšen zbog prijetećih poruka koje je putem društvene mreže uputio komandiru Stanice policije Centra bezbjednosti Nikšić, Darku Mađariću. Tada je iz Uprave policije saopšteno da je M.R. u spornom komentaru pozvao na likvidiranje Mađarića i njegove porodice.

Sredinom januara, uhapšen je N.P. (23) iz Kotora zbog sumnje da je preko jedne društvene mreže prijetio Adrijanu Vuksanoviću, predsjedniku Hrvatske građanske inicijative (HGI) i poslaniku u Skupštini Crne Gore.

Na pitanje „Vijesti“ ko im pomaže u praćenju objava na društvenim mrežama, iz Uprave policije su odgovorili da to u najvećoj mjeri čine građani, dok Nacionalni CIRT tim (Direkcija za informatičku bezbjednost i odgovor na kompjuterske incidente) uklanja sporne profile i sadržaje koji se nalaze na internetu.

Naveli su da su u dosadašnjem radu ostvarivali saradnju sa Ministarstvom javne uprave – CIRT timom, radi uklanjanja spornih profila i sadržaja koji se nalaze na internetu.

„Saradnja ove dvije institucije se odnosi i na objave/postove neprimjerenog sadržaja koji su od stane nadležnih tužilaca kvalifikovani kao krivična djela“, navode iz policije. Savremenu opremu koju je ranije predstavio, u ove namjene nije koristio ni Digitalni forenzički centar (DFC), koji je, kako piše na njihovom sajtu, projekat Atlantskog saveza Crne Gore.

Direktor Atlantskog saveza, Savo Kentera, kazao je “Vijestima” da svoja istraživanja, putem saopštenja, dijele javno sa svima i da ih može koristiti bilo ko, ali da im do sada takva istraživanja policija nije tražila.

Digitalni forenzički centar, kako piše na njihovom sajtu, postoji sa ciljem suzbijanja problema dezinformacije i lažnih vijesti, kao i smanjenja problema digitalne i medijske (ne)pismenosti kroz događaje, radionice i predavanja koja će podići svijest o ovim problemima.

CIRT ne prati postove, samo ih uklanja

Iz CIRT-a Ministarstva javne uprave, “Vijestima” je odgovoreno da praćenje postova na društvenim mrežama nije u njihovoj nadležnosti i da u prethodnom periodu nije bilo prijava po ovom pitanju.

“Nacionalni CIRT predstavlja centralnu kontakt tačku na nacionalnom i međunarodnom nivou za sve računarske bezbjednosne incidente u kojima se jedna od strana u incidentu nalazi u Crnoj Gori, odnosno, ako je u me domenu ili u crnogorskom IP adresnom prostoru”, pojašnjeno je iz CIRT-a.

Navode da preduzimaju mjere za obradu incidenata, reakciju i koordinaciju u slučaju incidenata, pripremu sigurnosnih upozorenja i savjeta svojim korisnicima i podizanje nivoa svijesti i edukaciju korisnika.

CIRT, kako navode, nije zadužen za operativno rješavanje problema i brigu o sigurnosti pojedinih sistema, kažnjavanje problematičnih korisnika, arbitražu u sporovima osim na zvanični zahtjev nadležnog državnog organa i pokretanje krivičnih prijava.