VREMEPLOV: Na pustim gradilištima nema ko da se povrijedi

Tokom ove godine na crnogorskim gradilištima, prema podacima Inspekcije zaštite na radu, poginuo je jedan radnik, a dvojica su povrijeđena. U istom preriodu prošle godine takođe je poginuo jedan radnik, ali je bilo duplo više povreda. Smanjenju broja povreda nije doprinijelo poboljšanje uslova rada nego ekonomska kriza zbog koje su gradilišta gotovo potpuno opustjela.

Inspektor zaštite na radu Nataša Žugić kazala je “Vijestima” da je broj povreda na radu smanjen u posljednje pola godine.

- Protekle godine 11 povreda radnika je imalo smrtni ishod, zabilježene su dvije kolektivne nesreće i 43 teške povrede na radu, što je 20 odsto manje u odnosu na 2008. godinu – kazala je Žugićeva.

U inspekciji smatraju da je broj povreda smanjen zbog edukcije i kvalitetnijeg odnosa poslodavaca prema zaštiti na radu, ali i smanjenja ekspanzije gradnje kao posljedica globalne ekonomske krize.

Konstatovano je, kako je rekla, da je najčešći uzrok povreda na radu angažovanje lica koja nijesu stručno osposobljena, kod kojih nije izvršena prethodna provjera zdravstvene sposobnosti, dotrajalost sredstava rada i njihova upotreba bez prethodno pribavljenih stručnih nalaza od ovlašćenih organizacija za poslove zaštite na radu.

Pravilnikom o zaštiti na radu, propisano je da je “poslodavac dužan da organizuje i obavlja stručne poslove zaštite na radu u zavisnosti od organizacije, prirode i obima procesa rada, broja zaposlenih koji učestvuju u procesu rada, broja radnih mjesta, procijenjenih rizika i broja lokacijski odvojenih jedinica“.

- Poslodavac, radi obavljanja poslova zaštite na radu, može da organizuje stručnu službu za obavljanje poslova zaštite na radu, odredi stručno lice za obavljanje tih poslova ili da angažuje ovlašćenu organizaciju – objasnila je Žugićeva.

Stručno lice koje se profesionalno bavi poslovima zaštite na radu i organizator procesa rada, prije raspoređivanja na te poslove, dužno je da položi stručni ispit. Za polaganje tog ispita nadležno je Ministarstvo rada i socijalnog staranja i do sada ga je položilo 150 osoba, dok je 16 organizacija registrovano za obavljanje poslova zaštite na radu.

- Kada se vidi koliki je broj zabilježenih povreda na radu, može se pretpostaviti koliko je tek bilo potencijalno opasnih situacija. Oni koji zanemaruju pravila zaštite na radu upravo se pouzdaju u malu vjerovatnoću da će to imati nesrećan ishod. Doprinos radnika za nesreće na gradilištima sastoji se u njihovoj neodgovornosti, nedisciplini i neobučenosti, što rezultira nepoštovanjem pravila sigurnog rada, kao što je izbjegavanje korištenja zaštitnih sredstava ili njihova pogrešna primjena i nepravilno rukovanje sa sredstvima rada. Događa se i da zaposleni samoinicijativno skidaju zaštitni dio sa sredstava rada jer su im “baš smetala” u radu – rekla je Žugićeva.

Povećanju rizika, kako je kazala, doprinose poslodavci koji zapošljavaju radnike na određeno vrijeme ili ih ne prijavljuju.

- Radnici prije početka rada nijesu upoznati sa opasnostima na radnom mjestu, a ne prolaze ni propisanu obuku za siguran rad. Posebno je rizično kada poslove koji su ionako među najopasnijima, kao što je postavljanje ili demontaža skele, rad na skelama i krovovima, obavljaju neosposobljene osobe koje prije dolaska na taj posao nijesu prošle ni zdravstvene specijalističke ljekarske preglede – kazala je Žugić i podsjetila da se rizik od nastajanja povreda povećava sa povećanjem broja radnika na gradilištu, koji istovremeno obavljaju različite poslove.

- Uz loše navike i manjkavost obuke, problem je još izraženiji kada se mjere zaštite na radu planiraju samo da se zadovolji forma, a stvarno se rješavaju ad-hok – kazala je ona.

Inspekcija djeluje preventivno

Žugićeva je istakla da je u 2009. godini ukupno obavljeno 3.313 kontrola, kojima je utvđena 2.881 nepravilnost, donijeta 653 rješenja od čega 465 o otklanjanju nepravilnosti, a 188 o zabrani rada, 1.042 ukazivanja i podnijeto 26 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a izrečeno je u ukupnom iznosu 11.200 eura novčane kazne po zaključku inspektora.

- Iznos izrečenih i naplaćenih zaključaka o mandatnom kažnjavanju je značajno manji jer je inspekcija u protekloj godini djelovala više preventivno nego represivno. Preventivni karakter rada te inspekcije se ogleda u davanju savjeta poslodavcima i zaposlenima o tome koji su to najdjelotvorniji instrumenti kada je u pitanju primjena postojećih zakonskih propisa, način njihovog ostvarivanja – kazala je Žugićeva.

Ona je rekla da se prilikom kontrole najviše vodi računa o provjeri osposobljenosti za bezbjedan rad zaposlenih i posjedovanje njihovih ljekarskih specijalističkih pregleda na radnim mjestima sa povećanim rizikom i slično.

( Arhiva Vijesti )