Ljubimci su i zmije, medvjedi, mufloni, majmuni...
Za dvije godine više od 60 držalaca prijavilo velik broj različitih zaštićenih i drugih divljih životinja, za ilegalno posjedovanje kazne do 2.000 za fizička, te do 40.000 za pravna lica
Egzotične ptice, štiglići, jeleni, mufloni, majmuni, otrovne i opasne zmije… - među divljim su životinjama koje građani drže u zatočeništvu.
Među njima su i životinje iz prihvatilišta u selu Blizna, nadomak Podgorice, ali u evidenciji države nije i vuk, kojeg su navijači kluba iz okoline Bara nedavno zatočenog donijeli na fudbalsku utakmicu.
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine (EPA) prije dvije godine uputila je poziv držaocima divljih i zaštićenih vrsta da prijave primjerke koje drže u zatočeništvu. Računa se da je time napravljeno nulto stanje kad su u pitanju zatočene divlje životinje i one koje se nalaze na CITES listi konvencije koja se bavi trgovinom zaštićenim vrstama.
Svi koji ubuduće ne budu imali dokaz o porijeklu držane životinje, odgovaraće pred zakonom.
“Proces prijavljivanja divljih i zaštićenih vrsta otpočeo je prije dvije godine, i isti će trajati u kontinuitetu. Svaki držalac koji počev od ove godine bude držao zaštićene divlje životinje, a ne bude imao dozvolu Agencije i dokaz o porijeklu životinjskog primjerka, shodno Zakonu o zaštiti prirode, smatraće se nelegalnim držaocem i protiv njega će biti pokrenut prekršajni ili krivični postupak”, kazao je “Vijestima” Bojan Bašanović portparol Agencije.
Zaštićene i druge divlje životinje u zatočeništvu najčešće završe kao predmet trgovine, uglavnom ilegalne, ili je držanje u zatočeništvu posljedica napuštanja, bolesti i povreda, usljed čega nisu u stanju da opstanu u divljini.
Za dvije godine više od 60 prijava
Tokom protekle dvije godine, koliko je trajalo prijavljivanje jedinki koje se drže u zatočeništvu, više od 60 držalaca prijavilo je Agenciji na desetine egzotičnih ptica, na stotine štiglića, uglavnom uhvaćenih iz prirode, među držanim životinjama su i papagaji, jeleni, mufloni, majmuni, ali i otrovne i opasne zmije. Među zmijama koje se drže u Crnoj Gori su amazonska boa, piton, poskok i šarka. Pored tih gmizavaca, u Crnoj Gori drži se i gušter kameleon.
Kad su u pitanju ptice, među vlasnicima divljih vrsta popularni su veliki i mali Aleksandar, papagaj Žako, a drže se i sove i zebe. Među sisarima prijavljenim Agenciji su majmuni, mufloni, jeleni lopatari, mrki medvjed, evropski vuk…
Kada se nadležnima prijavljuje držanje divlje, odnosno zaštićene životinje, za svakog držaoca obavezna je provjera uslova. Tamo gdje uslovi držanja nisu adekvatni, držaocima se daju preporuke na osnovu mišljenja Komisije za ocjenu ispunjavanja uslova za držanje divljih vrsta životinja.
Nisu svi prijavljeni ispunjavali uslove za držanje.
“Komisija je na osnovu stanja na terenu za svaki zahtjev pojedinačno uradila izvještaj o stručnoj ocjeni za ispunjenost uslova za držanje divljih vrsta životinja. Svakako da je među prijavljenima bilo i držalaca koje su ispunjavali uslove propisane domaćom i međunarodnom zakonskom regulativom. Za držaoce koji nisu ispunjavali uslove, Komisija je izdala preporuke u smislu kako životinje na pravi način treba da budu zbrinute, adekvatnosti prostora u kojima borave, potrebe za čipovanjem i prstenovanjem životinja, redovnih posjeta veterinara...”, kazao je “Vijestima” Bašanović.
Kontrolu i ispravljanje nepravilnosti će, kako je dodao, obavljati ekološka inspekcija, na osnovu rješenja Agencije.
Uslovi za držanje “labaviji” nego u susjedstvu
Uslovi za držanje divljih i zaštićenih životinja definisani su Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o bližem uslovima držanja i uzgoja zaštićenih divljih vrsta životinja, a Agencija, kako su rekli “Vijestima”, u radu primjenjuje i druge međunarodne propise.
Pravilnik o držanju zaštićenih divljih životinja donesen je prije deset godina. Prema tom dokumentu, sisari se ne mogu držati isključivo u kavezima, već je za njih neophodno obezbijediti uređen spoljašni prostor.
Tako se za par mrkog medvjeda, prema propisima, mora obezbijediti najmanje 300 kvadrata spoljašnjeg prostora i dodatnih šest kvadrata unutrašnjeg, po jedinki. Crnogorski pravilnik, međutim, ne predviđa i da se za mrkog medvjeda obezbijedi bazen, kao što je to slučaju sa pravilima u Austriji, koja se primjenjuju i u Srbiji. Tako u tim državama pravila kažu da je za mrkog medvjeda “neophodan bazen sa vodom”, površine od najmanje 20 kvadrata i dubine od 1,5 metara. Austrijska pravila, takođe, kod definisanja uslova unutrašnjeg prostora, definišu i obaveznih najmanje šest kvadrata po jedinki za boks, za leglo. To crnogorski pravilnik ne pominje.
Pravila EPA razlikuju se od austrijskih i onih u Srbiji i kad je u pitanju držanje velike pande. Za držaoce te divlje vrste u Crnoj Gori, pravila su ista kao u slučaju držanja mrkog medvjeda - 300 kvadrata spoljašnjeg prostora po paru, te najmanje šest kvadrata unutrašnjeg po jedinki. Bazen nije definisan pravilima. U Austriji i Srbiji, za veliku pandu nephodno je obezbijediti bazen veličine kao za mrkog medvjeda, te dvaput više spoljašnjeg prostora nego u Crnoj Gori, ali i 50 kvadrata unutrašnjeg prostora, po primjerku.
Razlika u pravilima velika je i kod uslova za držanje vuka. U Crnoj Gori za par vukova dovoljno je 100 kvadrata spoljašnjeg prostora, dok se u Austriji i Srbiji za par sa mladuncima preporučuje najmanje 800 kvadrata. Oba pravilnika svakako definišu obavezan dodatan prostor za svaku sljedeću odraslu jedinku…
Pored razlika u fizičkom izgledu prostora, pravila u Austriji i Srbiji definišu, pored ostalog, i minimalan iznos temperature unutrašnjeg prostora, koja vrsta hrane se daje životinjama, a za grupu životinja u kojoj su medvjedi, na primjer, pravila dodatno nalažu i izgled prostora u smislu da se životinjama mora omogućiti penjanje i zanimanje, da je tlo uglavnom prirodno…
Od prihvata do zoo-vrta bez dozvole
I vuk i mrki medvjed, te velik broj drugih divljih i zaštićenih životinja, nalazi se u prihvatilištu za životinje u selu Blizna, nadomak Podgorice. Vlasnik Miljan Miličković već 13 godina na privatnom imanju brine u divljim životinjama, ali je dozvolu za držanje prvi put tražio u maju 2018. godine, pošto je dospio u žižu javnosti nakon što su kod njega završila dva mladunca mrkog medvjeda sa Pustog lisca.
Miličković je najprije tražio dozvolu za privremeno zbrinjavanje životinja, kako bi mogao da ih, kako je ranije rekao, u saradnji sa državom spasava ili životinje makar privremeno sačuva, dok se ne pošalju u specijalizovane rezervate. Proše godine, on je od EPA tražio dozvolu za trajno držanje životinja. Na njegovo ime je, prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata, registrovano preduzeće DOO Export-Import “Zoo park”. Status nelegalnog prihvatilišta u selu Blizna do danas nije riješen i ono nije zvanično registrovano.
Iz EPA su “Vijestima” kazali da se Miličković jeste prijavio na poziv za evidentiranje divljih i zaštićenih životinja, te dodali da je u toku upravni postupak za držanje divljih životinja u naselju Gornje Mrke.
“Vijesti” su Agenciji uputile i pitanja o vuku kojeg su nedavno navijači Fudbalskog kluba Kraje u kavezu donijeli na utakmicu - da li je vuk u evidenciji EPA, te ako nije, da li je pokenuta procedura identifikacije vlasnika i ako jeste, da li su i koje mjere preduzete zbog nesavjesnog držanja.
“Prema našim informacijama, vuk koji je eksponiran na sportskoj manifestaciji u Ulcinju, ne nalazi se u evidenciji Agencije. Takođe smo u saznanju, da su nadležni organi protiv vinovnika ovog događaja podnijeli krivičnu prijavu”, piše u odgovoru EPA “Vijestima”.
Prema Zakonu o zaštiti prirode, fizička i pravna lica koja pribave jedinku divlje vrste životinje, s namjerom da je drže u zatočeništvu, dužna su da podnesu zahtjev za dobijanje dozvole i da o tome u roku od 30 dana obavijeste Agenciju i inspekcije.
Za pravna lica koja to ne učine, predviđene su prekršajne kazne u iznosu od 2.000 eura do 40.000 eura, a za fizička lica od 250 eura do 2.000 eura.
U Crnoj Gori niko ne ispunjava uslove za zoo-vrt
U Crnoj Gori, kako su to ranije kazali iz Ministarstva održivog razvoja, postoji 14 lokacija koje se nazivaju zoološkim vrtovima. Među njima je zoološki vrt Maša Nikšića u beranskom naselju Talum. I samozvano prihvatilište u selu Blizna neki nazivaju zoo-vrtom...
Stručnjaci za sprovođenje Cites konvencije sa kojima su “Vijesti” razgovarale, kažu da zapravo nijedan ne ispunjava uslove zoološkog vrta, onako kako to nalaže evropska zoo direktiva. To, pored ostalog, znači da vode ažurnu evidenciju svih životinja, te da imaju edukativan karakter i pružaju informacije o vrstama i prirodnim staništima životinja koje izlažu.
Iz Uprave za veterinu “Vijestima” nisu odgovorili da li je i koliko zooloških vrtova registrovano u Crnoj Gori, gdje se nalaze, koliko dugo postoje. Nisu odgovorili ni da li je zakonodavstvo Crne Gore usklađeno sa direktivom EU o zoološkim vrtovima i da li, ako postoje, zoološki vrtovi poštuju preporuke direktive. Nisu odgovorili ni ko kontroliše rad zooloških vrtova, ko su zaposleni koji brinu o životinjama, da li postoji minimum propisanih uslova za kadar jednog zoološkog vrta, ni odakle potiču životinje smještene u vrtovima.
Zoološki vrtovi se u crnogorskom zakonodavstvu pominju u Zakonu o zaštiti dobrobiti životinja. Pored ostalog, oni moraju da imaju objekte, prostor, opremu i zaposlen dovoljan broj lica za držanje, odnosno reprodukciju divljih životinja, program održavanja zoološkog vrta sa listom vrsta životinja, obezbijeđene finansije i planove zbrinjavanja eventualnog potomstva, kao i plan zbrinjavanja životinja u slučaju zatvaranja ili elementarnih nepogoda. Životinjama se u zoološkom vrtu mora obezbijediti i veterinarska njega, kao i zaštita životinja od posjetilaca, ali i zaštita posjetilaca od životinja. Zoološki vrt, prema zakonu, dužan je da vodi evidenciju o životinjama.
Isti zakon predviđa i novčane kazne od oko 4.000 do skoro 45.000 eura za zoološki vrt, odnosno prihvatilište koje nema rješenje o ispunjenosti veterinarsko-sanitarnih uslova. Iste kazne predviđene su i za niz drugih prekršaja koje počine pravna lica i preduzetnici u ophođenju prema životinjama.
U Beranama osnivaju Cites centar
Problem zbrinjavanja divljih i zaštićenih vrsta u Crnoj Gori mogao bi konačno biti riješen osnivanjem Cites centra u Beranama, koji je toj Opštini odobren prije pet godina. Projekat se realizuje u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma. “Vijestima” su iz beranske Opštine kazali da je u toku izrada projektne dokumentacije, te da će tek nakon izrade glavnog projekta znati i koliko će osnivanje centra da košta.
Pored centra za zbrinjavanje zaštićenih i drugih divljih životinja, u Beranama je, kako je ranije najavljeno, planirano i osnivanje zoo-vrta.
Još u sjećanjima “žive” sibirski tigrovi iz Sutomora
Crna Gora nakon 15 godina nije zaboravila slučaj zapljene para sibirskih tigrova, koji su, pošto država nije našla način da ih zbrine, vraćeni Stojanu Sekuloviću, vlasniku osumnjičenom za krijumčarenje tih životinja sa Cites liste.
Tigrove je granična policija 2006. pronašla u kombiju u rejonu Vraćenovića, nedaleko od granice između Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Nekoliko mjeseci kasnije, dok ga je hranila, jedan od tigrova odgrizao je ruku majci Sekulovića.
Javnosti nije poznata i sudbina sibirskih tigrova iz Sutomora.
( Damira Kalač )