Đukanović: Udari iznutra i izvana, otvorena sprega crkve s nacionalističkim vansistemskim djelovanjem
Đukanović je rekao da se već u pripremi Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a posebno nakon njegovog usvajanja Crna Gora suočila sa optužbama od strane samo jedne vjerske zajednice, i sa brutalnom medijskom kampanjom dominantno iz bližeg okruženja, s vještim manipulacijama i pokušajima da se država optuži da namjerava da otima crkvenu imovinu i mijenja njihovu viševjekovnu namjenu
Crna Gora se suočava sa višestrukim udarima, iznutra i izvana, kroz otvorenu spregu crkve s nacionalističkim vansistemskim djelovanjem, usmjerenim na urušavanje pravnog poretka i negiranje građanskog i multietničkog karaktera crnogorske države, što bi u krajnjem značilo povratak na srednjovjekovni sistem u kojem je crkva bila iznad države i građana, saopštio je danas predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
On je kako je saopšteno iz Službe za informisanje predsjednika Crne Gore, održao govor na 43. sesiji Savjeta za ljudska prava koja se održava u Palati nacija u Ženevi.
Đukanović je kazao da mu čast da se obrati u ime Crne Gore u Savjetu za ljudska prava po prvi put na nivou predsjednika države.
"I da time potvrdim našu snažnu privrženost zaštiti, unapređenju i ispunjavanju ljudskih prava i sloboda. Kao i podršku djelovanju i mandatu Savjeta. Isto tako i radu, integritetu i nezavisnosti Kancelarije Visokog komesara. Duboko vjerujemo i u doprinos nevladinih organizacija i branitelja ljudskih prava, i odlučno podržavamo njihovu participaciju i prostor za dijalog i interakciju", istakao je Đukanović.
On je dodao da je Crna Gora posvećena univerzalnim vrijednostima na kojima počivaju moderne demokratije.
"Naša kontinuirana politika da budemo akter mira i bezbjednosti i saradnje u regionu, i kao lider u procesu evropskih integracija promoter najviših evropskih vrijednosti, proizilazi iz viševjekovne tradicije njegovanja multikulturalnosti i suživota. U vremenima kada se svijet suočava sa kompleksnim izazovima, nužno je raditi odgovorno, pravovremeno i solidarno. Naša iskustva u Savjetu govore u prilog neophodnosti jačanja istinskog dijaloga, razumijevanja i tolerancije. Uvjereni smo da svaka ideologizacija ljudskih prava nužno vodi ograničavanju dijaloga, konfrontacijama i oštrim polarizacijama, koje ugrožavaju saradnju, efikasnost i djelotvornost. Mi prepoznajemo domete Savjeta i njegov potencijal, naročito u sistemu ranog upozoravanja i prevenciji. Pa ipak, čini se da ga ne koristimo na najdjelotvorniji način. Vidljive su politički motivisane aktivnosti u ograničavanju njegovog funkcionisanja, što dovodi do ponavljanja grešaka i produbljavanja nepovjerenja. Na nama je odgovornost da štitimo prava naših građana, njihovu univerzalnost, da jačamo borbu protiv diskriminacije, rasizma, antisemitizma i svih oblika netolerancije; da prihvatamo najviše standarde i unapređujemo uslove za implementaciju. Na našim vladama je odgovornost za borbu protiv nekažnjivosti, a na demokratskoj kulturi svakog pojedinca da korišćenjem svojih prava i aktima ne ugrožava i ograničava prava drugog", kazao je Đukanović.
On je rekao i da Crna Gora kontinirano djeluje u pravcu zaštite, unapređenja i ispunjavanja ljudskih prava.
"To čini, između ostalog, kao zemlja koja redovno izvještava ugovorna tijela, otvoreno sarađuje sa sistemom specijalnih procedura, jača djelotvornost Opšteg periodičnog pregleda, osnažuje inkluzivnost i saradnju sa civilnim društvom i međunarodnim partnerima. Pored intenzivnog rada na normativnom aspektu i snaženju demokratskih institucija, radimo na utvrđivanju okvira za praćenje napretka. Zbog toga izuzetno cijenimo podršku Kancelarije, kroz koju Crna Gora kao pilot zemlja razvija novi mehanizam. U tom kontekstu, zahvaljujem komesarki Bašele na upućivanju eksperta u Crnu Goru", kazao je Đukanović.
Po njegovim riječima, vladavina prava i temeljne slobode prioritet su pregovaračkog procesa Crne Gore za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, što zajedno čini da napredak, usvajanje i primjena najviših standarda ima apsolutan nacionalni prioritet.
"Ne tako rijetko, inovativna dostignuća na nacionalnom planu dobijala su međunarodna priznanja i postajali modeli zaštite pogodni za primjenu u drugim zemljama, naročito u oblasti prava djeteta. Ipak, jasno prepoznajemo izazove koji traže odlučniji angažman. Tu prije svega mislim na pitanja rodne ravnopravnosti i ženskih prava; unapređenje položaja osoba sa invaliditetom; dalju inkluziju romske populacije; povećanje djelotvornosti nacionalnog odgovora na trgovinu ljudima; i unapređenje medijskih sloboda i zaštitu novinara, gdje smo fokusirani na: finalizaciju paketa medijskih zakona usaglašenih sa najvišim evropskim standardima; kreiranje transparentnih i ravnopravnih modela podrške finansijskoj održivosti nezavisnih medija; i stvaranje ambijenta nulte tolerancije na nasilje prema novinarima. Uporedo, radimo na snaženju ekonomije i životnog standarda, vodeći se i ciljevima Agende 2030. i vjerujući da je održivi razvoj preduslov pouzdanog mira", kazao je Đukanović.
On je rekoa da koristi priliku da ukažem na jedno važno unutrašnje pitanje za Crnu Goru, a tiče se novousvojenog Zakona o vjerskim slobodama, kojim se, kako tvrdi Đukanović, na liberalan način, u skladu sa najsavremenijim legislativnim standardima, učvrćuje sloboda vjeroispovjesti, uređuje pravni položaj vjerskih zajednica i garantuje ustavni princip odvojenosti crkve od države.
"Postupak izrade zakona trajao je pet godina, uz inkluzivan dijalog sa svim zainteresovanim stranama, uključujući sve vjerske zajednice u zemlji i relevantne međunarodne organizacije, u prvom redu Venecijansku komisiju čije su preporuke u potpunosti prihvaćene. Ovim zakonom je zamijenjen zakon iz 1977. godine iz perioda komunističke Jugoslavije. Međutim, već u pripremi, a posebno nakon njegovog usvajanja Crna Gora se suočila sa optužbama od strane samo jedne vjerske zajednice, i sa brutalnom medijskom kampanjom dominantno iz bližeg okruženja, s vještim manipulacijama i pokušajima da se država optuži da namjerava da otima crkvenu imovinu i mijenja njihovu viševjekovnu namjenu. Uz to, u međunarodnim forumima, uključujući i ovaj dom, mogle su se čuti optužbe da Crna Gora sprovodi politiku diskriminacije i krši vjerske slobode", poručio je Đukanović.
Kazao je i da sve ovo ima svoju tipično balkansku predistoriju, o čemu nažalost nema vremena da ih upozna.
"Zato danas i u Savjetu za ljudska prava, želim da potvrdim da je usvajanjem ovog zakona Crna Gora potvrdila da je građanska država, multietnička demokratija i društvo koje želi da kroz reforme i modernizaciju bude sastavni dio savremene evropske civilizacije. Zbog toga se suočavamo sa višestrukim udarima, iznutra i izvana, kroz otvorenu spregu crkve s nacionalističkim vansistemskim djelovanjem, usmjerenim na urušavanje pravnog poretka i negiranje građanskog i multietničkog karaktera crnogorske države, što bi u krajnjem značilo povratak na srednjovjekovni sistem u kojem je crkva bila iznad države i građana", saopštio je Đukanović.
Predsjednik Crne Gore je poručio da stabilnost zemlje nije ugrožena.
"Crna Gora će, kao i 2006. kada je demokratskim referendumom, što nije baš uobičajeno na Balkanu, obnovila državu, i ovo unutrašnje pitanje riješiti na miran način, i tako odbraniti koncept u kojem svi građani, i sve vjerske zajednice, imaju ista prava i ravnopravan položaj. Ovim mi činimo dobro ne samo za sebe i svoje građane, već šire potvrđujemo da je koncept građanske, multietničke demokratije na Zapadnom Balkanu moguć i održiv; da je jedini garant stabilnosti ovog ranjivog regiona. Jednako tako, ukazujemo koliko je opasno prenebregavati realnost, igrati se osjećanjima vjernika i biti objekat ili oruđe u realizaciji opasnih velikodržavnih projekata, što bi sve zajedno trebalo da nas zabrinjava. Crna Gora ostaje opredijeljena da dalje izgrađuje svoj kredibilitet poštovaoca i zaštitnika ljudskih prava. Vjerujem da ćemo time na najbolji način zadobiti vaše povjerenje i podršku za kandidaturu za članstvo u Savjetu za period 2022-2024", zaključio je Đukanović.
( Vijesti online )