Gegaj: Vlast u Tuzima nije pala zbog afere Koverta
Nikola Gegaj (DPS) ocijenio je da je do promjene vlasti došlo zbog više od 800 birača pristiglih iz SAD koji su podržali albansku koaliciju
Funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Gegaj, ocijenio je da manjinski narodi imaju bojazan i nelagodu zbog dešavanja nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i da ne mogu ravnodušno posmatrati što se dešava.
Poručio je da se DPS neće miješati u to kako će nastupati manjinske stranke na parlamentarnim izborima i da su spremni da uvaže sve njihove zahtjeve koji su u skladu sa najvišim evropskim i demokratskim standardima.
Gegaj je kazao da je siguran da vlast u Tuzima nijesu izgubili zbog “Koverte”, što se navodi kao mogućnost u preliminarnom izvještaju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, već zbog naglog uvećanja biračkog tijela.
“I u takvoj situaciji vlast smo izgubili za jedan glas... Uostalom, za ozbiljne političare biti u opoziciji nije sramota”, kazao je Gegaj “Vijestima”.
U preliminarnom izvještaju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope se konstatuje da je afera ”Koverta”možda doprinijela tome da DPS izgubi vlast u opštini Tuzi. Da li vaša partija ima procjenu zbog čega vam je pala podrška u toj opštini?
Siguran sam da vlast nijesmo izbubili zbog ‘Koverte’,već zbog naglog uvećanja biračkog tijela. Dakle, preko 800 birača je došlo iz SAD, organizovano i koordinisano da se podrži albanska koalicija političkih stranaka. I u takvoj situaciji vlast smo izgubili za jedan glas, tačnije za 0,6. Uostalom, za ozbiljne političare biti u opoziciji nije sramota. Demokratski sistem se, u modernom svijetu, gradi na bazi opozicije i pozicije. Mi sad iz položaja opozicije, koristeći naše iskustvo, činimo sve kako bi podržali sve aktivnosti opštine, i da budemo koordinatorska kopča između centralnih i lokalnih vlasti. Dakle, mi ćemo dati doprinos vođenju poslova u opštini sa svrhom da ista pruži kvalitetne usluge građanima. Siguran sam da je ova situacija korisna za sve nas da bi učili to što nijesmo doživjeli ranije.
Da li manjinski narodi imaju bojazan i nelagodu zbog događaja nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i zašto, s obzirom na to da se tim povodom ne oglašavaju?
Naravno da imaju bojazan i nelagodu i da ne mogu ravnodušno posmatrati sve ovo što se dešava. Uostalom, danas sam imao priliku da čitam u medijima da pojedinci koji idu na litije u Pljevljima crtaju krstove sa četiri S ispred više kuća Muslimana i Bošnjaka. Mislio sam da su ‘90-e godine iza nas, ali nažalost, poruke pokazuju da, umjesto da se promoviše multietnički sklad i tolerancija, neko priželjkuje taj period. Okupljanja imaju crkvenu ikonografiju, ali i izrazitu političku retoriku. Jasno je i da ova okupljanja ne gaje i ne promovišu evropske vrijednosti i vrijednosti naprednog i civilizovanog svijeta, koje svim srcem želim da se prihvate i usvajaju od svih građana Crne Gore. Moja partija je jasno stala na stranu napretka u junačkoj borbi za usvajanje najviših standarda naprednih zemalja svijeta, i gradi slobodnu, građansku Crnu Goru, koju krase multietnički sklad, tolerancija i put ka prosperitetu i blagostanju, i to u veoma turbulentnim vremenima. Mi moramo ostaviti sa strane mračnu stranu naše istorije i prihvatiti način života modernih zemalja, te da se svi okupljamo na braniku države Crne Gore čije najviše svetinje su njena nezavisnost i njeni slobodni građani.
Kakav je Vaš stav u vezi sa sugestijama albanske i kosovske vlade o jedinstvenoj izbornoj listi albanskih partija na predstojećim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori?
Demokratska partija socijalista se neće miješati u to kako će nastupati manjinske stranke na parlamentarnim izborima. Naravno,u političkom životu se koalicije stvaraju kada za to postoje politički interesi. Dobro je što za razliku od nekih drugih stranaka, albanske političke partije Crnu Goru doživljavaju kao svoju kuću i što politički interes podređuju tome.
Kako komentarišete zahtjev albanskih stranaka za izmjenu izbornog zakonodavstva i traženje četiri zagarantovana mandata albanskim partijama? Da li je DPS spreman da se to uvrsti u izborno zakonodavstvo?
Izborni zakoni se mijenjaju dvotrećinskom većinom u parlamentu Crne Gore. Demokratska partija socijalista je spremna da uvaži sve zahtjeve manjinskih partija koji su u skladu sa najvišim evropskim i demokratskim standardima.
Svojevremeno ste bili predsjednik, ali i odbornik nekadašnje gradske, a sada opštine Tuzi. Trenutno ste potpredsjednik OO DPS Tuzi i član Glavnog odbora. Kako komentarišete učinak nove vlasti u Tuzima?
Približava se godinu od kada albanske partije zajedno sa Bošnjačkom strankom i Demokratskom Crnom Gorom vrše vlast u opštini Tuzi. Ne vidim neki napredak, samo tapkanje u mjestu. Uostalom, dobili su šansu da se dokažu i da vidimo šta mogu da urade. Morali su da ostave sa strane opozicioni način razmišljanja i djelovanja, i da sad odgovaraju konkretnim zahtjevima, kako Opštine tako i građana.
I na nacionalnim simbolima Crna Gora gradi društvo jednakih
Da li će usvojeni Zakon o izboru upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola riješiti problem kažnjavanja zbog isticanja nacionalnih simbola druge države, na šta je ranije ukazivano?
U pitanju je demokratsko i kvalitetno zakonsko rješenje. Donosi potpunu slobodu u upotrebi nacionalnih simbola. Crna Gora je i ovim Zakonom pokazala da gradi društvo jednakih, uz uvažavanje svih evropskih standarda. Očigledno da je Crna Gora posvećena unapređenju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica i konstatno ulaže napore u promovisanju zaštite ovih prava. Takođe, jedan od osnovnih ciljeva države Crne Gore je i puna integracija manjinskih naroda, uz očuvanje njihove nacionalne posebnosti i zaštite njihovi prava. Crna Gora je naša zajednička kuća, a multietnički sklad i tolerancija njena najveća vrijednost, koju svi moramo čuvati i njegovati.
( Željka Vučinić )