VREMEPLOV Rasipništvo plaćaju građani

U Agenciji za elektronske komunikacije tvrde da će poštovati zahtjev Skupštine da se članovima Savjeta i izvršnom direktoru smanje plate i dovedu na nivo osnovnih zarada državnih funkcionera, ali neće da kažu koliko je to smanjenje "dok se o tome ne izjasni parlament".

Iako je Skupština sredinom decembra od regulatornih agencija zatražila da korigovanjem finansijskih planova za 2010. godinu smanje zarade organima upravljanja i da do kraja februara parlamentu dostave pisani trag o tome, do juče, kako je "Vijestima" potvrdio predsjednik skupštinskog Odbora za finansije i budžet Aleksandar Damjanović nijedna od njih to nije uradila.

I pored toga što Agencija za elektronske komunikacije nije jedina agencija koja "reguliše" novcem građana, a oni od toga ne osjećaju nikakav boljitak, ona je, ipak, zbog veličine budžeta (za dvije posljednje godine po 5,2 miliona eura) i plata uprave koje se mjere hiljadama eura, ponajviše zaslužila i izazvala reakciju parlamenta.

Da je odavno bilo vrijeme da se stane na put bahatom trošenju novca građana, a sve pod plaštom navodnog regulisanja tržišta elektronskih komunikacija, finansijski jednog od "najtežih" u državi, u Vladi su shvatili ranije, a u parlamentu tek odnedavno.

I pored nekoliko stidljivih pokušaja Vlade da se regulator u finansijskom smislu uvede u minimalni red, do sada je sve ostalo po starom. Umjesto da čini sve da na tržištu stvori takvu klimu gdje će se operateri truditi da građanima ponude što više kvalitenih servisa po što nižim cijenama, Agencija svoju "regulatornu" snagu i novac troši na kupovinu poslovnih prostora milionske vrijednosti, skupi namještaj, kupovinu luksuznih automobila, a u izgradnju infrastrukture se investira kao u najsrećnija vremena. I sve se to pravda pričom da je potrebno stvoriti uslove za rad regulatora. Time se valjda podupire njegova nezavisnost. Kada se pomene finansiranje Agencije, odmah nude naizgled nesporno objašnjenje da se ona finansira taksama koje plaćaju operateri. A takse su, izgleda sve veće i brojnije, pa su tri mobilna operatera nedavno uzaludno od ministra finansija tražili da urazumi finansijski apetit Agencije jer će, kako su upozorili, u suprotnom sve namete kroz cijenu usluga prebaciti na građane. Tu je i najnaivnijima postalo jasno da raspiništvo regulatorne agencije ne plaćaju moćne privatne kompanije nego građani.

Pošto je to rasipništvo postalo i previše očigledno, u Vladi stidljivo najavljuju izmjene Zakona o elektronskim komunikacijama gdje bi se kroz eventualne promjene načina izbora smijenio sadašnji Savjet i izvršni direktor i izabrali novi koji bi od starta bili zauzdani. Sadašnjem sastavu Savjeta se izgleda nipošto ne napušta Agencija, pa većina na sve načine pokušava da se sa spiska izabranih prebaci na spisak stalno zaposlenih.

Kako u Agenciji za elektronske komunikacije ekonomično troše novac građana, najbolje pokazuje nedavno objavljeni tender za nabavku dva kombija sa opremom za goniometrisanje i monitoring koji će koštati nevjerovatnih 990.000 eura.

Iako u Agenciji kažu "da se radi o nabavci specijalizovane opreme koju ima svaka evropska država i države u okruženju", ne objašnjavaju kako je Crna Gora do sada mogla bez te skupe tehnike ako je novac namijenjen za njenu kupovinu od operatora uzet iz prihoda koje su ostvarili u 2008.

Upućeni u ovu oblast kažu da nije riječ o prijekoj potrebi da se kupi za državu neophodna oprema, nego da se nekako potroši ogorman budžet i samim tim opravda.

Dok se planira kupovina jedne skupe opreme, druga zastarijeva u podrumu. Riječ je o opremi kupljenoj prije nekoliko godina za kontrolnomjerni centar na Dajbabskoj gori. Centar godinama drži skele.

( Arhiva Vijesti )