Korona - malo smrtonosan virus ili ubica ekonomija

Već na početku tekuće godine, na globalnom nivou počele su priče i nagađanja o tome da li će 2020. godinu obilježiti finansijska kriza koja je trebalo da bude mnogo „teža“ od one koju smo osjetili 2008. i od koje se veliki broj zemalja još nije oporavio. U tom trenutku, pojavljuje se nešto, što nije ekonomski pojam, ali je za par dana postao ekonomski problem - korona virus. Kad spomenemo virus, svi se sjetimo SARS-a, ebole, ptičijeg gripa... Svi smo se sjetili onoga što se svake godine desi, novi virus, isti simptomi i veliki medijski prostor. Ipak, Corona poče, još uvijek je tu, i vjerovatno će još dugo brujati u našim ušima ta riječ koja može biti okrivljena za vjerovatno sigurne ekonomske negativne trendove na globalnom nivou. Da li će stvarno Corona postati globalna KRALJICA koja uzima ne samo ljude, već i veliki kapital.

Glavna premisa od koje treba krenuti je da je virus već stopirao drugu najveću ekonomiju svijeta, i ekonomiju koja je povezana sa svim ostalim svjetskim ekonomijama. Projekcije nisu entuzijastične, jer očekivani rast kineske ekonomije bilježi pad, koji je projektovan da bude ispod nivoa zabilježenog 2008, kada se osjetio najveći uticaj globalne finansijske krize. Ovo jesu podaci koji treba da brinu.

Teško je naći jednu nacionalnu ekonomiju koja, bar u nekom dijelu, ne sarađuje sa Kinom. U tom smislu, jasno je da će negativni trendovi koji se već osjećaju biti prenijeti i na ostale ekonomije. Šta to može da znači? Može u svakom slučaju imati više implikacija: 1. smanjenje proizvoda i usluga na tržištu, iz prvog slijedi 2. povećanje cijena na tržištu, 3. smanjenje broja zaposlenih, 4. smanjenje BDP država, 5. smanjenje međunarodne interakcije između država (što uključuje i smanjenje broja turista).

Ipak, možemo naći i jednu pozitivnu stvar u dijelu kada se pojavio virus. Igrom slučaja, virus se pojavio u periodu proslave kineske Nove godine, gdje i većina kompanija koje sada usporeno posluju ne bi poslovali. Ipak, prošao je mjesec dana, a stanje je sve teže i teže i, posljednji korak, koji smo svi čekali je širenje virusa na druge kontinente. A posebno zabrinjava činjenica da su veliki ekonomski giganti, kao npr. Njemačka, u strahu da širenje virusa može dovesti do smanjenja nivoa poslovanja kompanija, što će u velikoj mjeri usporiti globalni razvoj.

Ako bi posmatrali sektorski, jasno je da će se uticaj Corona virusa osjetiti u svim oblastima. Trenutna situacija pokazuje da najugroženiji sektori jesu turizam i industrija, posebno avioindustrija. U zaraženim područijima Kine posluju kompanije koje sarađuju sa preko 50.000 kompanija širom svijeta, ta saradnja je bila stabilna, i u ovom trenutku se pokazala velika zavisnost tih kompanija sa kompanijama iz Kine.

U dijelu turizma, koji globalno učestvuje sa više od 10% u BDP-u, a zapošljava više od 10% zaposlenih širom svijeta, projekcije koje su rađene za globalno tržište prije pojave virusa, pokazale su da je 2020. godina trebalo da bude upravo period povećanog broja turista iz Kine širom svijeta. Imajući u vidu da je Kina, kao druga svjetska ekonomska snaga, ostvarivala pozitivne rezultate u prethodonom periodu, isto je ukazivalo na to da će i broj turista iz Kine širom svijeta biti na rekordnom nivou. Ipak, neki drugi elementi su u potpunosti promijenili ove projekcije. Veliki broj avio-kompanija blokiralo je letove, a projekcije su da se pad broja turista mjeri u milionima, i to približno 20 miliona. Shodno tome, prihod skoro svih nacionalnih ekonomija od turizma je u velikom padu. Ako bismo išli dublje, ovakva situacija dovodi do slabljenja i svih povezanih sektora, posebno poljoprivrede, usluga, trgovine... A ništa manje se osjeća i u dijelu industrije, gdje čak i autoindustrija još posluje uz veliku dozu straha da će uskoro njihova proizvodnja biti zaustavljena usljed nedostatka djelova, koji se dominantno proizvode na kineskom tržištu. Fenomenološki, iako se vodimo činjenicom da se „ne valja na zdravlje zarađivati“ mora se priznati da je i Corona virus pokazao da preduzetnički duh postoji i u teškim trenucima se pokazuje i jača. Fascinira činjenica da su bitni proizvodi „preko noći“ postali 900% skuplji... Ekonomski ovakvo ponašanje ne smijemo osuditi, ljudski teško da možemo i prokomentarisati. Ipak, slobodno tržište je najbolji model koji će u svakom trenutku odrediti koliko šta vrijedi na tržištu. Tako da virus ne treba posmatrati samo kao problem, već i kao šansu za razvoj određenih biznisa.

Na kraju, posmatrajući Crnu Goru, gdje još nemamo zabilježen prvi slučaj Corona virusa, možemo pretpostaviti kakve će posljedice ostaviti širenje virusa na našu ekonomiju. Prema zvaničnim podacima, broj turista koji posjećuju Crnu Goru iz Kine raste iz godine u godinu. Da li možemo očekivati da se to nastavi i ove godine? Da li smijemo biti toliko optimistični? Jasno je da se to neće desiti i pod pretpostavkom da virus nestane u veoma kratkom roku. U dijelu turizma, druga sfera koja može u značajnoj mjeri tangirati Crnu Goru je dolazak kruzera. Ovo predstavlja jedan od bitnih segmenata crnogorskog turizma i, ako se nastavi situacija kakva je sada, veliki broj ovih turista će biti „izgubljen“. Ako se sve ovo desi, veliku štetu će pretrpjeti i sektor poljoprivrede, kao i svi ostali povezani sektori. Do sad smo govorili samo o turistima iz Kine, a ipak virus se nekontrolisano širi, i u ovaj krug uključuje i turiste iz drugih zemalja svijeta.

Takođe veoma bitna i, za Crnu Goru najznačajnija stvar, jeste izgradnja autoputa. Nadam se da ovaj segment neće osjetiti uticaj Corona virusa. Ipak, ne smijemo dozvoliti da Corona bude razlog i izgovor ukoliko se dese negativni trendovi. Moramo raditi i pripremati „back up“ strategije ukoliko se sve ovo desi. Moramo biti spremni na svaki scenario i moramo imati pripremljen odgovor na sve. Kao mala zemlja, ne smijemo dozvoliti da ovaj globalni problem ugrozi i našu ekonomiju. Nadam se da će se širenje virusa zaustaviti do kraja prvog kvartala 2020. jer bi na taj način ostatak godine mogao da nadoknadi sve ove troškove!

Na kraju, jedno je sigurno - ovo je trenutak kada moramo biti stabilni i spremni na sve, i jeste trenutak kada svi zajedno moramo djelovati, ne samo da suzbijemo negativne ekonomske trendove, već i da spriječimo širenje i ovog zdravstvenog problema. Mnogo veći problemi su prevaziđeni tako da ne treba fatalistički posmatrati i ovu situaciju!

Autor je ekonomski analitičar

( Mirza Mulešković )