Pregovori vode iz krize ako vlast ispoštuje dogovor

Vladina inicijativa Savez za Evropu mogla je doći ranije jer nema vremena za dugoročne planove, a donijeće više štete nego koristi vladajućim strukturama ako ne postoji ozbiljna namjera za dalji razvoj i sprovođenje dogovorenih intervencija, smatraju predstavnici nevladinih organizacija (NVO).

Premijer Duško Marković uputio je 5. februara relevantnim političkim i društvenim činiocima pismo kojim ih poziva na dijalog o svim pitanjima “koja će pomoći da se prevaziđu podjele i iznađe zajednički imenitelj u interesu građana i evropske perspektive Crne Gore”. Dijalog je počeo 19. februara sastankom sa predstavnicima NVO Građanska alijansa (GA) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Nakon toga uslijedili su sastanci sa predstavnicima Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centra za monitoring (CEMI), Akcije za ljudska prava (HRA), Evropskog pokreta i Grin houma.

U GA su, kažu, posvećeni dijalogu, koji je u trenucima političke, socijalne i institucionalne krize jedini način za prevazilaženje stanja u kome se društvo našlo.

“Pri tome svako treba da radi svoj posao, a naš je da ukažemo na sve što treba da se poboljša u državi i na to smo ukazali premijeru i oko brojnih stvari smo se saglasali. Da li će on od toga izvući političku korist, nije stvar o kojima NVO treba da brinu, već je to pitanje za njegove konkurente, koji mogu, a neki su već i organizovali slične aktivnosti. Dijalog jeste mogao početi ranije i bilo je mnogo prilika, ali opet je to pitanje koje treba da kapitalizuje opozicija“, rekao je za „Vijesti“ programski direktor GA Milan Radović.

Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević ne isključuje mogućnost da je poziv bio i u svrhu političke promocije.

“O tome bismo sigurno razmišljali da smo politička stranka. Međutim, cilj našeg djelovanja kao organizacije za zaštitu ljudskih prava nalaže da iskoristimo svaku priliku da se za ta prava založimo“, kaže Gorjanc Prelević.

Ona je dodala da je premijeru rekla da je šteta što sastanak nije organizovan na početku njegovog mandata, nego pri kraju.

“Do jeseni, kada bi trebalo da se održe izbori, više nema vremena za dugoročne planove, ali još može da se postigne da ambijent pred izbore zadovolji demokratske standarde i bude oslobođen spora oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Vidjećemo da li će se to i desiti. Odgovornost je na Vladi. Zašto nas ranije nisu zvali na razgovor je pitanje za njih“, rekla je Gorjanc Prelević odgovarajući na pitanje zašto vlast nije zvala na dijalog o evropskim integracijama kada je Crna Gora otvorila pristupne pregovore.

Izvršna direktorica Grin houma Nataša Kovačević rekla je da se nada da će Savez za Evropu okupljajući relevantne aktere, biti prekretnica u postizanju konkretnih rezultata i promjena u očuvanju životne sredine.

“S obzirom na to da je EU promijenila politički pristup integracijama zemalja kandidata u EU, zahtijevajući konkretne rezultate i promjene, vjerujemo da Crna Gora koristi jednu od posljednjih šansi da unaprijedi saradnju i stanje u oblasti životne sredine.

Ako ne postoji ozbiljna namjera za dalji razvoj i sprovođenje dogovorenih intervencija, smatramo da će inicijativa donijeti više štete nego koristi vladajućim strukturama u smislu predizbornog djelovanja, ali i u evropskim krugovima”, kazala je Kovačevićeva za “Vijesti”.

Smatra da je inicijativa korak koji ne predstavlja mnogo, ako ne nastavi da se oblikuje i usmjerava na suštinske reforme.

“Duboke krize u društvu otvaraju prilike za promjene, a Grin houm, kao najveća nacionalna ekološka NVO, ima odgovornost da učestvuje u sprovođenju ekoloških politika i konsenzusom svih društvenih aktera doprinosi održivom razvoju”, navela je Kovačevićeva.

Na sastanku se, kako je dodala, govorilo o problematičnim temama, prije svega upravljanja otpadom, vodama, šumskim resursima i zaštićenim područjima, gdje su usaglašeni naredni koraci. Posebno je, kaže, bilo riječi o problematici malih hidroelektrana, naročito na rijeci Lještanici i Vinickoj, ali i drugim oštećenjima prirodnih vrijednosti na rijekama sjevera Crne Gore, poput Tare i Lima.

Radulović uvjeren da će značajan dio obećanja biti ispunjen

Predsjednik Evropskog pokreta Momčilo Radulović smatra da je daleko do izbora i da ne bi bilo racionalno da je vlast dijalog otvorila u te svrhe.

„Prije vjerujem da su političke i društvene okolnosti i dosadašnje iskustvo u funkcionisanju ove Vlade ukazale na snažnu potrebu da se u nove reforme i nove aktivnosti ide uz korišćenje energija i ideja koje nemaju partijski predznak, a mogle bi biti od velike koristi za cijelo društvo“, kaže Radulović za “Vijesti”.

On kaže da vjeruje da svaki ozbiljan dijalog, kao što je bio dijalog sa Vladom, daje određeni rezultat

“Uvjereni smo da će značajan dio tih obećanja biti i realizovan“.

Podsjeća da je na predlog Evropskog pokreta, nakon otvaranja pregovora u periodu 2012/2013, Vlada uključila civilno društvo u pregovore i u pregovaračke grupe, što je bio i ostao jedini takav primjer u regionu. Podsjeća i na pet godina realizacije Nacionalne konvencije o evropskoj integraciji Crne Gore, u koju je bilo uključeno preko 400 eksperata iz Vlade i NVO, u šest pregovaračkih grupa.

“Donijeli smo preko 400 preporuka od kojih je u periodu 2011. do 2015. Vlada usvojila preko 50%. To je takođe bi jedinstven primjer u regionu, ali i šire. Zbog toga, ovu inicijativu vidim samo kao nastavak tog procesa saradnje koji je bio veoma uspješan“.

U proces ušli sa dosta nepovjerenja

Nataša Kovačević kaže da su u proces ušli sa dosta nepovjerenja, bez velikih očekivanja, ali su došli i sa dosta konstruktivnih prijedloga.

“Naš odnos prema inicijativi će se mjeriti u odnosu na to šta će biti ispunjavanje preporuka, pri čemu smo se vodili obavezama i zahtjevima iz evropskih integracija i međunarodnih dokumenata u dijelu zaštite životne sredine”.

Ona smatra da je to što vlast nije ranije zvala na dijalog rezultat nepoznavanja reformističkih procesa u procesu pristupanja EU, što je uz nedostatak prethodno razvijenog povjerenja i saradnje između vlasti i civilnog sektora, dovelo do izopštavanja NVO iz krovnih pregovaračkih struktura.

( Biljana Matijašević )