Vlada dijeli radna mjesta u izbornoj godini

Vlada planira da u ovoj godini u organima državne uprave zaposli 845 državnih službenika i namještenika, dok će sa 119 zaposlenih da prekine radni odnos sporazumno uz isplatu otpremnine. To je definisano Kadrovskim planom za ovu godinu, koji je usvojen krajem februara.

U Vladi tvrde da je potreba uprave da toliko ljudi dobije ugovore na neodređeno i određeno vrijeme, naglašavajući da ne mora da znači da će i popuniti sva predviđena radna mjesta. Redovni parlamentarni izbori se očekuju krajem septembra/početkom oktobra.

Izvršna vlast je prije dva mjeseca produžila mjeru ograničavanja zapošljavanja u javnoj upravi do kraja ove godine.

Moratorijum na zapošljavanje u javnom sektoru uveden je u julu 2018. godine, ali primjena mjere, navode u tom dokumentu, “ne predstavlja apsolutno ograničavanje zapošljavanja”, a “radni odnos u javnoj upravi je moguće zasnovati uz saglasnost užeg kabineta Vlade”.

Od 845 osoba, koliko navode da je potrebno zaposliti u ovoj godini, planirano je da njih 638 dobije ugovore o radu na neodređeno vrijeme i 207 na određeno vrijeme.

“U organima državne uprave, Generalnom sekretarijatu Vlade i Kabinetu predsjednika vlade ukupno je sistematizovano radnih mjesta za 13.265 izvršilaca. Ukupan broj zaposlenih izvršilaca je 10.539, od čega na neodređeno vrijeme 9.737, a na određeno 802. Broj službenika i namještenika koji će ispuniti uslov za odlazak u penziju u 2020. godini je 68. Za ovu godinu nije planirano stavljanje državnih službenika, odnosno namještenika na raspolaganje Upravi za kadrove za potrebe internog tržišta rada. U ovoj godini, 119 radnih mjesta će biti ukinuto zbog sporazumnog prestanka radnog odnosa državnih službenika, odnosno namještenika, uz isplatu otpremnine. Planirano je zapošljavanje ukupno 220 pripravnika, od čega 44 sa visokim obrazovanjem, 50 sa višim obrazovanjem i 126 sa srednjim obrazovanjem”, piše u Kadrovskom planu.

S druge strane, u dokumentu o mjerama ograničavanja zapošljavanja do kraja ove godine navedena su tri razloga za produženje moratorijuma: “ispunjavanje predviđenih ciljeva smanjenja broja zaposlenih do kraja 2020. godine (pet odsto na centralnom i 10 odsto na lokalnom nivou); smanjenje učešća zarada zaposlenih u državnom i opštinskim budžetima i održavanje finansijske stabilnosti; ispunjavanje obaveza prema Evropskoj komisiji i Svjetskoj banci (PBG2), što bi rezultiralo transferom treće varijabilne tranše za reformu javne uprave u iznosu od milion eura kroz direktnu budžetsku podršku EK”, navedeno je u tom dokumentu.

SB i DRI demantuju Vladu

Vlada tvrdi da je sprovođenje moratorijuma na zapošljavanje rezultiralo snažnijom kontrolom zapošljavanja i usporavanjem trenda rasta zaposlenosti u javnoj upravi, ali da se nije negativno odrazilo na ukupan rast zaposlenosti na nivou države.

“Podaci od kraja 2018. godine pokazuju da je smanjeno relativno učešće zaposlenosti u javnoj upravi u ukupnoj zaposlenosti za 1,4 odsto (sa 28,2 odsto u decembru 2017. godine na 26,8 odsto u decembru 2018. godine), dok je zabilježen i trend opadanja učešća bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca u budžetu Crne Gore mjereno učešćem ovih izdataka u strukturi BDP-a”, ocjena je Vlade.

Te tvrdnje o racionalizaciji u javnom sektoru ne poklapaju se sa stavovima Svjetske banke, koja je krajem 2017. godine upozorila Vladu da racionalizacija javnog sektora kasni i ne odvija se u skladu sa Vladinim planovima. “Povećanje broja zaposlenih u 2017. i 2018. godini nije u skladu sa fiskalnom konsolidacijom”, ocijenila je SB u dokumentu pod nazivom ME PBG2 i u kome piše šta izvršna vlast mora da ispuni kako bi se odobrila druga garancija za kreditno zaduživanje Crne Gore, a jedan od važnih uslova je smanjenje broja zaposlenih.

Odobrenje garancije, prema ranijim najavama iz te međunarodne finansijske institucije bilo je planirano za prošlu godinu, ali od toga do danas ništa nije bilo. Vladini podaci o smanjenju broja zaposlenih i nižem izdvajanju za bruto zarade nijesu ni u skladu sa podacima Državne revizorske institucije (DRI) koja je utvrdila da je došlo do uvećanja bruto zarada zaposlenih u javnom sektoru. “Utvrđeno je da je 2018. godine na bruto zarade državne administracije potrošeno 462,16 miliona, što je 33,16 miliona više nego što je projektovano Fiskalnom strategijom za 2018. godinu (429 miliona). Poređenje i izvršenja izdataka za bruto zarade u periodu 2016. i 2017. godine pokazuju rast u iznosu od 22,37 miliona eura u 2017. godini u odnosu na 2016. Izvršenja izdataka za bruto zarade pokazuju rast u iznosu od 39,12 miliona eura u 2018. godini u odnosu na 2016. godinu”, konstatovala je vrhovna revizija krajem prošle godine.

Za bruto zarade u državnoj upravi ovogodišnjim zakonom o budžetu je planirano 502,77 miliona eura.

Koliko zaposlenih ne može do otpremnine

“Vijesti” od Ministarstva javne uprave (MJU) čekaju odgovore na pitanja koliko se ukupno zaposlenih u javnom sektoru prijavilo za sporazumni prekid radnog odnosa uz otpremninu, ali je ne mogu dobiti pošto radno mjesto ne može biti ukinuto.

MJU je početkom decembra najavilo da će taj podatak imati do početka ove godine.

Vlada je odluku o isplati otpremnina uz sporazumni raskid radnog odnosa donijela prošlog ljeta, nakon čega su se za otpremine prijavili i zaposleni čija radna mjesta se ne ukidaju. Vlada je 24. oktobra izmijenila odluku o sporazumnom prekidu radnog odnosa uz otpremninu, pa je dodala novi član po kome “sporazum o prestanaku radnog odnosa ne može se zaključiti sa zaposlenim koji obavlja poslove koji su od posebnog značaja za nesmetano i redovno vršenje poslova neophodnih za ostavarivanje nadležnosti organa, odnosno pravnog lica u kome je zaposleno to lice”.

U ovoj godini, 119 radnih mjesta će biti ukinuto zbog sporazumnog prestanka radnog odnosa državnih službenika, odnosno namještenika, uz isplatu otpremnine.

( Marija Mirjačić )