Agencija sa Kosova: Ne damo otetu zemlju na Kamenovu

Kosovska Agencija za privatizaciju (KAP) žalila se Višem sudu na odluku kotorskog suda koji je odbio njihovu tužbu, a kojom su tražili povraćaj, kako tvrde, nezakonito oduzetih 33.000 kvadrata zemlje u zaleđu plaže Kamenovo, gdje se nekada nalazilo odmaralište.

U Agenciji, čije je sjedište u Prištini, “Vijestima“ su ustvrdili da je sudija u Kotoru koji je vodio slučaj, ekspresno donio odluku kojom je odbijena njihova tužba, te da se “ponašao odbojno i sa omalovažavanjem”.

„Kao posljednju mogućnost za povraćaj nezakonito oduzete imovine, KAP je Osnovnom sudu u Kotoru podnijela tužbu radi utvrđivanja prava svojine koja je u rekordnom roku 9. decembra prošle godine odbačena. Pristup sudije u ovom slučaju bio je jako odbojan i neprofesionalan. Shodno tome smo podnijeli i zahtjev za njegovo izuzeće, što je rješenjem predsjednika suda odbijeno. U Crnoj Gori zastupamo imovinsko pravne interese društvenih preduzeća Republike Kosovo od 2011. i to pred svim sudovima Crne Gore, te da smo jako zadovoljni pristupom i profesionalnošću instutucija pravosuđa države Crne Gore, bez obzira na ishode tih sudskih procesa. Međutim, nikada nam se nije desilo da neki sudija ima ovako odbojan i omalovažavajuci stav prema nama“, navode u pismenom odogovoru “Vijestima“ iz KAP-a.

Kosovska Agencija tvrdi da je na kriminalan način, u vrijeme ratnih dešavanja 90- tih, obavljena smjena u rukovodstvu Rekreatursa, a potom i premještanje sjedišta iz Prištine u Budvu, da bi zatim došlo do privatizacije od strane Atlas grupe Duška Kneževića.

Kompleks od gotovo tri i po hektara, na kome se nekada nalazilo kosovsko odmaralište, kako piše u katastarskoj evidenciji Uprave za nekretnine, je svojina države Crne Gore, a sukorišćenje je upisano na Rekreaturs DOO Budva, koji je vlasnik najvećim dijelom, dok manji dio imaju Kožar SOUR trgovina sa Kosova i Kosovska banka DD u stečaju.

Iz Kosovske agencije su dostavili kompletnu dokumentaciju kojom tvrde da su vlasnici atraktivnog kompleksa.

“Postoje dvije odluke Narodnog odbora Sreza Cetinja, tačnije onog od 15. oktobra 1956, kada je usvojen zahtjev Kosovske organizacije za ekproprijaciju spornih nekretnina, dok je Odlukom od 15. aprila 1957. izvršena eksproprijacija nekretnine u korist Turističkog saveza Kosova. Po pravosnažnosti ovih akata, odlukom od 29. avgusta 1960, Komisija za eksproprijaciju i kompenzaciju u Budvi je donijela odluku o iznosu kompenzacije za bivše vlasnike nekretnine i za nekretnine koje su predmet ovog spora. Turistički savez Kosova osnovan je 1957, a kasnije je djelovao kao Samoupravna interesna zajednica za odmor i rekreaciju radnika Kosova (SIZ) sa sjedistem u Prištini. Ovaj SIZ je odlukom radničkog savjeta od 1. maja 1978. usvojio statut i utvrdio svoju delatnost i mjesto svog djelovanja“, navode iz KAP-a.

Ističu da je SIZ do 1992. registrovan pri Okružnom privrednom sudu u Prištini kao društveno preduzeće sa sjedištem u Prištini, nakon čega je u registru Privrednog suda izvršena transformacija u Društveno preduzeće (DP) Rekreaturs Priština.

“Preduzeće je sagradilo hotel od 1.088 kvadrata, sa 29 soba i pet apartmana, kao i druge stambene i ugostiteljske objekte, koji su bili u funkciji odmora i rekreacije radnika sa Kosova. Hotel je izgrađen 1962. i u to vrijeme je imao najveće turističke standarde. SIZ, a kasnije DP Rekreturs Priština je bio vlasnik nekretnine, koju je od 1957. godine koristio bez ikakvog ometanja od bilo koga i sve do dana sporne privatizacije, do kada je u zemljišnim knjigama figuriralo njeno ime“, navode u KAP-u.

Rekreaturs Priština je, kako su istakli, obavljao djelatnost sve do 1992, kada dolazi do ratnih dešavanja.

“Okolnosti koje su stvorene ratovima u bivšoj Jugoslaviji i ratom na Kosovu bile su razlog privremenog prekida aktivnosti preduzeća. Tadašnja vlast Srbije 1992. instalira tzv. “privremene mjere“ u DP Rekreaturs, razrješava dužnosti direktora preduzeća i otpušta radnike albanske nacionalnosti bez ikakvog zakonskog obrazloženja. Po završetku rata i uvođenja administracije UNMIK-a na Kosovu, prinudni direktor V.M. koristi institucionalni vakuum zloupotrebljavajući pečate preduzeća u suprotnosti sa zakonom i svim ostalim samoupravnim aktima i preko paralelnog suda u Kraljevu, vrši prenos sjedišta preduzeća iz Prištine u Budvu“, iznose hronologiju događaja u KAP-u. Kako dodaju, firma se preregistruje u Budvi, što im privredni sud u Podgorici potvrđuje rješenjem.

„Direktor DP Rekreaturs iz Prištine Hisni Fejzulahu je ovlastio Č. R. da uloži žalbu protiv rješenja suda i da se izbriše nezakonita registracija promjene sjedišta. Ali poslije ulaganja žalbe, naprasno i bez ičijeg ovlašćenja, 5. marta. 2009. Č.R. izjavljuje da povlači žalbu, i jednim kriminalnim aktom rješenje postaje pravosnažno“, ističu u Agenciji.

Navode da je KAP protiv tog rješenja podnijela niz pravnih ljekova počev od 2009. pred crnogorskim sudovima.

“DP Rekreaturs iz Budve je postalo pravnim nasljednikom DP Rekreaturs iz Prištine, na osnovu kriminale radnje osobe koju smo ovlastili da nas zastupa i rješenjem Privrednog suda u Podgorici od 17. 11. 2008. kojim je obustavljen postupak za brisanje neosnovanog upisa promjene sjedista”, naglašavaju iz KAP-a.

Crna Gora na protivzakonit način obavila privatizaciju

Iz KAP-a smatraju da je Crna Gora na protivzakonit način izvršila privatizaciju DP Rekreaturs iz Prištine. Upitani na koji način namjeravaju da spriječe eventualnu prodaju imovine Atlas banke na Kamenovu, oni su istakli da će to tražiti sudskim putem.

Podsjećaju da su u svojoj tužbi sudu u Kotoru tražili i određivanje privremene mjere, kako bi se zabranilo “preduzimanje bilo kakvih djelovanja radi transformacije sporne nekretnine, stavljanje pod hipoteku, prodaju, davanje pod zakup ili stvaranje bilo kakvog tereta nad spornom nekretninom“. Atlas grupa je za 60 hiljada eura kupila 2002. kosovsko odmarlište sa zemljišnim kompleksom. Firma Rekreaturs, kako se navodi u Centralnom registru je u 99,7 odsto vlasništva Atlas banka, a ostatak HTP Atlas hotels group Bar.

Stečajna uprava Atlas banke namjerava da proda imovinu.

Odmaralište je odavno van funkcije, ostalo su samo oronule barake, koje su neupotrebljive, ali do danas u uvali nije započeta gradnja luksuznog turističkog naselja, kako je to planskim dokumentima predviđeno.

( Vuk Lajović )