Turizmu fali radnika, traže 6.000 stranaca
Mnogi domaći radnici, ali i iz BiH i Srbije koji su ranije dolazili u Crnu Goru, sada idu u Hrvatsku koja nudi veće zarade Iz Unije poslodavaca ukazuju da je trend odlaska crnogorskih radnika iz ove oblasti u Hrvatsku i druge zemlje od prošle godine u porastu
Poslodavci iz ugostiteljstva i hotelijerstva i ovog ljeta imaće probleme da nađu dovoljan broj radnika za ovogodišnju ljetnju sezonu. Svjesni su i da će zbog odlaska radnika u Evropsku uniju, najviše Hrvatsku, morati da povećaju zarade da bi ih zadržali.
Lani je u ovoj oblasti u špicu turističke sezone bilo zvanično zaposleno 25 hiljada radnika, od čega su 4,5 hiljada bili stranci. Prema Vladinoj odluci, ove godine se može ukupno angažovati 15 hiljada stranih radnika sa mogućnošću dodatnog povećanja za još pet hiljada. Kvota za angažovanje stranih radnika u turizmu i prošle godine je bila 6,7 hiljada, ali su na kraju izdate ukupno 4.452 radne dozvole. Koliko je radnika iz ove djelatnosti bilo angažovano na crno nije poznato, ali je inspekcija, prema izvještajima od početka juna do kraja avgusta, okrila 1.207 radnika bez ugovora. Od toga su 375 crnogorski državljani, a 832 stranca. Brojka pokazuje da je otkrivenih radnika na crno za 22 odsto više nego u istom periodu 2018.
Domaći radnici, ali i iz susjednih država Srbije i BiH koji su ranije dolazili u Crnu Goru da rade, sada lakše mogu otići u Hrvatsku koja traži 30 hiljada stranih radnika za rad u ugostiteljstvu i hotelijerstvu i nudi značajno veće zarade. Prema podacima Monstata, prosječna prijavljena zarada u ovoj djelatnosti lani je bila 429 eura, dok je u Hrvatskoj 720 eura. Hrvatski poslodavci, osim većih zarada koje u špicu sezone prelaze i hiljadu eura, da bi privukli radnike iz okruženja nude smještaj i ishranu, kao i plaćene putne troškove. Njihova udruženja traže od Vlade da im smanje poreze kako bi mogli zadržati radnike. Potpredsjednica Unije poslodavaca Crne Gore Anita Mitrović Milić kaže da problem pronalaženja kvalitetne radne snage prati crnogorski turizam niz godina.
“I ove godine je ista situacija. Mladi ne pokazuju visok stepen zainteresovanosti za poslove sezonskog tipa i rada u ugostiteljstvu, gdje su i najveće potrebe za radnom snagom. Takođe, još je veliki disbalans u ponudi i tražnji profesionalaca iz kulinarstva, usluživanja, domaćinstva. Veća je potražnja u odnosu na ponudu na tržištu rada. Ali ovakva situacija prouzrokuje da su baš ove profesije dobro plaćene”, navela je Mitrović Milić.
Ona navodi da je trend odlaska crnogorskih radnika iz ove oblasti u Hrvatsku i druge zemlje od prošle godine u porastu.
“Bolje zarade su osnov odluka radnika iz Crne Gore da naprave ovakav korak. U pitanju su velika odricanja, napuštanje svoje zemlje i porodica, gdje kada se uporedi sa malo boljom zaradom, na kraju se postavlja pitanje da li je vrijedno. Ali kao trend, mladi se odlučuju da probaju i ako idu u neizvjesno. Imamo i povratnika sa suprotnim odlukama, koji više ne žele da idu u inostranstvo jer se radi i po 12 sati, bez slobodnog dana”, navela je Mitrović Milić.
Ona je istakla da nije posebno teško naći radnike iz BiH, Srbije i drugih zemalja u okruženju, ali jeste to da budu kvalitetan kadar.
“Radnika iz okruženja ima, njima odgovara rad na nekoliko mjeseci i već godinama rade na sezonskim poslovima. Ovdje je otežavajuća okolnost procedura prijave stranaca, troškovi za isto i neizvjesnost da li će radnik ispuniti očekivanja u odnosu na radne zahtjeve poslodavca, tj. da li su dovoljno kvalifikovani za pozicije na koje se primaju”, kazala je Mitrović Milić. Hrvatska ukupno traži 78 hiljada stranaca, od čega je 30.370 za hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Prošle godine je kvota za ovu grupu radnika dva puta povećavana.
U hrvatskom turizmu je prošle godine radilo i nekoliko hiljada radnika iz Filipina, Bangladeša, Indije... Filipinsko udruženje izvoznika usluga nudilo je radnike kojima bi neto plata za najjednostavnije poslove - pomoćne radnike - bila 450 eura, dok bi za ostale bila 700 eura i više. Osim toga, poslodavci plaćaju administrativne troškove, ishranu, smještaj i povratnu avionsku kartu. Ovo i slična udruženja i agencije za posredovanje radnike iz Azije jesenas su i Crnoj Gori predstavila svoje usluge, a iz velikih hotelskih kompanija su najavili mogućnost njihovog angažovanja.
Poslodavci žele nagraditi radnike, ali su i dažbine visoke
Mitrović Milić kaže da svaki poslodavac želi da zadrži i nagradi dobrog radnika. Ona je navela da je turizam grana privrede koja je sezonskog karaktera, ali uvijek ostavlja prostor za određeni broj stalno angažovanih i onih kadrova koji zaslužuju cjelogodišnji rad i dobru zaradu.
“To je proces i povjerenje, koje se gradi jednako od strane poslodavca tako i zaposlenog. Radnik mora biti posvećen poslu, da želi učiti i napredovati, da čuva poslodavca i njegov biznis, a poslodavac će takav odnos nagraditi sa mogućnostima, boljom zaradom, napredovanjem, i situiranjem porodice zaposlenog”, kazala je potpredsjednica Unije poslodavaca.
Na pitanje da li su visoke dažbine na zarade i da li postoji prostor za njihovo smanjenje kako bi poslodavci povećali zarade zaposlenima, Mitrović Milić je kazala da su u Crnoj Gori izuzetno velike dažbine na zarade zaposlenih.
“Mi se godinama borimo sa inicijativom da se one smanje naročito u oblasti turizma. Svakako da je cilj smanjenja, ne umanjenje obaveze poslodavca prema državi, već na ovaj način prostor za povećanje zarade zaposlenima”, navela je Mitrović Milić.
( Goran Kapor )