URA sa evropskim Zelenim: Bez konkretnih mjera i rada na poglavlju 27 neće biti ulaska CG u EU

URA nikada nije imala jasniji pravac i politiku – građanska Crna Gora u kojoj neće biti mjesta za mafiju na vlasti a u narednom periodu bićemo i zvanično partija zelene profilacije u Crnoj Gori, to je kazao lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović na juče održanoj sjednici budvanskog odbora te partije kojoj su prisustvovali i predstavnici Zelnih Evrope.

Iz URE podsjećaju da evropski Zeleni u Crnoj Gori borave u radnu posjetu radi obavljanja završnog skrininga radi pristupanja URE toj stranačkoj internacionali.

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je da mu je veliko zadovoljstvo što je u prilici da sa Građanskim pokretom URA promoviše jedan novi koncept politike na ovim prostorima koji je drugačiji, progresivniji i nadasve evropski što, kako je kazao, pokazuje i često prisustvo evropskih Zelenih URI i Crnoj Gori.

„U nametnute, cirkusne teme koje Crnu Goru drže zarobljenu u prošlosti nećemo učestvovati, imamo svoj put a on se bazira na 5 tačaka. To su vladavina prava i borba protiv korupcije, temeljna reforma ekonomskog sistema, temeljna reforma zdravstvenog sistema, temeljna reforma obrazovnog sistema i zaštita životne sredine. To su temelji na kojima treba graditi buduću građansku Crnu Goru iskreno i pošteno“, poručio je Abazović.

On je kazao i da je prioritet Crne Gore demokratska smjena vlasti a nakon toga otvaranje dijaloga sa svim stranama u Crnoj Gori bez bilo kakve diskriminacije.

„Sve je to zajedno Crna Gora i ona ne može da krene naprijed dok se ne nađe dovoljno zajedničkog da ne opterećuje ono u čemu se, logično, moramo razlikovati. Prestanimo sa svađalačkom politikom, sa poštovanjem ljuskih prava nema rasprave, ona su prioritet. Ne gledajmo da li njih treba da ostvari neko ko je crnogorske, srpske, bošnjačke, hrvatske, albanske nacionalnosti ili neko ko je pravoslavac, musliman, katolik ili ateista. Ako su nečija ljudska prava ugrožena URA će uvijek stati u njihovu odbranu“, poručio je Abazović.

Tomas Vajs, kopredsjednik evropskih Zelenih koji boravi u radnoj posjeti URI kazao je da sa zadovoljstvom dolazi u Crnu Goru da bi podržao svaku inicijativu koja se bavi zaštitom životne sredine a da je pravi razlog ove posjete skrining aplikacije koje je URA ponudila na Kongresu evropskih Zelenih.

„Crna Gora na papiru ima oko 70% zakonskih rješenja koja su usklađena sa evropskim zakonodavstvom, pa čak i u oblasti zaštite životne sredine. Ono što mi ovdje primjećujemo jeste da postoji zastoj u implementaciji zakonskih načela i da vi kao građani to ne vidite i ne osjećate. Ono što takođe vidimo jeste da su u vašoj zemlji prirodna dobra privatizovana“, poručio je Tomas Vajs.

On je kazao da evropski Zeleni neće nikada zastupati države koje svoje građane dijele po nacionalnim i vjerskim pripadnostima već samo one države koje sve svoje građane posmatraju kao svoje sa jednakim pravima, a sve ostalo je privatna stvar.

„Tu nabrajam i ono za šta se Evropski zeleni zalažu a to je princip rodne ravnopravnosti. Borba za ravnopravnost i primjena mirovnih politika je ono što treba da nas sve ujedinuje i okuplja“, kazao je Vajs.

On je poručio da Crna Gora treba da vodi brigu o zaštiti životne sredine i napravi balans između toga i ekonomskog razvoja zemlje i da građani koji žive u Crnoj Gori moraju imati benefite od razvoja države na održivim osnovama.

„Prvi put kada smo bili u posjeti vašoj zemlji vlast nije htjela ni da pričamo o zaštiti životne sredine a pošto ste ušli u proces integracije u EU mi smo ih uslovili da bez konkretnih mjera i rada na poglavlju 27 neće biti ulaska Crne Gore u EU. No, uspjeli smo da ovdje nađemo saveznike u URI, NVO, ambasadama zemalja članica EU i izdejstvovali očuvanje nekih prirodnih blaga zemlje (kao npr. Solane)“, ukazao je Vajs.

Predsjednica budvanskog odbora URA prof. Božena Jelušić kazala je da Zeleni „borave u gradu koji je najbolji primjer onoga protiv čega stranke zelenih u evropi nastupaju“.

„Budva je grad koji je još 1992. u ratnim godinama imao organizacije građana koje su se bavile očuvanjem arhitektonskih i ambijentalnih cjelina, za zaštitu prirode i održivog razvoja. Budva je primjer kako se u 30 godina može devstirati jedan grad, kako se njegovi građani mogu dovesti u poziciju da sa početnom velikom vrijednošću prirodnih resursa dođu u situaciji da ne mogu više podsticati privredni rast“, poručila je ona.

Sastanku budvanskog odbora URE prisustvovale su i NVO organizacije sa primorja koje se bave očuvanjem životne sredine, ali i ostatak delegacije zelenih Evrope koju pord Tomasa Vajsa čine Mar Garsija - generalna sekretarka, Melani Vogel - članica Glavnog odbora i savjetnica u Evropskom parlamentu za konstitutivna pitanja i Vesna Jusup - šefica Odsjeka za politiku, strategiju i razvoj kapaciteta.

( Vijesti online )