Tender za aerodrome, uz žalbe, usporili sporna imovina i cijene taksi?

Objavljivanje poziva za zakup aerodroma Podgorica i Tivat za ponuđače koji su ušli u drugi krug kasni mjesec, a iz Ministarstva saobraćaja ne saopštavaju zbog čega se to dešava. Od ovog posla zavisi da li će državni budžet prihodovati planiranih 70 miliona eura u ovoj godini, što čini 3,5 odsto izvornih prihoda, tako da kašnjenja mogu izazvati rebalans budžeta i nova zaduženja države.

Ministar saobraćaja Osman Nurković je drugi krug najavio za početak februara, a 15 dana iz tog resora ne odgovaraju na pitanja “Vijesti” o uzrocima ovog kašnjenja.

Prema informacijama “Vijesti”, do kašnjenja je došlo zbog žalbi ponuđača koji su ispali u prvom krugu - “Limak Holding” iz Turske i konzorcijuma “DAA - Bouygues - Marguerite - TII” kojeg čine kompanije iz Irske, Francuske i Luksemburga. Oni su zajedno sa tursko-danskim konzorcijumom “Cengiz & Copenhagen Airports”, iz dalje trke izbačeni jer, kako je saopšteno, nijesu ispunili pretkvalifikacione kriterijume.

Uz to, još nije definisano nekoliko spornih pitanja čije razrješenje traže ponuđači koji su ušli u drugi krug. Oni traže da Vlada rješi imovinske sporove na zemljištu aerodroma ili da garantuje da te moguće sporove u budućnosti preuzima na sebe. Radi se o imovinu unutar sadašnjeg aerodroma u Tivtu, ali i pojasu oko njega predviđenom za širenje. Eksproprijacija još nije završena.

Zahtjev je i da se precizira kako i na koji način budući zakupac može povećavati cijena aerodromskih taksi i drugih usluga, kao i status “Montenegro erlajnsa” i nisko-budžetnih aviokompanija. O tome se zvanično još niko nije izjašnavao.

U pretkvalifikacionom tenderu i koncesionom aktu ostavljen je prostor da budući zakupac može povećavati cijene aerodromskih usluga što utiče na troškove prevoznika, ali i direktno na cijene avio-karata za putnike.

U koncesionom aktu šturo je navedeno šta je interes države u ovoj djelatnosti.

“U kontekstu obima pružanja koncesione usluge, važno je istaći da Crna Gora mora dodatno unaprijediti svoju dostupnost uvođenjem većeg broja direktnih i čarter-linija sa poželjnih tržišta koje pokrivaju Crnu Goru, pogotovo u periodu van glavne turističke sezone, ali i kroz konkurentne cijene avio-karata, posebno cijene aerodromskih usluga, što će se očekivati od koncesionara”, navedeno je u ovom dokumentu.

Da ne odu jeftiniji avio-prevoznici

U novom pozivu za kvalifikovane ponuđače mogućnost i način povećavanja aerodromskih usluga treba da bude precizno definisana, a naročito da li će i kako to važiti za “Montenegro erlajns” i niskobudžetne aviokompanije.

“Montenegro erlajns” je ove godine dobio novu državnu pomoć od 155 miliona eura, a predstavnici Vlade i kompanije obećali su da će već u ovoj godini pozitivno poslovati. Kompanija je do sada negativno poslovala iako su dugovali za aerodromske takse, poreze i doprinose... Iz Ministarstva su obećavali da će od sada kompanija sve to moći da plaća iz poslovanja, ali postoji rezerva po tom pitanju, naročito ako koncesionar poveća cijene usluga.

Ista dilema je i kod niskotarifnih aviokompanija. Oni sve više povećavaju broj letova za Crnu Goru zahvaljujući povoljnijim uslovima dobijenim od sada državnih Aerodroma i politike Vlade da sa ovim kompanijama podstiče turističku posjetu.

Prema zvaničnim podacima, lou kosteri su tokom prošle ljetne sezone doveli preko 15 odsto ukupnog broja putnika. Ukoliko bi budući koncesionar povećao cijene za ovu kategoriju prevoznika, Crna Gora bi mogla izgubiti značajan broj turista.

Vlada Hrvatske je kod koncesionog ugovora za zagrebački aerodrom tokom trajanja tenderskog postupka najavjivala da neće dozvoliti da koncesionar povećava cijenu, ali je kasnije kada je izabran konzorcijum “MZLZ”, kojeg predvodi francuski “AdP”, tu mogućnost, ipak, unijela u ugovor. Koncesionar je povećao cijene aerodromskih usluga i niskotarifne aviokompanije su otišle sa ovog aerodroma.

“Na osnovu premise o transferu postojećih ugovora između Aerodroma Crne Gore i avio-prevoznika koji trenutno lete za Crnu Goru, uz pretpostavku da će trenutne aerodromske takse i naknade ostati nepromijenjene, urađena je projekcija prihoda za 30 godina, odnosno za vrijeme trajanja koncesije”, piše u koncesionom aktu za crnogorske aerodrome.

Prema procjeni iz ovog akta, koncesionar bi za 30 godina ostvario profit od 800 miliona eura, a korist državnog budžeta od 200 do 250 miliona eura. Aerodromi su i do sada bili uspješna kompanija, a u 2018. imali su neto profit od 9,5 miliona eura.

Skupština odbila i da raspravlja o Aerodromima

Skupština Crne Gore juče je glasovima vladajuće koalicije odbila da u dnevni red uvrsti predloge poslanika SDP-a, odnosno rezoluciju o zaštiti Aerodroma. Njome je traženo obustavljanje koncesionog postupka. Odbijeno je i da se raspravlja o predlogu zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Predsjednica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković je obrazlažući predlog rezolucije o zaštiti aerodroma, kazala da profitabilna preduzeća koja su u vlasništvu države i dalje treba da prave profit za građane Crne Gore, a ne za strane investitore.

“Kompanije koje imaju monopol, a Aerodromi imaju monopol na avio-prevoz u Crnoj Gori će uvijek biti profitabilne, samo je ključno pitanje da li taj profit treba da ostaje u Crnoj Gori ili treba da bude izvor zarade za strance. Što se nas u SDP-a tiče, nećemo pristati na koncet po kojem će naši aerodromi praviti profit za strane kompanije, a naši građani i turisti plaćati skuplje usluge na njima i uradićemo sve što je u našoj mogućnosti i na državnom i na lokalnom nivou u Tivtu i Podgorici da se ovaj štetan posao ne realizuje”, kazala je Vuksanović Stanković, podsjećajući da su tražili i da se građani Tivta na referendumu izjasne o ovom pitanju.

Poslanik Raško Konjević je obrazlažući predlog zakona o PIO naveo da je predlog ovog zakona dogovoren sa socijalnim partnerima 2018. godine, ali da ga još nije predložio resorni ministar Kemal Purišić. Predlogom nude povoljnije uslove za odlazak u penziju, povećanje minimalne penzije i povoljniju formulu za godišnje usklađivanje iznosa penzije...

( Goran Kapor )