Žene širom Latinske Amerike ustale protiv nasilja: Ovo je naše feminističko proljeće

Očekuje se da milioni žena danas izađu na ulice Latinske Amerike kako bi obilježile Međunarodni dan žena, u atmosferi širenja socijalnih nereda u regionu.

Ovogodišnji događaj se poklapa sa pokušajima usvajanja zakona o kažnjavanju femicida, legalizovanju abortusa i da žene dobiju jednaka prava u sastavljanju novog ustava. Žene širom regiona planiraju da ostanu kod kuće, da ne idu na posao, u školu, na fakultet, da pokažu kako bi javni život izgledao bez njih.

U Čileu su neke pozvale da se muškarcima zabrani prisustvo planiranim marševima. Očekuje se da, ipak, budu pojačane učesnicima širih protesta protiv socijalne nejednakosti koji su počeli u oktobru i na vrhuncu su okupili više od milion ljudi.

Ove godine se poseban naglasak stavlja na žene koje su povrijeđene tokom tih protesta. Prema čileanskom Institutu za ljudska prava, povrijeđeno je 439 žena. Podneseno je najmanje šest tužbi protiv policije za seksualni napad. Kolumbijke će obilježiti svoj dan događijima koje u Bogoti organizuje kabinet nove gradonačelnice Klaudije Lopez, prve žene na toj funkciji, prenio je Rojters.

Argentinke danas održavaju generalni štrajk. Nova ljevičarska vlada predsjednika Alberta Fernandesa je najavila planove da osnuje ministarstvo za žene i podrži nove napore za legalizovanje abortusa nakon što su prethodni pokušaji propali u Kongresu.

U Meksiku su planirani brojni marševi i štrajkovi u protestu protiv neadekvatnog odgovora vlasti na udvostručavanje slučajeva femicida u odnosu na prije pet godina.

Nova generacija feministkinja

Dalila Loza ima 15 godina i sanja da se bavi stomatologijom ili ekonomijom, možda čak i fotografijom.

Međutim, najviše od svega želi da bude glas svoje majke.

“Jedino ja mogu sada da govorim u njeno ime. Ja sam jedina kojoj je zaista stalo”, kazala je za “Obzerver” ova tinejdžerka, čija je 33-godišnja majka ubijena u njihovoj kući u Tihuani prošlog septembra, naočigled Dalile i njenog brata.

Ona je prošlog mjeseca prvi put učestovala na političkom protestu.

Kada su meksičke feministkinje izašle na ulice na Dan zaljubljenih da osude sve veću krizu sa femicidima u zemlji, vidjela je šansu da osigura da život i ubistvo njene majke ostanu upamćeni, piše britanski nedjeljnik.

Njenu majku Neri Rodej Pelajo Ramirez, momak je izbo na smrt 16. septembra. Ona je jedna od skoro 4.000 Meksikanki koje su ubijene 2019.

Nasilje je i dalje u porastu, a nova generacija meksičkih feministkinja - kojima se Dalila nedavno pridružila - mobiliše se sa sve većom radikalnom taktikom u nadi da će prisiliti vladu da djeluje.

“Ne sjedimo skrštenih ruku i čekamo da još jedna žena bude ubijena ili neka djevojka silovana”, kaže Karolina Barales, jedna od osnivačica “Circulo Violeta” (Ljubičasti kurg), feminističkog udruženja iz Tihuane, koje je 14. februara pomoglo u organizaciji tamošnjeg protesta.

Barales je kazala da njena grupa svesrdno podržava direktnu akciju kao način zaustavljanja rodno zasnovanog nasilja.

U prijestonici zemlje, maskirane feministkinje su se sukobile sa policijom i ofarbale predsjedničku palatu bojom krvi i grafitima koji kritikuju neuspjeh predsjednika da zaštiti žene Meksika.

Aktivistkinje u Tihuani su pokušale da zatvore najprometniju granični prelaz na zemlji, između Meksika i Sjedinjenih Država.

“Mi u ‘Ljubičastom krugu’ vjerujemo u razbijanje svega što bi trebalo razbiti, u vikanje svega što bi trebalo viknuti, raditi što god je potrebno da se uradi”, kaže ova 33-godišnja majka jednog djeteta.

“Nismo vandali... ali podržavamo ovaj oblik protesta. To nam je posljednje pribježište - ništa drugo nam nisu ostavili... Vičemo i vičemo i ništa se ne dešava.”

Aktivistkinje ovog vikenda organizuju najnoviji čin nezadovoljstva - današnja okupljanja širom zemlje i potencijalno istorijski 24-časovni štrajk žena u ponedjeljak, kada se očekuje da više od 20 miliona Meksikanki ostane kod kuće.

“Mislim da je stvarno važan momenat da pokažemo mišiće”, kaže za “Obzerver” Soraja Vaskez, aktivistkinja u oblasti ljudskih prava, koja je dio feminističkog pokreta Tihuane od 1980-ih i za trenutnu mobilizaciju kaže da je bez presedana u istoriji grada.

Tri zločina podigla Meksiko na noge

Meksički feministički revolt se zahuktava od prošlog ljeta, kada su mase demontranata izašle na ulice.

Međutim, aktuelna pobuna je počela u februaru nakon tri jeziva zločina nad ženama, koja su šokirala naciju i naglasila nesposobnost vlade da ih zaštiti.

Prvo se desilo ubistvo 25-godišnje Ingrid Eskamilje 9. februara. Nju je partner usmrtio nožem i odrao joj kožu, a lokalni tabloid je na naslovnici objavio sliku njenog unakaženog tijela.

Dva dana kasnije, sedmogodišnja djevojčica je oteta i ubijena u Meksiko Sitiju.

U Tihuani su sve oči uprte u treći zločin: ubistvo Marbelje Valdez Viljareal, 20-godišnje studentkinje čije tijelo na nađeno na jednoj deponiji 8. februara. Nakon toga su se pojavile fotografije osumnjičenog ubice na sahrani, kako stavlja cvijeće na kovčeg sa njenim ostacima.

“Za mene je to bilo kao zemljotres. Puno djevojaka vidi sebe u njoj. Vide Marbeljinu priču kao svoju... Ako se moglo njoj desiti, može i bilo kojoj od njih”, kaže Barales.

Predsjednik vidi zavjeru

“Obzerver” navodi da meksička kriza sa femicidom nije počela sa dolaskom na vlast sadašnjeg lidera, Andrea Manuela Lopeza Obradora, ljevičarskog populiste koji je preuzeo funkciju u decembru 2018, i najpoznatiji je kao Amlo.

Međutim, broj ubistava raste. Prošle godine je 1006 od 3825 ubistava zvanično klasifikovano kao femicid - ubijanje žena ili djevojaka zbog njihovog pola. Ta cifra je iznosila 426 prije pet godina, kada su vlasti počele da broje takve zločine.

Amlov odgovor na nedavna ubistva je razbjesnio i otuđio aktivistkinje za ljudska prava, od kojih su mnoge glasale za njega 2018. vjerujući da će jedan progresivni lider učiniti više za njihov slučaj.

Amlo proteklih nedjelja opisuje sjutrašnji štrajk kao dio teorije “mračnih snaga”, koju su osmislili konzervativni agitatori. Drugom prilikom je djelovalo kao da pere ruke od krize sa femicidom, optužujući za nju “neoliberalnu” politiku prethodnih vlada.

“Ne zabijam glavu u pijesak”, rekao je Amlo, iako aktivistkinje tvrde da radi upravo to.

Barales kaže da je glasala za Amla, ali da je razočarana zato što je smanjio iznos za finansiranje programa za podršku ženama, uključujući vrtiće i skloništa.

Nakon ovih posljednjih izjava, izgubila je strpljenje. “Da budem iskrena, izbjegavam da slušam gluposti sa kojima istupa ovaj čovjek. Njega jednostavno nije briga za bol žena”.

Ona se sjeća kako je vjerovala Amlovim obećanjima da će vladati u korist naroda i sirotinje.

“Ali, sada jasno vidimo šta mu zapravo značimo - apsolutno ništa... Moje mišljenje o njemu je da je to najciničniji i najotrovniji predsjednik kojeg smo imali, uključujući Penja Nijetu”, dodala je, misleći na Amlovog veoma nepopularnog prethodnika.

Niska stopa osuđujućih presuda

Dok bjesni politička borba, Dalila i njena porodica su i dalje skrhane tugom.

Njena baba Elvia Pelajo Gutierež se prisjetila kako ju je užasnuta unuka nazvala tog dana kada joj je ubijena majka. “Molim te, dođi. Objasniću ti kad stigneš”, preklinjala ju je Dalila.

Kada je stigla, Pelajo je zatekla kuću opkoljenu policijom i bivšu ženu svog sina, koja se preselila u Tihuanu prije skoro 20 godina u potrazi za boljim životom, ispruženu unutra na krevetu.

Odbila je da uđe. “Želim da je pamtim onakvu kakva je bila”, kazala je Pelajo. Ona vjeruje da vlada ne ispunjava obavezu da zaštiti meksičke žene.

Šest mjeseci nakon Nerinog ubistva, glavni osumnjičeni još nije uhapšen, a kamoli izveden pred sud. “Obzerver” piše da je u samo 10 odsto takvih slučajeva došlo do osuđujuće presude.

“Prosto smatram da vlasti ne čine ništa”, kaže Pelajo.

Ova 61-godišnjakinja sada mora da podiže dvoje unučadi, Dalilu i njenog četvorogodišnjeg brata. U međuvremenu, feministkinje grada - među kojima je i Dalila - spremaju se za borbu.

“Ovo je naše feminističko proljeće ovdje u Tihuani... i nećemo stati dok ne istjeramo pravdu. Ovo je tek počelo”, poručila je Barales.

( Angelina Šofranac )