Sporna pitanja mogu usporiti reforme i put ka EU

Profesorica Ekonomskog fakulteta i bivša ministarka evropskih integracija, Gordana Đurović, ocijenila je da sporna pitanja koja se tiču Zakona o slobodi vjeroispovijesti i v. d. stanja u nekoliko ključnih državnih institucija, mogu usporiti demokratske reforme, neophodne za dalji put ka Evropskoj uniji (EU).

“Međutim, ova pitanja moramo rješavati u našim institucijama, prvenstveno zbog nas, a ne zbog EU“, kazala je Đurovićeva u razgovoru za “Vijesti“.

Ona je istakla da Crna Gora može biti ta država koja će biti spremna za ulazak u EU do 2024. godine, kada komesaru za proširenje Oliveru Varheljiju ističe mandat. Varhelji je ranije istakao da se nada da će barem jedna od šest država zapadnog Balkana biti spremna za ulazak u EU na kraju njegovog mandata.

Kakav je Vaš stav o novoj metodologiji za zemlje zapadnog Balkana za pristupanje EU? Da li bi Crna Gora trebalo da prihvati taj model?

Ove godine obilježava se dvije decenije procesa stabilizacije i pridruživanja EU za zemlje zapadnog Balkana, odnosno zemlje jugoistočne Evrope. Entuzijazam evrointegracija nakon prvog samita u Santa Maria de Fieri u junu 2000. godine i drugog samita u Zagrebu novembra iste godine, nastavljen je tokom cijelog perioda (Solunski samit 2003, Sofija 2018), ali je rezultat za takozvane ‘zemlje proširenja’ ispod očekivanja: samo je Hrvatska postala država članica, Crna Gora pregovara već osmu, a Srbija šestu godinu. Sjeverna Makedonija i Albanija sa nestrpljenjem očekuju početak pregovaračkog procesa - prije nekoliko dana dobili su pozitivne izvještaje Komisije, za Bosnu i Hercegovinu neizvjesno je kada će postati zemlja kandidat za članstvo, dok je za Kosovo samo vizna liberalizacija trenutni integracioni cilj. U tom okviru dobijamo podsticaj procesu kroz novu metodologiju pregovora, kojoj je cilj da kreira novu integracionu dinamiku, političko nadgledanje, veće povjerenje u sam proces, te mjerljivije rezultate progresa ili izostanka progresa, koji će biti jasniji svima. Dvije trećine predloga nove metodologije nisu na nas primjenljive, jer se odnose na faze koje smo prešli. Takođe, novine su najvećim dijelom već sadržane u našem pregovaračkom okviru iz 2012. godine. Tako da se, uz manja prilagođavanja, možemo uklopiti u novi pregovarački okvir. Utakmica u inegracijama može biti stimulativna, jer je svaka zdrava konkurencija, bazirana na pojedinačnim učincima - dobra za sve.

Koliko aktuelna dešavanja u Crnoj Gori nakon svajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i institucionalna kriza s obzirom na veliki broj ključnih institucija koje su u v. d.stanju mogu uticati na put ka EU?

Ne mislim da probleme treba sabirati, već ih pojedinačno rješavati, a osnova je dijalog. Ciljevi integracija nisu samo ekonomski prosperitet i evropske vrijednosti, već i bezbjednost i stabilnost u zemlji. Mir je supravrijednost, a prevencija sukoba je dijalog i poštovanje države i njenih institucija.

Ustavni amandmani iz 2013. godine, uvedeni dobrim dijelom na predlog međunarodne zajednice, i u dobroj namjeri, postali su svojevrsno reformsko i integraciono ograničenje. U uslovima kada imamo višegodišnji trend urušavanja kvaliteta dijaloga u Skupštini Crne Gore, rast nepovjerenja u izborni proces, neaktivnost mnogih opozicionih partija u skupštinskom radu zbog bojkota - sprovođenje ustavnih i povezanih zakonskih rješenja (izbor važnih pozicija u crnogorskom pravosuđu) i puna reforma izbornog zakonodavstva, postaju teško ostvarive. Umjesto rasta transparentnosti o ovim pitanjima kroz dijalog političkih aktera u institucijama sistema, dobili smo rast političke trgovine, različite blokade i bojkote. Dvotrećinska većina je nemoguća misija, a da bi makar dvopetinska većina postala moguća, neophodan je suštinski politički dijalog, u institucijama ove države, gdje je i EU dobrodošla, ako je pozovemo. Istovremeno, ima i zakona koji se mogu mijenjati prostom većinom, da bi se olakšali novi izbori na neke od važnih pozicija.

Dijalog se mora nastaviti i oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti, da bi, poslije rasprave pravnih eksperata, i građani dobili pravu informaciju i činjenice - da bi razumjeli. Konačno, nedopustivo je direktno i indirektno miješanje drugih država u unutarcnogorski dijalog o našoj budućnosti i našem uređenju. Mi se drugima ne miješamo i poštujemo međunarodne standarde u njegovanju dobrih bilateralnih odnosa na ravnopravnoj osnovi.

I u EU, Unija poštuje i ‘ne dovodi u pitanje status koji u skladu sa domaćim pravom imaju crkve i vjerske zajednice u državama članicama’ - član 17 Ugovora o funkcionisanju EU. Priznajući im poseban doprinos jačanju unutrašnjeg dijaloga i rješavanju nekih aspekata razvojnog i humanitarnog rada u najmanje razvijenim zemljama svijeta, Unija sa njima vodi ‘otvoren, transparentan i redovan dijalog’.

Sve navedeno, naravno, da može usporiti neke demokratske reforme, koje su neophodne za dalji put ka EU. Međutim, ova pitanja moramo rješavati u našim institucijama, prvenstveno zbog nas, a ne zbog EU.

Komesar Evropske komisije za proširenje Oliver Varhelji je kazao da se nada da će bar jedna od šest država zapadnog Balkana biti spremna za ulazak u EU na kraju njegovog mandata. S obzirom na to da se stalno potencira da je Crna Gora lider proširenja, da li je realno očekivati da će upravo Crna Gora biti spremna za ulazak u EU?

Crna Gora može biti ta ‘bar jedna država’ koja će biti spremna za ulazak u EU do 2024. godine, kad Varheljiju ističe mandat.

Koliko nam u tome može pomoći to što je politika proširenja ponovo stavljena u fokus EK?

To je povoljna okolnost. Svakako da nam može pomoći, jer je važno da su države članice EU upoznate sa situacijom u regionu, kako bi zaista razumjele naše napore, ostvarene rezultate, ali i nezavršene zadatke koji nas čekaju do članstva.

Nedavno ste izabrani za članicu Predsjedništva Međunarodne panevropske unije (IPEU). Koliko Vam to znači u daljem radu?

Međunarodna panevropska unija je najstarija panevropska organizacija koja 2022. godine obilježava 100 godina borbe za bolju Evropu. Iznjedrila je mnoge evropske parlamentarce i lobira za nove države članice. Ima svoju radnu grupu u EP. Mi smo jedan od najmlađih ogranaka, aktivni od maja 2016. godine. Na Skupštini koja je održana nedavno u Evropskom parlamentu u Strazburu, izabrana sam za člana Predsjedništva. Svakako da je to čast, ne samo personalno, već i za Crnogorsku panevropsku uniju, koja promoviše borbu za evropske vrijednosti i mjesto Crne Gore u evropskoj porodici.

( Željka Vučinić )