„Pakont", pametni kontejner nikšićkih osnovaca odnio prvo mjesto

„Naš 'Pakont' predstavlja rješenje budućnosti. Riječ je o kontejneru koji bi podstakao ljude da sakupljaju plastičnu ambalažu i samim tim bi smanjili plastični otpad koji predstavlja problem na globalnom nivou“, kazala je Lana Bigović, član pobjedničke ekipe koju je sačinjavalo petnaestak učenika

2309 pregleda1 komentar(a)
Pobjednici, Foto: Svetlana Mandić

Pobjednik četvrtog nacionalnog takmičenja u programiranju mikrobitom za osnovne škole je ekipa iz nikšićke škole „Ratko Žarić“ i njihov „Pakont“, tzv.pametni kontejner.

„Naš 'Pakont' predstavlja rješenje budućnosti. Riječ je o kontejneru koji bi podstakao ljude da sakupljaju plastičnu ambalažu i samim tim bi smanjili plastični otpad koji predstavlja problem na globalnom nivou“, kazala je Lana Bigović, član pobjedničke ekipe koju je sačinjavalo petnaestak učenika.

Kako je objasnila, „Pakont“ funkcioniše tako što svako ko ubaci plastičnu ambalažu dobije žetom. „Uz prikupljene žetone mogli bi da ostvarimo popuste ili neke druge benefite ili bi uz dodatnu motivaciju mogli da iznajmimo rolere, bicikl ili trotinet što bi podstaklo našu fizičku aktivnost. Našoj mikrobit grupi je ovo bio jako veliki izazov. Svakodnevnih problema nažalost ima jako mnogo, a plastični otpad se izdvojio kao najveći problem. Željeli smo da nađemo rješenje tog problema i našli smo ga. Rješenje je u 'Pakontu'“, sa osmijehom je kazala Lana koja je zajedno sa Lukom Mašulovićem prezentovala projekat koji su pripremili predvođeni nastavnicama informatike, Sonjom Mićunović i Nikolinom Vujošević.

Drugo mjesto pripalo je njihovim drugarima iz Danilovgrada iz škole „Milosav Koljenšić“, dok je treće mjesto zauzela ekipa škole „Olga Golović“ iz Nikšića. Sve tri ekipe dobile su paket dodatne opreme koji će im pomoći da dodatno razviju mikrobit projekte, dok su prve dvije ekipe stekle pravo da učestvuju na regionalnom takmičenju.

Na takmičenju, čija tema je bila neki od ciljeva održivog razvoja koje je definisao UN učestvovalo je devet osnovnih škola iz Nikšića, Žabljaka, Danilovgrada i Šavnika, koje su prošle obuku u kodirenju u oktobru prošle godine Predstavnica British Council-a, Sanja Dabetić, kazala je da je program "Škole za 21 vijek”, u sklopu koga je organizovano pomenuto takmičenje, najveći obrazovni poduhvat ove organizacije na prostoru Zapadnog Balkana, kojim je obuhvaćeno oko 5.000.

„Posredstvom nastavnika koji prolaze obuke oko million učenika imaće priliku da steknu vještine koje poslodavci u razvijenim ekonomijama danas svrstavaju među deset najvažnijih vještina različitih profesionalnih vještina, a među njima u prvih deset su vještine koje su središte te takozvane meke, ali i tvrde koje se odnose specifično na poznavanje digitalnih vještina“, kazala je Dabetić i dodala da je do sada oko 500 nastavnika iz oko stotinu škola u Crnoj Gori prošlo obuku.

„Najvažniji zaključak je da su naša djeca izutetno kreativna i spremna da uče kroz rješavanje problema i istraživanje. Potrebno im je samo stvoriti uslove za to. Rješavajući male probleme uz mikrobit učenici razvijaju svoju maštu i kritičko mišljenje i tako uče da rješavaju mnogo veće probleme u budućnosti. Bez obzira na to da li će se sjutra baviti kompjuterskim naukama i programiranjem, ili će raditi kao dizajner u kreativnim industrijama ili možda biti državni službenik, vještine koje stiču programiraj mikrobitom uvijek će im koristiti“, kazala je Dabetić.

„Škola za 21 vijek“ je trogodišnji obrazovni projekat vrijedan oko 12 miliona eura, koji finansira britanska Vlada i koji se u Crnoj Gori sprovodi uz podršku Ministarstva prosvjete.

„Cilj projekta je da podstakne razvoj vještine kodiranja i kritičko mišljenje. Vjerujemo da je to nešto što će u budućnosti koristiti i vama i crnogorskom društvu. Projekat košta oko 12 miliona eura, a u Crnoj Gori će pokriti sve 162 škole. Biće podijeljeno ukupno 3.500 mikrobit-ova na kojima će imati priliku da radi i uči 80 hiljada učenika“, kazala je Alison Kemp, britanska ambasadorka u Crnoj Gori.

Kako je kazala tema četvrtog nacionalnog takmičenja je održivi razvoj, što je samo drugi izraz za budućnost jer razvoj bez održivosti nema budućnosti, a nema ni održivosti bez razvoja. „To je lekcija koju još uvijek učimo kroz klimatske promjene i iscrpljivanje resursa. Na vama će biti da nadete ravnotežu između ta dva koncepta, izmedu tehnologije i prirode, koja će učiniti svijet boljim mjestom“, poručila je Kemp.

U sklopu projekta, kako je kazala Arijana Nikolić Vučinić, ispred Ministarstva prosvjete, planirana je izmjena nastavnog predmeta Informatika sa tehnikom, izrada međupredmetne teme Digitalne kompetencije i uputstvo za nastavnike za primjenu pomenute teme. Sve to će pratiti obuka nastavnika, direktora i nadzornika Zavoda za školstvo. Takmičenje je održano u Inovaciono preduzetničkom centru Tehnopolisu, a Vanja Zorić Šundić je poručila da će vrata Tehnopolisa uvijek biti otvorena za svaku vrstu ovakve inicijative a naročito za one najmlađe u kojima leži ključ naše bolje budućnosti, kao i da se nada da će učenicima vještine koje su stekli biti od koristi za buduću uspješnu karijeru.