Kako koronavirus mijenja svijet

Širenje koronavirusa u više od 100 zemalja širom svijeta već je promjenilo ponašanje ljudi – od svakodnevnog ophođenja i pozdravljanja do načina kako obavljaju kupovinu, ali bi moglo dovesti do temeljnih promjena u svijetu, kao i u načinu razmišljanja, pišu svjetski mediji.

Promjena pravila ponašanja

Koronavirus je doveo do promjene pravila ponašanja u društvenom ophođenju i kontaktima, pa se umjesto rukovanja i poljubaca ljudi okreću drugim oblicima pozdravljanja, kao što je dodirivanje laktovima, ukazuje CNN.

Prošle nedjelje je njemački političar uradio nešto što bi, kako navodi CNN, ranije moglo biti smatrano najgorim gafom – ministar unutrašnjih poslova Horst Zihofer (Seehofer) je odbio da se rukuje s kancelarkom Angelom Merkel, ali umjesto da ga ukori, šefica njemačke vlade je pohvalila pristup svog saradnika koji je sve uobičajeniji s globalnim širenjem koronavirusa

Zvaničnici u Francuskoj su zbog straha od koronavirusa savjetovali da se izbjegava rukovanje, kao i francuska tradicija poljubaca u obraz. U Australiji su zvaničnici takođe upozorili da se izbjegavaju poljupci, a da umjesto rukovanje ljudi mogu da se međusobno potašu po ramenima.

Slično upozorenje je, ističe CNN, izdato u Italiji, gdje društveni život naleže mnogo kontakata, rukovanja, poljubaca i grljenja.

Zabrinuti ljudi širom svijeta sada pribjegavaju kreativnim načinima pozdravljanja, ukazuje CNN – od dodirivanja laktovima do dodirivanjem stopalima.

Manje odlazaka u kupovinu

Širenje koronavirusa dovelo je do promjene kako ljudi u SAD troše novac i kupuju stvari, navodi američka televizija CNBC, ukazujući da anketa pokazuje da je najveća promjena kod milenijalaca, odnosno ljudi rođenih između 1981. i 1996. godine.

Prema anketi Firs insajta (First Insigh), 54 odsto milenijalaca u SAD kaže da koronavirus uticao na njihove odluke o kupovini. S druge strane, najmanja promena je kod generacije bejbi bumera, odnosno rođenih posle Drugog svetskog rata.

Milenijaci ispitani u anketi većinom su rekli da koronavirus utiče na to koliko izlaze u javne prostore, a otprilike trećina je rekla da sada ređe kupuje u prodavnicama, a više preko interneta.

Analitičari su, ukazuje CNBC, već predvideli da bi korona virus mogao negativno uticati na tržne centre u SAD, pošto više ljudi izbjegava mjesta s gužvom.

Koronavirus kao podsticaj bolje globalizacije

Kolektivno djelovanje zasnovano na naučnim podacima najbolji je način da se zaustavi širenje korona virusa, piše kolumnista Observera Vil Haton (Will Hutton), uz ocjenu da bi takvo djelovanje na prijetnju pandemijom moglo poboljšati globalizaciju.

Zasad, u suočavanju s prijetnjom od globalne pandemije korona virusa, svaka zemlja radi za sebe, bez međunarodnog zdravstveno samita lidera, navodi Haton. Države besomučno rade na stvaranju vakcine, ali nema napora da se osigura da kada vakcine budu napravljene, budu poslate tamo gdje je potrebno. Takođe, države uvode zabrane izvoza ključnih proizvoda kao što je medicinska oprema, dok standardi izolacije, karantina i praćenja kontakata, znatno variraju među zemljama.

Slična je situacija i u ekonomiji, gdje vlade i centralne banke ne koordinišu svoje ekonomske mjere na posljedice koronavirusa, navodi kolumnista Observera, uz ocjenu da je takav pristup trijumf nacionalizma i antiprosvetiteljskih vrijednosti širom svijeta.

Ipak Covid-19 ne poštuje nacionalne granice, tako da iako nacionalni lideri pribjegavaju atavističkim nacionalnim mjerama, diktati nauke i razuma moraju isplivati, jer nema drugog načina, ističe Haton, ukazujući da dok nacionalistički lideri ne razgovaraju međusobno, globalna naučna zajednica to radi, što je pokazuju brzo dekodiranje genetska sekvenca Covid-19, kao i sve veći konsenzus o rizicima zaraze, stopi smrtnosti i efikasnosti različitih strategija obuzdavanja širenja virusa.

Jedan oblike neregulisane slobodnotržišne globalizacije sklone krizama i pandemijama, sada umire, navodi Haton i ističe da se ipak rađa drugi oblik koji prepoznaje međuzavisnost i preimućstvo kolektivnog djelovanja zasnovanog na naučnim podacima. Biće i drugih pandemija koje će primoravati vlade da investiraju u javno zdravlje i da poštuju nauku, s paralelnim mjerama u vezi s klimatskim promjenama, okeanima, finansijama i sajberbezbjenošću. Pošto ne može bez globalizacije, imperativ će biti da se nađe način za njenu regulaciju, zaključuje kolumnista Observera.

Promjena u razmišljanju

Korona virus je podsjetio da se svijet ne može lako kontrolisati kako je ranije djelovalo, piše u Fajnanšel tajmsu (The Financial Times) Henri Mens (Henry Mance), uz ocjenu da sadašnja epidemija može dovesti do prihvatanja nepredvidivosti u razmišljanje ljudi.

Zbog širenja virusa, ukazuje se u tekstu, aerodromi poput londonskog Hitroua su jezivo prazni, veliki događaji poput londonskog sajma knjiga su otkazani, zaposlenima u pojedinim kompanijama je rečeno da rade od kuće…

"Koronavirus je epidemija za naše vrijeme. Možda više od bilo koje bolesti u živom sjećanju, ona odzvanja strahovima našeg društva", piše Mens, ukazujući da su mjere uvedene zbog koronavirusa na neki način već bile prisutne – politika se i ranije okrenula zatvaranju granica i ometanju globalne trgovine, u Evropi je znatan broj ljudi već prestao da leti avionima zbog svijesti o klimatskim promjenama, dok su veliki sportski događaji već poremećeni ekstremnim vremenom.

Izbijanje bolesti, ukazuje Mens, može dovesti strukturalne promjene. Na primjer, Crna smrt u srednjem vijeku je ubrzala propadanje feudalizma – mnogi seljaci su umrli, pa su zemljovlasnici izgubili svoju moć. Španska groznica koja je 1918. ubila više od 50 miliona ljudi, možda je ubrzala uvođenje javne zdravstvene zaštite.

Epidemije, međutim, mogu dovesti do promjeniti ljude i refleksijom, kako vide svijet i sebe u svijetu, ističe kolumnista Fajnenšl tajmsa. Ovo je doba kada se kao o realnim mogućnostima raspravlja o izumiranju ljudi i besmrtnosti ljudi. Približavanje globalne pandemije, ocjenjuje on, moglo bi da promjeni percepciju šta je od ta dva izvjesnije.

( Radio Slobodna Evropa )