Djelo koje vas tjera da zavolite smrt

Mene je strah smrti. Roman "Smrt i njeni hirovi" i proces rada na predstavi mi je značio da kao čovjek manje skačem iz kreveta vrišteći i pomogao mi je u suočavanju sa tim da me jednog dana neće biti, a sa tim se suočavam svake večeri pred spavanje. Po prvi put u životu mogu da prihvatim i pomalo zavolim tu smrt, a kao nauk koji ja izvlačim iz romana je shvatanje funkcije čovjeka da nešto doprinese, uradi i izbori se sa nekim stvarima u životu da bi, na kraju, lakše i umro, kazao je mladi glumac Pavle Prelević na jučerašnjoj konferenciji za medije povodom premijere predstave "Smrt i njeni hirovi" koja će biti upriličena sjutra u Crnogorskom narodnom pozorištu na sceni Studio u 20.30 časova, a repriza je zakazana za 14. i 16. mart.

Predstavu režira Lidija Dedović, a adaptaciju romana Žozea Saramaga radila je Kata Đarmati.

U predstavi igraju: Nada Vukčević, Dejan Ivanić, Ana Vučković, Julija Milačić Petrović Njegoš, Jadranka Mamić, Nikola Perišić, Omar Bajramspahić, Pavle Prelević, Irena Popović Dragović, Mladen Nikčević i Predrag Pavićević. Dramaturškinja je Stela Mišković, kompozitorka Irena Popović Dragović, scenografiju i dizajn svjetla je radio Branko Hojnik, asistentkinja scenografa je Andreja Rondović. Za kostime je zadužena Lina Leković, scenski pokret Gregor Luštek, instruktorka stepa je Vera Tsarikovskaia, asistentkinje režije su Anđelka Nenezić i Milena Šibalić, izradu maski je radila Ivanka Vana Prelević, video materijal Stevo Vasiljević, lektorka je Jelena Šušanj, dok je izvršna producentkinja Nela Otašević.

Rediteljka Dedović je nakon osam godina ponovo u CNP-u, a na konferenciji je istakla da je tom izazovu pristupila radoznalo, osjećajući se blisko sa piscem.

"Nevjerovatna fiktivna okolonost uvođenja besmrtnosti u jednoj neimenovanoj državi može zapravo sve nas da smjesti u jednu super studioznu, značajnu analizu, ne nevjerovatnih, nego vrlo realističnih i aktuelnih društvenih okolnosti koje se tiču, ne samo naše male države već sveukupnog čovječanstva... Tekst nas dovodi u konkretnu vezu sa današnjicom. Drugi plan nas vezuje za društvo i sistem, provocira i govori o ponašanju savremenog čovjeka kada mu se pruži potpuna sloboda. Koji je to način za spas ili eventualni izlazak iz korupcije, kriminala, maphie, a ne mafije, jer Saramago naglašava da je maPHia grupa poštenih građana koji žele da spase nekog. U pitanju su vrlo važne, goruće teme koje titraju ne samo kod nas nego svuda u svijetu", kazala je Dedović ističući da je Saramago sve više i više aktuelan.

"Reći ću nažalost, jer to pokazuje sve dublju i dublju krizu unutar društva", dodala je ona.

Đarmati je, ističući da su u centru Saramagovog romana najveća ontološka pitanja: zašto umiremo i zašto živimo?, istakla da je ovo njegovo zadnje djelo, što samo po sebi nosi metaforu.

"On se uvijek bavio tabu temama, a najveću tabu temu je ostavio za kraj. Njegovi krtičari pišu o tome kada analiziraju ovaj roman. Kod njega je smrt ženski lik i pretvara sve u ženu, dobija ljudske osobine, a najlogičnije što može da se desi jeste da se zaljubi, pošto i smrt ima mane. Kritičari kažu da je on imao sentimentalan odnos prema tome, a da je taj ironičan i kritički stav koji je imao tokom cijelog svog života malo ispustio tokom ovog romana. Ja mislim suprotno, mislim da je on u ovom romanu našao nešto što može da pobijedi sve, a to je ljubav. Raspada se sistem, država, društvo - to je ono što znamo, to se svuda dešava. Najveća inovacija ovog romana je davanje najosjetljivije ljudske osobine nečemu što je za nas tabu tema. Smrt je nešto strašno, a on čini da taj lik zavolimo, prosto moramo", naglasila je Đarmati.

Popović Dragović je istakla da joj je ovo prvi angažman u CNP-u, a da je ono što ona pamti nakon svakog rada na predstavi sam proces, a ovim je veoma zadovoljan.

"Pokušala sam da napravim jednu vrstu intelektualnog kabarea, da različite nivoe teksta koji Saramago nudi ozvučim u songove, ali ne songove koji su proizvod mjuzikla i zabave, nego songove koji imaju jedan specifičan otpor prema cijeloj temi", dodala je ona.

Kata Đarmati je podsjetila da uprkos tome što se ljudi ne mijenjaju već prilagođavaju postoji nešto što može da promijeni sve, čak i smrt.

"A to je ljubav. Zvuči navino, ali izgleda da nema drugog spasa", poručila je ona.

Svi su pozvali publiku da pogleda predstavu uprkos virusima, panici, petku 13. i svim drugim problemima.

Smrt je mnogo manje komplikovana od života

Glumica Nada Vukčević kojoj je povjerena uloga Smrti je kazala da joj je glavnu motivaciju u građenju lika dao razgovor između Umjetnika i Smrti. Umjetnik pita: “Šta? Vi niste život?”, a Smrt odgovara: “Ja sam daleko manje komplikovana od njega”. Nju je predstva natjerala na razmišljanje koliko mi zapravo komplikujemo - “Koliko nekim neznanjem i primitivizmom tjeramo ljude od sebe, tjeramo same sebe od sebe i to je ono što je divno u predstavi. Smrt je daleko manje komplikovana od života. Mi smo ti koji komplikujemo, smrt dođe po svoje kad je vrijeme“, kazala je Vukčević.

Julija Milačić Petrović Njegoš igra gospođu premijerku koju je opisala kao lik “od sjaja do očaja”.

"Od potpune slobode koju dobija spoznajom da nema smrti, do jednog totalnog raspada sistema za kratko vrijeme", rekla je ona.

Jadranka Mamić je podsjetila da su pitanja koja Saramago postavlja veoma duobka i univerzalna, a čitav ansambl se trudio da to približi publici.

"Premijera je zakazana za petak 13. što nije slučajno i dobro zvuči u ovom kontekstu", zaključila je ona i pozvala sve da pogledaju predstavu.

( Jelena Kontić )