Koronavirus: Dezinformacije i mitovi na društvenim mrežama

S pojavom koronavirusa u našem regionu i uvođenjem strožijih mjera prevencije u Crnoj Gori društvenim mrežama su se počele širiti različite dezinformacije i savjeti za prevenciju i liječenje virusa, među kojima su neki netačni i opasni, piše sajt raskrinkavanje.me

S ovom pojavom su se već suočili fact checkeri u drugim državama, pa su netačne informacije koje su širili korisnici društvenih mreža već analizirali britanski Full Fact, američki Snopes, ali i partneri Raskrinkavanja iz Srbije – Raskrikavanje. Njihove analize i izvore su koristili u članku.

Primijetili su da crnogorski korisnici društvenih mreža distribuiraju najčešće dva teksta sa savjetima, koji sadrže slične dezinformacije, i bazirani su na objavama na engleskom jeziku koje već neko vrijeme kruže internetom.

Raskrikavanje.rs je u potrazi za prvobitnim izvorom dezinformacije uspjelo da dođe do objave od 8. februara koja potiče od anonimne osobe sa jednog filipinskog potforuma. Nakon dijeljenja na Facebooku 27. februara ova objava postaje viralna i počinje masovno da se širi.

Od juče (11. marta) prevod objave se “zavrtio” i u regionu, na društvenim mrežama ali u pojedinim medijima. Zbog važnosti teme, ukazuju na netačne informacije koje se šire.

Koliko dugo koronavirus preživljava na površinama?

• U objavama na društvenim mrežama se tvrdi da virus “živi” / “aktivan je”: na rukama 5-10 minuta, na metalnim površinama najmanje ili do 12 sati, na tkivima 6-12 sati
• “Virus je fizički veliki, težak i zato ne lebdi nego pada, na rukama se zadržava 5-10min, na odelu i tkaninama par sati, na metalu (brave i sl.) i do 12 sati.“
• “Kada virus padne na metalnu površinu, živjeće najmanje 12 sati.”
• “Virus može ostati aktivan na tkivu 6-12 sati. Normalno sredstvo za pranje veša će ubiti virus.”
• "Virus može živjeti na vašim rukama samo 5-10 minuta, ali mnoge se stvari mogu dogoditi za tih 5-10 minuta (možete nesmetano trljati oči ili nesvjesno čačkati nos).”

Generalno govoreći, istina je da vrsta površine može uticati na preživljavanje virusa i da su metalne površine pogodnije za njih. To ne znači da su površine koje nijesu od metala nužno sigurnije za dodirivanje.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ukazuje na to da dosadašnje studije pokazuju da virus na površinama može preživjeti od nekoliko sati do nekoliko dana.

U istraživanju grupe autora koje je objavio New England Journal of Medicine 11. marta 2020. koje se bavi preživljavanjem novog koronavirusa na površinama zaključeno je da virus danima može preživjeti na nekim površinama. “Virus se može otkriti u aerosolima do 3 sata nakon aerosolizacije, do 4 sata na bakru, do 24 sata na kartonu i do 2-3 dana na plastici i nerđajućem čeliku”, navodi se u istraživanju.

Direktor američkog Centra za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) je u izjavi za Rojters objasnio da koronavirus na bakarnim i čeličnim površinama može da ostane oko dva sata, dok ostaje duže na plastici i kartonu.

Full Fact nije uspio doći do pouzdanih izvora o tome koliko tačno virus može preživjeti na tekstilu.

CDC preporučuje da ljudi koji žive u istom domaćinstvu sa oboljelim od novog koronavirusa ili brinu o oboljelima treba da skidaju i peru zaprljanu odjeću i nose zaštitne rukavice. “Generalno, koristiti normalni deteržent za pranje veša u skladu s uputstvima za pranje i sušiti temeljito koristeći najviše preporučene temperature sa deklaracije na odjeći”, navodi se u preporukama.

Ne postoji potvrda o tome koliko tačno virus može preživjeti na rukama, naročito ne u minutima. Međutim, tačno je da je dodirivanje lica problematično jer su to primarni načini za ulaz virusa u organizam, zbog čega i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kao jednu od najvažnijih mjera preporučuje često pranje ruku.

Ruke treba prati što češće i poslije kontakta sa svakom površinom koja bi mogla biti kontaminirana, ne samo sa metalnom.

Pomažu li maske?

• ''Zato što je veliki ne prolazi lako kroz zaštitne maske-nositi maske! (Sledi dalje) 5-10 min, koliko se virus zadržava na rukama, je dug period, jer za to vrijeme može da se jede, dira nos, oči, usta... Zato često prati ruke toplom vodom. Naravno, izbjegavati gužve, boravak u malim prostorijama.''
• ''Koronavirus je velike veličine (ćelija ima prečnik oko 400-500nm), tako da bi je bilo koja normalna maska (ne samo funkcija N95) trebala filtrirati. Međutim, kad neko zaražen kihne ispred vas, proći će 3 metra prije nego što padne na zemlju i više ne leti.''

Kada su u pitanju maske koje se u ovom trenutku koriste širom planete kao zaštita od potencijalnog širenja Korona virusa, Svjetska zdravstvena organizacija ima jasne instrukcije:

Ako ste zdravi, masku treba da nosite samo ako vodite računa o osobi za koju se sumnja da je zaražena Korona virusom. Nosite masku ako kašljete ili kijate. Maske su učinkovite samo ako se koriste u kombinaciji s čestim pranjem ruku na bazi alkohola ili sapuna i vode. Ako nosite masku, onda morate znati kako je koristiti i pravilno odlagati.

Kako koronavirus reaguje na toplotu?

• ''Neotporan na t>23C. Zato treba prati ruke toplom vodom, izlagati se suncu, prati garderobu i luftirati na suncu.''
• ''Virus Wuhan nije otporan na toplinu i biće ubijen na temperaturi od 26-27 stepeni. Zato pijte više tople vode i recite isto svojim prijateljima i rođacima da učine. Boravite na suncu! Pijte toplu vodu i toplu limunadu. Pijenje tople vode efikasno je za sve viruse. Pokušajte da ne pijete pića s ledom!''
• ''Za zimsku odjeću koja ne zahtijeva svakodnevno pranje, možete je staviti na sunce da ubije virus.''

Virus je još uvijek nedovoljno istražen, i o njemu ne znamo dosta stvari pa ni to kako se ponaša na različitim temperaturama.

Neke studije su otkrile da je od ranije poznati koronavirus MERS, bio stabilniji na nižim temperaturama, a toplije i vlažnije okruženje je usporilo njegov prenos. Svjetska zdravstvena organizacija kaže da se koronavirusi generalno mogu uništiti na temperaturi od oko 70°C.

Portal KRIK podsjeća na činjenicu da se virus proširio i u područjima sa visokim temperaturama, poput Indonezije (gde je u prethodnom periodu bilo i više od trideset stepeni, a obolelo je do ovog momenta 27 ljudi).

Imajući u vidu do sad dostupna istraživanja, može se zaključiti da izlazak na sunce ne štiti od koronavirusa. Bolje se koncentrišite na redovno i temeljito pranje ruku!

Zvaničnici SZO su 5. marta saopštili da “nemamo razloga vjerovati da bi se ovaj virus različito ponašao na različitim temperaturama” ali i da će se ova mogućnost pratiti i da će eventualno sezonsko ponašanje virus biti predmet njihovog interesovanja.

Kad curi nos nije korona?

• ''Ako imate prehladu i ispljuvak kad imate prehladu, to nije koronavirus, jer je coronavirusna pneumonia i suvi kašalj bez curenja iz nosa. To je najlakši način za identifikaciju.''
• ''Ovde se i kaslje, suvo, nadrazajno, bez sekreta. Nema t. Ovo traje 2-4 dana. Dakle, najvaznije NEMA SEKRETA IZ NOSA NI ISPLJUVKA.''

Nije tačna ni ova tvrdnja. SZO navodi da su najčešći simptomi COVID-19 povišena temperatura, zamor i suvi kašalj. Međutim, dodaju da neki pacijenti mogu imati bolove i bolove, začepljenost nosa, curenje nosa, grlobolju ili proliv.

Britanski nacionalni zdravstveni servis (NHS) navodi da su glavni simptomi koronavirusa kašalj, visoka temperatura i kratkoća daha, ali američki Centar za kontrolu bolesti (CDC) kaže da je "stvaranje ispljuvka" rjeđi, ali još uvijek prijavljen simptom. Studija u New England Journal of Medicine pokazala je da trećina bolesnika s korona virusom stvara ispljuvak.

Dakle, curenje nosa i stvaranje ispljuvka ne isključuju postojanje koronavirusa, i ta činjenica sama za sebe nije dovoljna za diferenciranje ove bolesti od gripa ili prehlade.

Smijemo li piti hladne napitke?

• Dok je tu, piti tople napitke, toplu vodu, ne koristiti hladno i led.

Ni ova informacija nije tačna, a postoje i naučni dokazi. Naime, u istraživanju iz 2014. godine na kojem su radili naučnici iz Velike Britanije tvrdi se da ‘’u literaturi nisu pronađeni dokazi koji bi podržali bilo kakvu vezu između konzumiranja hladnih pića i hrane i infekcije gornjih disajnih puteva“. Ideja da hladna hrana i piće štete organizmu je i danas prisutna u povezivanju sa infekcijom gornjih disajnih puteva, posebno u manjim ruralnim sredinama, ali nema nijedan naučni dokaz koji bi ovo vjerovanje potkrijepio.

Tačne i provjerene informacije uvijek možete naći na zvaničnom sajtu Instituta za javno zdravlje Crne Gore koji objavljuje izvještaje i Svjetske zdravstvene organizacije, ažurirane podatke, mjere prevencije i sve detalje o kojima bi trebali biti obaviješteni kada je u pitanju koronavirus.

O mitovima i istinama o koronavirusu se možete informisati i na zvaničnim Twiter i Facebook stranicama Ministarstva zdravlja.

( Vijesti online )