Plesačica u kamenu

Na nekropoli u Vinjanima, blizu Imotskog, stoji stećak na kojem je uklesan lik plesačice, remek-djelo nepoznatog majstora. Kamen najpostojanije ćuti, ali dođe vrijeme kada progovori...

778 pregleda0 komentar(a)
Stećci u Vinjanima, blizu Imotskog, Foto: Pinterest

BROJIM

Brojim zvijezde

Na nebu

Sunce svaki put

Dočekam

Ponekad čujem

Jelena

Kako doziva košutu

Htjela bih brdu

Da maknem

Al kamen

Kroz cvijeće

Da trčim

Htjela

Al kamen

Ne mogu

Htjela da cvijet

Uberem

Cvijećem da se

Zaktim

Rosom da se

Umijem

Htjela

Žito da žanjem

Vežem u snopove

Zrnevlje da kupim

Sadim

U novu brazdu

Htjela

Da odaberem

Ženika

Nevjesta da budem

Htjela bih

Porod da izrodim

Al kako

U kamenu

Ne da mi

SANJALA

Sanjala

Goru veliku

U gori

Iz dubine

Izvor vri

Na izvoru jelen

Gasi žeđ

I sunce

Žedno

Nikako da se

Napije

Zora usne

Prikloni

I zora se napije

Gora se ozari

Trčim poljem

Širokim

Letim gorom

Žedna sam

OD ZLATA JABUKA

Sanjala

Od zlata jabuku

Starog svata

Ženika

Gorom jezde

Svatovi

Odjednom se pobiše

Niče groblje

U gori

Na sred

Zlatna jabuka

Na jabuci

Prsten

U prstenu nebo

Goru razgovara

PJEVAJU

Pjevaju mrtvi svatovi

Pjevaju pjesme žalosne

Koja gora koja gora

Razgovora nema

Oj ova gora

Kamena

Razgovora nema

Naričem brojim

Svatove

Nema moga ženika

Nema groba njegova

Postao je zvijezda

Pogledujem u nebo

Sa zvijezdama

Razgovaram

Moj je dragi

Zvijezda

ŽELJA

Želju odmamile

Zvijezde

Sad želja

Nebo otvara

Želja moja najveća

Postala je zvijezda

Plamen goru

Zapali

I gora sva sagore

I gora se

Omladi

Na nebo se preslika

Sad je plamen

Ne može

Otvorili se

Grobovi

Igraju

Mrtvi svatovi

Zanosno kolo

Igraju

Pjesma nebo otvara

Bog se pjesmi

Smiješi

DVORI

Dvori moji

Samotvori

Pusti dvori

Ore se od pjesme

Zlatne paunice šetaju

Dvori moji na nebu

Ne mogu do njih

Da dođu

Pobjegli u nebo

Svijetle

Ženika nema

Pomišljam

Zadržao se kod

Boga

Odocnio moj

Ženik

Svuda čarobni

Cvjetovi

Uspravljaju se

Ka suncu

Sa suncem zbore

Pjevaju

Propjevalo kamenje

Samo moj kamen

Ćuti

DA BUDEM

Da budem

Zanovijet u proljeće

Bulka u žitu

Da budem

Lasta u letu

Da letim

Da savijam

Gnijezdo

Leptir

Da živim

Makar dan

Samo

Iz kamena

Da izađem

U kamenu je

Studeno

SANJAO SAM

Da sam došao

U Vinjane

Da sam kamen

Odškrinuo

Pustio te da

Izađeš

Da si poljem

Potrčala

Da si vjetar

Zagrllila

Da te vjetar oživio

Dao krila

I ponio planinama

Poletjela

Ka brdima

K izvorima

Sanjao sam

Da je ljeto

Letjela si

Ponad polja

I otišla u nebesa

FRULA

Frula je negdje svirala

Nijesam vidjela svirača

Čarobno je svirao

Iz koje gore zvuci

Dolaze da kamen

Otvore

I kamen se meškolji

Ne može odoljeti fruli

A ja se radujem srećna

Što će me odkameniti

Čarobni svirač što

Na čarobnoj fruli

Svira

Sa zemlje ili neba

Ne mogu da razaberem

Otkuda zvuci dolaze

Čujem čarobnog svirača

Svira na čarobnoj

Fruli

(Iz rukopisne knjige “Plesačica u kamenu”)