Pakont „jede” plastični otpad

Pakont nije ime novog dječjeg junaka, mada ima taj prizvuk. Možda zato što su u njegovom stvaranju učestvovali članovi Code kluba nikšićke OŠ “Ratko Žarić“ i na četvrtom nacionalnom takmičenju u programiranju mikrobit uređajem osvojili prvo mjesto.

Pakont je pametni kontejner koji bi, kažu članovi kluba koji predvode profesorice Sonja Mićunović i Nikolina Vujošević, mogao da pomogne smanjenju plastičnog otpada.

“Naš ‘Pakont’ predstavlja rješenje budućnosti. Riječ je o kontejneru koji bi podstakao ljude da sakupljaju plastičnu ambalažu i samim tim bi smanjili plastični otpad koji predstavlja problem na globalnom nivou“, kazala je Lana Bigović, učenica devetog razreda i član pobjedničke ekipe koju je sačinjavalo petnaest učenika. Njen godinu mlađi drugar iz tima Luka Mašulović objasnio je rad pametnog kontejnera koji je pobrao simpatije kako žirija, tako i ostalih prisutnih na takmičenju.

“Pakont radi pomoću tri mikrobita koja su povezana radio vezom. Prvi mikrobit registruje plastičnu ambalažu koja se ubaci u kontejner, dok drugi mikrobit služi kao brojač. Pomoću trećeg mikrobita i servo motora se korisniku izbroje žetoni koje je osvojio. Nakon toga treći mikrobit se resetuje i spreman je za novo prikupljanje, a drugi nastavlja da broji ukupan broj prikupljene plastične ambalaže”, kazao je Luka.

Na poklopcu kontejnera može da se postavi solarni panel kako bi napajanje mikrobit uređaja i servo motora bilo održivo. Luka kaže da je svjestan štetnosti plastičnog otpada, ali i činjenice da ljudi malo vode računa o životnoj sredini. Zbog toga su oni smislili način kako da starije motivišu da budu odgovorniji. Vidjeli su da je sakupljanje tačkica ili bodova prilikom kupovine jako popularno i da se ljudi nerijetko kupuju da bi imali bod više. Tako i njihov Pakont nagrađuje žetonima za svaku sakupljenu plastičnu flašu.

“U raznim radnjama se sakupljaju tačkice za popuste i druge benefite pri kupovini određenih proizvoda. To je neka dodatna motivacija, a tako i Pakont funkcioniše. U Pakont je neophodno ubaciti plastičnu ambalažu kako bi dobili žeton kojim možemo ostvariti popuste ili neke druge benefite prilikom kupovine proizvoda koji su upakovani u ambalažu od materijala koji mogu da se recikliraju i ne otpuštaju štetne hemikalije”, objašnjava Sara Radulović.

Pošto mlađi imaju druge afinitete, članovi pobjedničkog tima osmislili su “nagradu” i za njih.

“Djeca ne vide sadašnju korist da odlažu otpad tamo gdje treba zato ih treba podstaći i motivisati nekom ‘nagradom’ za izvršeni rad. Kao što je u školi nagrada za naučenu lekciju dobra ocjena, a roditelji nas nagrade kada uradimo nešto, potrudili smo se i da na zanimljiv način motivišemo naše vršnjake da pravilno odlažu plastični otpad. Žetone koje dobiju mogu iskoristiti za iznajmljivanje bicikla, rolera, trotineta“, kaže Sofija Lješković.

Plastika, upozoravaju članovi kluba, postaje sve veći problem na lokalnom i globalnom nivou, pa kažu da se nadaju da će pametni kontejner uticati na svijest ljudi o značaju zaštite životne sredine, ali ih i motivisati da učestvuju u prikupljanju otpada, što bi imalo pozitivan uticaj na smanjenje zagađivanja životne sredine.

“Nažalost, danas su ljudi sve više nemarni i zaboravljaju da nam je priroda samo data, jer nijesmo zemlju uzeli od naših predaka već je posudili od potomaka, tako da treba da je čuvamo. Svakodnevnih problema ima jako mnogo, a plastični otpad se izdvojio kao najveći problem. Željeli smo da nađemo rješenje tog problema i našli smo ga. Rješenje je u ‘Pakontu’”, sa osmijehom je poručila Lana.

Stečena znanja primijenili u praksi

Code klub “Ratko Žarić” osnovan je u novembru prošle godine i čine ga učenici od šestog do devetog razreda, njih oko 35. Mikrobit uređaj je donedavno bio novost i za profesorice koje rukovode klubom, a rad na projektu izazov.

“U ovu priču smo krenuli mjesec prije od učenika. Obuka nam je bila u oktobru, a već u novembru smo formirali klub. Zajednički smo kretali od problema, našli ideju, a onda i riješili problem na određen način. Imali smo dosta ideja, a ova se izdvojila jer se u zadnje vrijeme dosta priča o problemu plastičnog otpada. Ne treba zaboraviti da oko trećine plastične proizvodnje ide upravo na plastičnu ambalažu, pa smo pokušali da pronađemo način kako da je se riješimo i potomcimo ostavimo prirodu što manje ugroženu i oštećenu”, kaže profesorica Sonja Mićunović.

Prema njenim riječima, u projekat su bili uključeni učenici koji su imali i volje i vremena da ideju realizuju do kraja. Iako nije htjela da pomene, učenici otkrivaju da je Pakont njena ideja. Kao i sam naziv. “Projekat je bio veliki izazov, s obzirom na sve ostale obaveze koje imamo kako u školi i kući sa porodicom. Vrijeme za koje je trebalo realizovati ovaj projekat bilo je dosta kratko. Tu je i nedostatak opreme koju smo možda mogli da upotrijebimo i napravimo možda bolji projekat. Sa onim sa čime smo raspolagali pokušali smo da napravimo nešto najbolje što možemo”, ističe Mićunović. O uspješnosti realizovanog najbolje govori osvojeno prvo mjesto na takmičenju koje je segment projekta “Škole za 21. vijek” koji Britanski savjet realizuje u saradnji sa Ambasadom Velike Britanije i Ministarstvom prosvjete.

“Uz druženje i zabavu bavimo se programiranjem i rješavanjem problema. Bilo je izazovno savladati nova znanja o kodovima i primijeniti ih u praksi. Zahvaljujući našim nastavnicama, izazovima i zabavi koju mikrobit pruža i našem zajedničkom trudu, klub naše škole je postao klub spretnih programera. Mikrobit nam je pomogao da primjenjujemo stečena znanja iz informatike, tehnike, fizike, matematike, hemije i drugih predmeta”, stoji u pratećoj brošuri koju su članovi kluba pripremili uz “Pakont”.

“Tehnologija i priroda mogu i moraju zajedno. Savremenu tehnologiju treba da koristimo sa mjerom i na pravi način, kao i da je iskoristitimo tako što ćemo probleme sa kojima se suočavamo ublažiti”, ističe Mićunovićeva.

( Svetlana Mandić )