Aviokompanije traže pomoć da se izbore sa posljedicama koronavirusa
Mješavina straha i zabrana putovanja dovela je do pada tražnje i otkazivanja više od 185.000 letova
U 2008. godini banke su bile u prvoj liniji pogođenih velikom ekonomskom krizom, a 2020. u jeku pandemije Covid-19 zbog koje se prizemljuju avioni aviokompanije iz cijelog svijeta su te koje traže pomoć i neke od njih neće preživjeti šok.
Mješavina straha i zabrana putovanja dovela je do pada tražnje i otkazivanja više od 185.000 letova.
Nezavisni analitičar iz tog sektora sa bazom u Singapuru Brendan Sobi rekao je da je svjetska situacija bez presedana i niko ne zna koliko će trajati i kakav će biti uticaj.
"Do kraja maja 2020. godine većina aviokompanija u svijetu će ući u stečaj", upozorila je juče kompanija za analizu tržišta CAPA.
Suočene sa tim mračnim predviđanjima aviokompanije se okreću vlastima očekujući pomoć, kao brojne banke za vreme finansijske krize 2008. godine.
Američki aviotransport zatražio je hitnu pomoć do 50 milijardi dolara od savezne vlade. Britanske kompanije tražile su od vlade više od devet milijardi dolara pomoći.
Međunarodno udruženje za avionski saobraćaj (IATA) koje predstavlja sektor na međunarodnom nivou takođe je pozvalo vlasti da oslobode svu moguću pomoć da dozvole kompanijama da se izbore sa "rastućom krizom likvidnosti".
"Više od 75 odsto kompanija ima manje od tri meseca likvidnosti da pokrije svoje fiksne troškove", rekao je finansijski direktor Brajan Pirs.
Generalni direktor Udruženja koje okuplja 290 aviokompanija Aleksandr de Žuniak rekao da će, ukoliko se kriza nastavi ovim intenzitetom, svakako doći do konsolidacije sektora.
Sa svoje strane italijanska vlada spremna je da nacionalizuje kompaniju Alitalija. Prema medijima Rim je predvideo 600 miliona evra za ceo avio sektor, u kome Alitalija predstavlja ogromni deo.
Finansijska pomoć će svakako izazvati kontroverzu izmedju ostalog medju onima koji su 2008. već kritikovali velike planove spasavanja banaka. Neće ih podržati ni aktivisti za ljudska prava koji optužuju vazdušni saobraćaj da zagadjuje i doprinosi klimatskim promenama.
Pored toga pošto velikom broju zemalja preti recesija vlade će biti primorane da biraju izmedju sektora kojima prioritetno da pomognu.
Analitičar Stiven Ines zadužen za strategiju tržišta u kompaniji Aksikor (AxiCorp) smatra da su aviokompanije možda na vrhu liste kojima treba dati pomoć ali da je gotovo cjelokupna svjetska industrija pod pritiskom.
Ostaje to da je aviosaobraćaj važan ekonomski akter i čak vitalan za sektore kao što su turizam, ili za prodaje industrijskih giganata kao Boing, Erbas ili Rols Rojs koji imaju veliki udio u svjetskoj trgovinskoj razmjeni.
Proizvođač aviona Boing tražio je pomoć od Bijele kuće i od Kongresa da bi izašao na kraj sa pandemijom Covid-19 dok je njegov evropski konkurent Erbas suspendovao četiri dana proizvodnju u Francuskoj i Španiji.
Žuniak smatra da pomoć avionskom saobraćaju nije egoističko gledanje na situaciju pošto je povezanost presudna da se osigura ponovno pokretanje privrede.
U čekanju pomoći aviokompanije žure da smanje troškove, a među mjerama su ukidanje radnih mesta, prekidanje odredjenih linija, ponovno pregovaranje ugovora sa snabdjevačima i upotreba manjih i jeftinijih aviona.
Evropski aerodromi će zabilježiti gubitak od dvije milijarde dolara obrta u prvom tromesečju prema organizaciji ACI Europe koja traži mjere podrške od EU.
Ta kriza bi mogla dugoročno da dovede do povećanje tarifa jer će kompanije pokušati da nadoknade gubitke, upozorava analitičar malezijske kompanije za savetovanje aero inudstrije Endau Analitiks Šukor Jusof.
( Agencija BETA )