Iz Srbije dolazila trećina hrane i dvije trećine uvezenog brašna
Crna Gora za uvoz hrane i medicinskih sredstava lani potrošila skoro 600 miliona eura. Srbija, Hrvatska i članice EU zabranjuju ili ograničavaju izvoz ovih artikala
Zabrane izvoza koje stižu iz zemalja regiona i članica Evropske unije značajno mogu pogoditi Crnu Goru koja je uvozno zavisna država, naročito za prehrambrene i medicinske i farmaceutske proizvode, za koje je lani potrošeno skoro 600 miliona eura.
Srbija, najznačajniji trgovinski partner Crne Gore, zabranila je izvoz prehrambrenih i medicinskih proizvoda, to je uradili i Hrvatska, a od juče ograničenje izvoza osnovnih i deficitarnih namirnica i medicinskih sredstava važi i za zemlje EU.
Iz Vlade Srbije su sinoć najavili mogućnost ukidanja zabrane izvoza osnovnih životnih namirnica u Crnu Gori, ali ta odluka zvanično nije donijeta.
Nekoliko kamiona sa hranom iz Srbije, koji su bilio u carinskoj proceduri, juče je ušlo u Crnu Goru.
Sa mnogim zemljama otežan je prelazak granica, a time i nabavke roba.
Izvjestilac za proširenje EU Tonino Picula juče je pozvao Evropsku komisiju da mjere ograničenja i zabrane izvoza ne važe za zemlje Zapadnog Balkana. Premijer Duško Marković je pozvao na regionalnu i evropsku solidarnost. Očekuje mjere EK za Balkan u dijelu finansijske podrške, olakšane trgovine i nabavke opreme...
Crna Gora je, prema podacima Uprave za statistiku Monstat, najveće količine hrane uvozi upravo iz Srbije i to 36 odsto od ukupnih 475 miliona. Kolika je nesrazmjera u raspodjeli uvoza pokazuje to da nakon Srbije, slijede Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Njemačka sa po oko sedam odsto, a zatim Italija i Španija sa po oko četiri odsto. Proizvodnja žitarica u Crnoj Gori je na niskom nivou, a postojeći mlinovi za proizvodnju brašna uvoze skoro sve sirovine. Prema podacima Monstata, prošle godine je uvezeno žitarica i proizvoda od njih u vrijednosti 70 miliona eura. Čak 64 odsto ove količine uvezeno je iz Srbije za 44 miliona eura. Nakon nje najveći izvoznik ovih proizvoda u Crnu Goru su Italija sa 5,8 miliona eura vrijednosti uvoza, a zatim slijede BiH sa 4,2 miliona, Bugarska sa 2,8 miliona eura, Hrvatska sa 1,84 miliona eura...
Upravo je brašno bilo jedno od najčešćih artikala koje je u većim količinama kupovana proteklih dana. Iz najvećeg trgovinskog lanca “Voli” juče su ponovo pozvali građane da racionalno kupuju i da ne stvaraju zalihe, poručujući da svih proizvoda ima dovoljno, ali da može biti problema ako se nastavi kupovina u ogromnim količinama.
Da se ne stvaraju zalihe od početka krize pozivaju i iz Vlade. Nakon zabrane izvoza iz Srbije, iz Vlade je najavljeno da traže alternativne mogućnosti nabavke deficitarnih proizvoda.
Iz trgovinskih lanaca su pojasnili da će i za to trebati vremena zbog administrativnih procedura i otežanih saobraćajnih veza.
Kod uvoza živih životinja, namjenjenih za crnogorske prerađivače mesa, postoji velika uvozna zavisnost od Srbije. Za uvoz ove robe lani je potrošeno 27 miliona eura, od čega se čak 22,6 miliona ili 83 odsto odnosi na ovu susjednu zemlju. Nakon nje slijedi Hrvatska sa 3,6 miliona pa BiH sa 325 hiljada.
Kod ostalih grupa namirnica ne postoji velika uvozna zavisnost od jedne države. Na uvoz mesa i mesnih prerađevina lani je potrošeno 111 miliona eura, od čega 23,4 miliona na robu iz Srbije, a po 16 miliona na proizvode iz Njemačke i Holandije.
Uvoz voća i povrće lani je vrijedio 76 miliona eura, od čega se na Srbiju odnosi 21 milion, Albaniju 6,6 miliona, Ekvador 5,9 miliona...
Za uvoz mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja lani je potrošeno 54,8 miliona, od čega je BiH dobila 18,8 miliona, Srbija 18 miliona, Njemačka 7,8 miliona...
Najviše ljekova stizalo iz Njemačke
Uvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda lani je vrijedio 107 miliona eura i on je bolje raspoređen nego uvoz hrane. Najviše medicinske opreme Crna Gora uvozi iz Njemačke 21,8 miliona eura.
Njemačka je prošle sedmice zabranila izvoz ovih proizvoda, a zaustavila i dogovorenu prodaju za Austriju i Švajcarsku.
Nakon Njemačke, najveći izvozni udio ovih proizvoda u Crnu Goru imaju Švajcarska sa 14,2 miliona i Srbija sa 13,9 miliona, što čini po oko sedam odsto ukupnog uvoza.
Među pet najvećih prodavaca medicinskih sredstava partnerima u Crnoj Gori su i Holandija sa 7,6 miliona i Ujedinjeno Kraljevstvo sa 5,5 miliona eura.
( Goran Kapor )