Građane više strah da neće moći da plate račune

Prizori tokom jutarnjeg špica na željezničkoj stanici Atoča u Madridu ove nedjelje savršeno ilustruju dilemu sa kojom se suočava Evropa u vrijeme epidemije koronavirusa.

Vlade su zatvorile trgovine, pojačale zdravstvene mjere i izdvojile milijarde eura u evropske fondove za ekonomsku bezbjednost kako bi ublažile ekonomski udarac koji će firmama i zaposlenima nanijeti mjere za obuzdavanje epidemije.

Razuđeni vozni red na Atoči, glavnom ulazu u špansku prijestonicu za radničku klasu znači velike gužve na peronima što predstavlja poraz za vladine mjere „socijalnog distanciranja“. Zbog straha od otkaza građani idu na posao - sa ili bez zaštitnih maski - čak iako bi radije ostali kod kuće.

„Plašim se koronavirusa, ali se više plašim da neću moći da plaćam račune“, kazala je Mari Karmen Ramirez, 55, koja radi kao čistačica za platu od 950 eura mjesečno. „Kada ovo prođe šta ćemo jesti“, kazala je ona za AP.

Dok evropske vlade usvajaju opsežne mjere potrošnje kako bi se suprotstavile pandemiji, od njih se traži da obrate pažnju i na radnike koji ne samo da gube radna mjesta - poput konobarica, turističkih vodiča, frizera i hotelskih sobarica - već i na one koji moraju da dolaze na posao jer ne mogu da rade od kuće. Famozni evropski ekonomski fondovi su sve tanji u vrijeme kada mnoge ekonomije već zalaze u recesiju, a raste jaz između bogatih i siromašnih.

Vlade od Praga do Pariza, Lisabona do Londona odlažu plaćanje poreza, odobravaju kratoročne programe za nezaposlene, plaćaju bolovanje čak i za one u preventivnom karantinu.

Najteže pogođena Italija je odobrila mjere u iznosu od 25 milijardi eura, uključujući i vaučere za dadilje. Češka vlada plaća 750 eura studentima koji odluče da tokom uskršnjih praznika ostanu u inostranstvu. Danska je saopštila da će snositi 75 odsto troškova za plate zaposlenih ukoliko kompanije obećaju da neće otpuštati radnike.

„Ova epidemija će biti katastrofalna za sve zemlje svijeta“, upozorio je francuski ministar finansija Bruno le Mer, najavivši pomoć od 45 milijardi eura za mala preduzeća pored desetina milijardi već obećanih za pojedince koji su primorani da prekinu sa radom zbog zatvaranja firmi.

„Šok će biti nasilan“, kazao je Le Mer.

U Španiji, koja je sada druga država u Evropi poslije Italije po broju zaraženih, ljevičarska koaliciona vlada takođe priprema ekonomske mjere.

Socijalistički premijer Pedro Sančez je pod pritiskom da poveća potrošnju vlade, najavi subvencije i značajna smanjenja poreza kako bi ublažio udarac koji je već počeo nakon što je njemački proizvođač automobila Folksvagen zatvorio fabriku blizu Barselone i privremeno otpustio 14 000 zaposlenih.

Kompanija je saopštila da će zaposleni dobiti 80 odsto plate dok ne budu ponovo primljeni na posao. Više od 100 000 radnika je pogođeno sličnim privremenim otpuštanjima, prenijeli su španski mediji.

Španija još osjeća posljedice globalne finansijske krize, a broj siromašnih i zaduženih je mnogo veći od prosjeka u Evrpskoj uniji.

„Nemam rukavice, nemam masku, ali supermarketi će ostati otvoreni, tako nam je rečeno“, kazala je Genesis Suarez, 25-ogodišnji računovođa u supermarketu koji putuje sa Atoče i čiji je otac u petak otpušten sa građevinskog posla.

„Pošto mi je otac bez posla, moram da doprinisem porodičnim finansijama. Na kraju mjeseca ćemo svi dobiti račun za struju, zar ne?”.

Početne mjere vlada i centralnih banaka fokusiraju se na održavanje funkcionisanja finansijskog sistema sa smanjenjem kamatnih stopa i gotovinom za banke.

Vlade su takođe obećale kredite. Eksperti, kako navodi Rojters, kažu da bi razmjeri državnih zaduživanja mogli biti u rangu onih za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Njemačka nudi najmanje 460 milijardi eura garancija i poput nekoliko drugih država proširila je program kratkoročnog rada koji se pokazao uspješnim za vrijeme finansijske krize 2008, pomažući kompanijama da zadrže ljude na platnom spisku.

Međutim, kako navodi AP te mjere pomažu kompanija i ne bave se potrebama najranjivijih: siromašnih ali i fizičkih radnika kao što su čistači i preduzimača bez fiksne plate.

„Bilježimo pad od 50 odsto kada je u pitanju prikupljanje hrane“, kazala je za AP Sabin Vert, predsjendica banke hrane u njemačkoj prijestonici, gdje donacije presušuju. Već je sedam od ukupno 45 distributivnih jedinica zatvoreno, lišavajući hrane one kojima je to najpotrebnije.

Dok su neke vlade, poput onih u Francuskoj i Danskoj, obećale da će subvencionisati većinu plata, detalji o tome kako će to učiniti ostaju nejasni.

Džim Onil, bivši glavni ekonomista u Goldman Saksu koji je sada predsjednik organizacije Čatam haus u Britaniji, kazao je da novac treba da bude direktno poroslijeđen građanima.

To bi bila evolucija monetarnog simulansa koji centralne banke pružaju od globalne ekonomske krize prije 12 godina, u okviru kojeg su ubrizgale novi novac u bankarski sistem. „Suština ovih stavova je ideja da se ljudima da novac, naročito ljudima sa nižim primanjima, koji bi direktno platile naše centralne banke koje štampaju novac“, kazao je on za AP. „Do nedavno, nijesam bio zagovornik takvih stavova, ali sam zbog kovida-19 promijenio mišljenje“.

Britanija, koja je juče nakon velikog pritiska zatvorila škole i vrtiće, predstavila je plan od 330 milijardi funti za preduzeća koja su suočena sa kolapsom.

Vlasti u Londonu su takođe saopštile će se pobrinuti da radnici imaju pravo na zakonski minimum tokom bolovanja od prvog umjesto od četvrtog dana bolesti. To teško da će biti dovoljno pošto je zakonski minimum 94,25 funti nedjeljno.

Evropska unija je olabavila pravila kako bi omogućila kompanija da prime grantove do 500 000 eura ili garancije na bankarske kredite kako bi obezbijedila likvidnost. Postavlja se pitanje hoće li ekonomske mjere biti dovolje, navodi AP.

„Mnogi Italijani su na prvim linijama fronta: u bolnicama, fabrikama i apotekama, iza kasa u supermarketima“, kazao je italijanski premijer Đuzepe Konte u obraćanju. „Niko neće biti napušten“, poručio je on.

Radnici koji se prijavlju za noćnu smjenu u željezari Tenaris u Bergamu u Italiji, osjećaju se gore nego napušteno. Oni su užasnuti. Već više od nedjelju dana oni traže da im se dozvoli da odu na odmor umjesto što nastavljaju da rade dok u Bergamu ima više zaraženih od koronavirusa nego bilo gdje drugo u Italiji.

Naredba italijanske vlade o zatvaranju od 11. marta ne obuhvata fabrike, što znači da su radnici u industrijskom uporištu Italije primorani da idu na posao. Prošle nedjelje, radnici u fabrikama širom Italije počeli su da stupaju u štrajk ili su zaprijetili da će to učiniti.

„Zaista se plašimo da sjedimo jedni pored drugih osam sati znajuća kakva je situacija“, kazao je Đambatista Morali, zaposleni u Tenarisu. „Kompanija je sprovela dezinfekciju i dala nam više maski, ali to nije dovoljno jer ne možemo garantovati da ćemo tokom posla biti udaljeni na metar jedni od drugih“. Mada mnogi imaju relativno blage simptome virusa, stopa smrtnosti je u Italiji naročito visoka, dijelom zbog ostarjele populacije, navodi AP.

Iste zdravstvene brige more i one na željezničkoj stanici Atoča u Madridu, gdje željeznički radnici ne drže distancu od građana koji čekaju voz da bi stigli na posao.

„Šta je ovo?”, upitao je Antonio Galijano, 38-godišnjak koji putuje na posao. „Uozbiljite se molim vas, u pitanju su naši životi“.

Infobox (Boks): Tramp preuzima kontrolu nad privatnim sektorom

Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Država, najavio je da će aktivirati saveznu odredbu koja omogućava vladi da preuzme kontrolu i upotrebljava resurse privatnog sektora u borbi protiv pandemije koronavirusa.

Tramp, koji sebe opisuje kao ratnog predsjednika, kazao je da će potpisati Zakon o proizvodnji za potrebe odbrane „za slučaj da bude potreban“ dok vlada jača resurse za očekivani porast broja zaraženih slučajeva.

Zakon o proizvodnji za potrebe odbrane pruža predsjedniku ovlašćenja da usmjeri domaću industrijsku proizvodnju kako bi obezbijedio osnovni materijal i robu za vrijeme krize nacionalne bezbjednosti.

Takođe omogućava predsjedniku da traži od preduzeća i koorporacija da postave prioritete i prihvataju ugovore za traženi materijal i usluge.

Tramp je u utorak veče najavio paket stimulansa porivredi u iznosu od bilion dolara, koji će vjerovatno uključivati i direktne uplate američkim državljanima u iznosu do 1000 dolara.

Tramp planira da pošalje Amerikancima novac u roku od dvije nedjelje dok se broj mrtvih u toj zemlji juče približavao cifri od 100, a slučajevi zaraze zabilježeni su u svih 50 država i bliže se brojki od 7000.

Trampov paket, veći je od onog za pomoć bankama za vrijeme recesije 2008. i 2009. godine, a pored gotovinskih čekova građanima, uključuje i poreske olakšice za zaposlenei pompć malim preduzećima.

( Nada Bogetić )