Ko stopira otplatu kredita, plaćaće nešto veće rate

Građanima koji žele da do tri mjeseca stopiraju otplatu kredita, kad nastave da ga vraćaju mjesečne rate će biti blago uvećane jer će im banke ono što nisu plaćali ravnomjerno raspodijeliti na preostali broj rata.

Rok za otplatu kredita biće produžen do tri mjeseca u odnosu na period na koji su uzeli kredit.

Centralna banka (CBCG) juče je na tri primjera kredita (gotovinski, stambeni i penzionerski) objasnila koliko će iznositi mjesečna rata u slučaju da se otplata stopira.

Koliko se kome uvećava mjesečna rata, zavisi od ukupnog iznosa kredita, perioda otplate i roka u kojem je odgođeno plaćanje rata koje čine i ugovorene kamate, a to je najbolje provjeriti sa bankom.

Odluka CBCG o mogućnosti stopiranja kredita počinje danas da se primjenjuje, a banke su juče dobile instrukcije za obračun.

Iz Centralne banke je objašnjeno da se rok otplate produžava za još tri mjeseca, redovna ugovorena kamata koju banka obračunava za vrijeme moratorijuma se pripisuje dugu i raspoređuje ravnomjerno na preostali rok dospijeća, koji uključuje produženje za period mirovanja otplate. Njihova poruka je da se sve to radi bez izmjene ostalih ugovornih uslova i načina obračuna kamate.

Ko odluči da zamrzne obaveze, o tome obavještava i poslodavca odnosno onog preko kojeg vrši otplatu kredita na isti način kao i banku (mejlom, telefonom, poštom).

Banke obavještavaju klijente o tome kako se mogu prijaviti za moratorijum, a treba pratiti i informacije na njihovim sajtovima.

Primjeri

Za gotovinski kredit dat je primjer od 5.000 eura koji je sada u trećoj godini otplate, a koji se otplaćuje osam godina i gdje je nominalna godišnja fiksna kamata 6,49 odsto. Mjesečna rata sada je 66,91 euro, a ako klijent odluči da stopira otplatu nakon što nastavi plaćanje, mjesečna rata će mu biti 68 eura. To znači da će 1,09 eura plaćati više nakon isteka moratorijuma.

Za drugi primjer CBCG je navela stambeni kredit od 40.000 eura koji je u trećoj godini otplate i koji je odobren na 20 godina, po fiksnoj godišnjoj nominalnoj kamati od četiri odsto. Rata za taj kredit je sada 242,39 eura, a nakon moratorijuma klijent će plaćati 2,44 eura više, odnosno 244,83 eura.

Penzioner koji je u drugoj godini otplate kredita od 2.000 eura koji je uzeo na tri godine uz fiksnu nominalnu kamatnu stopu od 6,9 odsto sada plaća ratu od 61,66 eura, a ako stopira otplatu kasnije će plaćati 62,73 eura, odnosno 1,07 eura više.

Iz vrhovne monetarne institucije je ponovljeno da se mogućnost stopiranja kredita odnosi na sve kredite, kreditne kartice i minuse po tekućem računu.

CBCG je ponovila da se neće raditi aneksi ugovora o kreditu da klijenti zbog aktuelne situacije sa koronavirusom ne bi dolazili u banku, već će im banke dostaviti novi plan otplate.

“Moratorijum obuhvata privremenu obustavu svih plaćanja obaveza po osnovu kredita (glavnice, kamate, zatezne kamate...) tokom njegovog trajanja. To znači da korisnik kredita neće plaćati anuitete - mjesečne rate (glavnicu i kamatu) tokom perioda trajanja moratorijuma. Pravo iz moratorijuma se može ostvariti u bilo kojem momentu tokom trajanja privremene mjere. To znači da korisnik kredita može tražiti moratorijum i za vremenski period koji je kraći od 90 dana (30 ili 60 dana). Banka je dužna da u roku od pet radnih dana od dana prijema zahtjeva obezbijedi sprovođenje moratorijuma. Obavještenje da prihvata moratorijum korisnik kredita dostavlja i poslodavcu ili drugom licu preko kojeg se vrši otplata kredita, na isti način kao i banci (mejlom, telefonom, poštom). Poslodavci i druga lica preko kojih se vrši otplata kredita dužni su da, u toku trajanja moratorijuma, obustave isplate koje se odnose na otplate kredita odobrenih od banaka, najkasnije u roku od pet radnih dana”, zvanično su objavili iz CBCG.

Hipotekarnoj stiglo 2.000 zahtjeva

Dodaju da dok traje stopiranje kredita, banka neće obračunavati zateznu kamatu na dospjela neizmirena potraživanja po kreditu, neće pokretati postupak izvršenja, odnosno prinudne naplate, niti preduzimati druge pravne radnje sa ciljem naplate duga, neće vršiti obračun dana kašnjenja, ni reklasifikaciju kredita u nižu klasifikacionu grupu.

Glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović “Vijestima” je kazao da se oko odlaganja kredita digla bespotrebno velika priča koja se politizuje, te da za tim nema potrebe.

“Ovo je mjera koja će omogućiti da se privrememo odloži plaćanje rata, ali ne znači da će građani ostati bez te obaveze. Klijentima se kredit produžava za tri mjeseca rok otplate, imaju isti broj rata uz ove tri iz moratorijuma i rata će im biti neznatno korigovana. To bi značilo sljedeće na konkretnom primjeru kredita koji se otplaćuje kod nas u iznosu od 10.000 eura na 10 godina i gdje je rata 135 eura. Nakon moratorijuma, krajnji rok mu se produži za dodatnih tri mjeseca, ostaje isti broj rata, mjesečna rata se povećava za oko 3,5 eura. Ukupno će ovaj klijent platiti 63 eura kamate više. Nije mnogo, da bi se od toga pravila velika priča. Što se tiče spekulacija da klijenti nisu informisani ili da su dovedeni u zabludu, ne bih se složio. Vidim da je od subote, kada smo komunicirali da ćemo primati prijave elektronski, stiglo već preko 2.000 zahtjeva za odlaganje obaveza i očekujemo da će se taj trend nastaviti. Molimo sve za strpljenje, jer banka radi veliki posao”, rekao je Zaimović.

Unija poslodavaca je tražila da CBCG naloži komercijalnim bankama sprovođenje mjera u okviru kojih će se korigovati kamatne stope u korist klijenata, produžiti ročnost zajmova i smanjiti naknade za platni promet, ali ti zahjtevi nijesu prihvaćeni.

( Marija Mirjačić )