Spiskove izolovanih da obriše Ustavni sud
Građanska alijansa danas podnosi inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, premijer kazao da su procijenili da je pravo na zdravlje i život iznad prava na bezuslovnu zaštitu ličnih podataka
Građanska alijansa (GA) podnijeće danas Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Vlade da se saopšte imena osoba koje su u izolaciji, dok je premijer Duško Marković juče kazao da su procijenili da je “pravo na zdravlje i život iznad prava na bezuslovnu zaštitu ličnih podataka”.
Čelnik GA Boris Raonić ocijenio je da je odluka pogrešna iz više razloga i da je treba povući.
“Ona nije u skladu sa Ustavom, neracionalna je jer neće ostvariti svoj cilj, a priznajem da nije u skladu sa pravim sistemom, Vlada može pokazati da ne drži sve konce krize u svojim rukama, kada poseže za takvim mjerama”, kazao je on za “Vijesti”.
Vladino Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) za zarazne bolesti donijelo je u subotu odluku da se saopšte imena i adrese osoba koje su u izolaciji s ciljem sprečavanja širenja korona virusa...
U inicijativi koju potpisuje Raonić, u koju su “Vijesti” imale uvid, predlaže se da Ustavni sud u hitnom postupku, do donošenja konačne odluke, izda odluku o obustavi saopštavanja imena.
Traže i da sud prihvati njihovu inicijativu i utvrdi da odluka Vladinog tijela nije u saglasnosti sa više članova Ustava, ali i da ova odluka i mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) na osnovu koje je ona donijeta nisu u skladu sa članom 8 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
U inicijativi stoji i da sam donosilac odluke ne spori da se drastična mjera primjenjuje prema unaprijed neodređenom broju lica koja poštuju pravila samoizolacije, samo zato što pojedinci krše tu mjeru.
Iz GA ističu da je donosilac odluke na taj način promovisao princip “presumpcije krivice“, na način kao da su sva ta lica prekršioci pravila samoizolacije i da svako od njih treba da dokaže, mada nije jasno na koji način i kome, da ne krši propisanu mjeru.
Ne sporeći javni interes u borbi protiv virusa COVID–19, podnosilac inicijative smatra da je mjera izrečena od neustavnog i pravno nepostojećeg pravnog lica (kao ad hoc tijela Vlade), u nezakonitoj proceduri, odlukom bez potrebne pravne forme, te da je prekoračena mjera ustavnih i zakonskih ovlašćenja i mjera zaštite ličnih podataka. Upozoravaju da se odlukom krši član 8 Ustava, koji kaže da je zabranjena svaka vrsta diskriminacije.
Ističu da nisu samo oni koji su u izolaciji diskriminisani u odnosu na ostale građane, nego i samoizolovani među sobom. Pojašnjavaju da se objavljeni spisak odnosi na lica kojima je rješenje izdato od 18. marta pa nadalje, što navodi na diskriminaciju u odnosu na one kojima je ranije naložena mjera samoizolacije.
Ističe se i da član 25 Ustava propisuje da se za vrijeme proglašenog ratnog ili vanrednog stanja može ograničiti ostvarivanje pojedinih ljudskih prava i sloboda u obimu u kojem je to neophodno. Raonić u inicijativi naglašava da još nije proglašeno vanredno stanje i da iz tog razloga u ovom momentu se ne može govoriti o njihovom ograničenju. Vlada i njeno tijelo nisu, dodaje se, sproveli test kako bi utvrdili da li je javno objavljivanje potpune evidencije lica u izolaciji neophodno bilo učiniti u demokratskom društvu, ali i da odluka nije mogla biti donesena samo na osnovu spornog mišljenja Agencije. “Žao nam je što je Vlada nakon niza dobrih mjera i odluka napravila ovu, koju vidimo kao opasan presedan i suprotan Ustavu, jer bi mogla da vodi drugim kršenjima Ustava i stigmatizaciji. Na ovaj način Vlada je pojačala stigmatizaciju i strah ovih građana, koja može potrajati i po izlasku iz samoizolacije. Takođe, ovo može voditi da se građani sa simptomima ne prijavljuju zbog straha da će se njihovo ime pojaviti u javnosti i da će biti stigmatizirani i da će doživjeti neprijatnosti”, kazao je Raonić za “Vijesti”.
Postoje bolje mjere, susjedi dobar primjer
Dodaje da bi se u skladu sa zakonom, a po ugledu na susjedne zemlje, mogao se postići cilj koji se želi objavom imena.
“Kroz dostavljanje spiskova apotekama, bankama, drugim ustanovama šalterskog tipa, za sva lica koja ne poštuju karantin, kako to rade u Hrvatskoj, i javno sramoćenje u Srbiji, veći angažman policije u BiH... Sve su to mjere u skladu sa Ustavom, a pri tome mnogo efikasniji od ovih na koje smo se mi odlučili”.
Poručuje i da dražvni organi treba i da procesuiraju sve one koji su otkrili identitet sugrađana koji su prvi oboljeli, da provjere na koji način su iz zdravstvenih ustanova te informacije procurjele, a ne da ovom praksom podstiču curenje informacija o zdravstvenom stanju.
Raonić je zatražio od Vlade da sprovede mjere za strože procesuiranje onih koji ne poštuju naložene mjere, a tužilaštvo i sudstvo da pokažu efikasnost. Napominje da se, na primjer, u BiH ta lica smještaju u šatorski karantin, dok u Makedoniji sami plaćaju svoje troškove, dok u Srbiji bivaju ekspresno kažnjavani u skladu sa Zakonom. Zbog spornog mišljenja on je zatražio i ostavke svih članova Savjeta AZLP-a, na čijem je čelu Sreten Radonjić.
O propustima naknadno
U jučerašnjem obraćanju naciji, premijer Duško Marković je kazao da Crna Gora za raliku od mnogih država svoje granice drži otvorenima i dovodi hiljade svojih građana iz ugroženih područja. Kazao je da je jedina obaveza onih koji su doputovali bila samoizolacija i karantin.
“Nažalost, jedan broj građana tu obavezu pokušava izbjeći i izigrati, i sve vas bez izuzetka dovesti u opasnost. Zbog toga smo se odlučili na objavljivanje spiskova onih kojima je izrečena mjera izolacije, i to je kritikovano od dijela civilnog društva. Razumijevajući razloge za kritiku, sasvim svjesno smo odlučili da su nam životi naših građana prioritet. I procijenili da je pravo na zdravlje i život iznad prava na bezuslovnu zaštitu ličnih podataka. O eventualnim propustima razgovaraćemo kada sve ovo bude iza nas“, kazao je on, komentarišući kontroverznu odluku. Naveo je da sada nije vrijeme za pravna nijansiranja, nego za spasavanje ljudskih života.
Kritika NVO, ombudsman ne smije da se miješa
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković kazao je juče “Vijestima” da ta institucija ne može da se miješa u rad drugih nezavisnih i samostalnih organa. “A AZLP to jeste, jer u sklopu svojih nadležnosti ima i kontrolu nad sprovođenjem Zakona o zaštiti podataka o ličnosti“.
Podsjetio je i na presudu Evropskog suda za ljudska prava, kada je u slučaju Mirković i Antović protiv Crne Gore odlučio da prednost da stavu Agencije u odnosu na stav nacionalnog suda.
Iz navladinog sektora juče su osudili odluku Vlade, ali i mišljenje koje je donijela AZLP na osnovu kojeg je ona donijeta.
Ističu da su i odluka i mišljenje suprotne Ustavu i međunarodnim standardima. Tamara Milaš iz Centra za građansko obrazovanje smatra i da je bolja opcija bila da se pojačao rad policijskih službi, uz podršku komunalnih i Vojske. “Jer građani nijesu ti koji bi u ovim teškim trenucima trebalo da se bave ‘lovom’ na one koji su u zoni kriviče ili prekršajne odgovornosti, već da brinu o svom zdravlju i zdravlju drugih. Podsjećamo da Crna Gora ima više pripadnika policije po glavi stanovnika nego neke mnogo razvijenije države, a da smo gotovo jedina koja je pribjegla ovakvom ‘prebacivanju nadležnosti’ sa institucija na građane”.
I u Akciji za ljudska prava ističu da se kontrola osoba u samoizolaciji mora obezbijediti na drugi način.
“Bez očekivanja od građana da rade policijski posao”.
Opozicija osuđuje, DPS i SD ćute, Popović kaže da je država suštinski u vanrednom stanju
Opozicija je osudila odluku Vlade da se saopšte imena, pozivajući premijera da odmah prestane sa tom praksom jer se, ističu, takve mjere mogu donijeti samo ako je na snazi vanredno stanje. Iz vladajućih DPS-a i SD-a juče nijesu odgovorili na pitanje kakav je njihov stav povodom objavljivanja spiskova, dok su iz Bošnjačke stranke poručili da “nemaju komentar”.
Predsjednik Liberalne partije Andrija Popović kazao je “Vijestima” da je država suštinski u vanrednom stanju, iako zvanično još nije i da se ova borba može voditi samo uz veliku disciplinu i solidarnost svih.
“Kako nije zvanično proglašeno vanredno stanje, odluku... o objavi imena ljudi koji su u samoizolaciji vidim kao human pokušaj dodatne zaštite života i zdravlja građana od strane manjeg dijela neodgovornih ljudi koji ne poštuju samoizolaciju”. Istakao je da je sa ustavnog aspekta to upitan čin, ali da “nažalost,u ovakvim okolnostima poželjan, bez obzira što se kosi sa liberalnim načelima”. Poslanica SNP-a Danijela Pavićević ocijenila je da se zakoni moraju poštovati i da to važi jednako za građane i za predstavnike najviših državnih funkcija, ali da se “davanje prednosti jednom zakonu na štetu drugog, ne očekuje od premijera”.
“Postoji drugačiji, bolji način, ali za to treba imati lične hrabrosti. Jasan je set mjera koji je trebalo preduzeti. Nažalost, i ova pandemija pokazuje koliko smo društvo nejednakih prava... Pošto je izjavio da od sada nema kompromisa, pitam, kome su do sada opraštali? Zašto nije formalno ozvaničeno vanredno stanje jer je ono suštinski prisutno”. Predsjednik podgoričkog odbora URA Luka Rakčević smatra da Vlada nije smjela da se upušta u objavljivanje spiskova.
“Ovakav ‘lov na vještice’ zaista ne možemo podržati, jer je postojalo mnogo boljih i lakših načina da se neodgovorni počinioci lociraju i kazne, a ukupno društvo poštedi bespotrebnih tenzija”.
Poslanik DF-a Slaven Radunović kazao je da nikakve okolnosti ne mogu opravdati masovno kršenje ljudskih prava, a Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović da saopštavanje imena svih i to uz odobrenje AZLP predstavlja “opasan presedan i prepuštanje pravde građanima koji su i ovako dovoljno unezvijereni”. On je kazao da se moglo razumjeti da su objavljena imena onih koji su makar i pokušali da prekrše izolaciju jer je takav pokušaj opasan po zdravlje zajednice.
Tužilaštvo će ispitati da li su otkriveni i matični brojevi
Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo baviće se time da li su navodno objavljeni lični podaci građana koji su u izolaciji, a koji uključuju matične i telefonske brojeve. Kako je kazala portparolka tužilaštva, državna tužiteljka Milica Mandić, tužilac je dao naloge policiji da se prikupe podaci radi utvrđivanja u vezi sa tim da li u konkretnom slučaju u radnjama nekog lica postoje elementi krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
( Miloš Rudović )