Begić: Imamo inficiranu djecu, mlade i starije osobe

Institut za javno zdravlje Crne Gore očekuje otkrivanje novih slučajeva zaraženih koronavirusom, kako iz kontakata koje su dosadašnji slučajevi ostvarili, tako i otkrivanje novih kontakata među putnicima u međunarodnom saobraćaju koji su se u prethodnom periodu vratili u Crnu Goru.

To je saopštio epidemiolog IJZ Senad Begić.

"U ovome trenutku jako je nezahvalno i gotovo nemoguće vršiti bilo kakva predviđanja daljeg kretanja obolijevanja, kako kod nas, tako i u svijetu, iz prostog razloga što se suočavamo sa jako nezgodnim protivnikom. Udio asimptomatskih osoba koje mogu širiti bolest dalje, odnosno osoba koje imaju jako blage i i nespecifične simptome, izgkeda da je takav da oni imaju mnogo veliki uticaj u širenju infekcije, što opravdava sve mjere koje smo, na vrijeme i jako rano počeli", rekao je on.

Begić je kazao da su trenutno slučajevi obolijevanja registrovani u Podgorici, Ulcinju, Baru, Budvi, Herceg Novom.

"Javnost je imala priliku da čita o slučaju austrijskog vojnika, koji je određeno vrijeme boravio u Kolašinu, iako za sada nemamo nijedane epidemiološki valdina podatak da je on virusu zaista bio izložen u toj našoj opštini. Međutim, ne radi se o tome da imamo pogođena i nepogođena mjesta. Stav Instituta za javno zdravlje je veoma jasan. Mi se svi nalazimo u opasnosti od novog koronavirusa, bez obzira da li živimo na jugu, sjeveru. Zbog toga je bitno da i osobe koje žive na selima, u malim mjestima, a koje su dobile rješenje o stavljanju u samoizolaciju, da se apsolutno pridržavaju toga rješenja", rekao je Begić.

On je pojasnio da nema pošteđenih i zaštićenih.

"Svi smo u podjednakoj opasnosti i sva mjesta, uključujući i ona najmanja, imaju teoretsku vjerovatnoću da sutra i kod njih bude otkriven slučaj novog koronavirusa".

Begić je rekao i da se porast broja zaraženih može očekivati iz više razloga.

"Razlozi za to su višestruki. Prvo i osnovno je činjenica da smo identifikovali veliki broj kontakata koji se prate i koji se redovno uzorkuju i samim tim postoji vjerovatnoća da oni u jednom trenutku budu pozitivni, s obzirom da imamo podatak da su bili u kontaktu sa oboljelom osobom".

Kada je riječ o uvođenju vanrednog stanja, istakao je da je Institut za javno zdravlje zadužen za predlaganje i praćenje javno-zdravstvenih mjera koje za cilj imaju da suzbiju dalje širenje i da preveniraju obolijevanje.

"Sve mjere koje su donešene nisu rezultat rada niti jedne institucije, niti jednog čovjeka. One su rezultat rada tima koji je u njihovj analizi i u donošenju takvih odluka, proveo dosta vremena, sagledavajući sve posljedice koje takve mjere mogu imati, a imajući u vidu da je zaštita zdravlja, u ovom trenutku apsolutni prioritet. Sve ono što je po zakonu, a što može doprinijeti da zdravlje građana bude zaštićeno apsolutno se mora razmatrati kao validna i legitima mjera i ovom trenutku i u svim teškim trenucima koji su pred nama", rekao je on.

Begić je kazao i da je s obzirom da je prvi slučaj otkriven prije nepunih sedam dana, još uvijek rano govoriti o oporavku.

"Međutim, ono što je dobro je činjenica da su sve osobe koje su inficirane i koje se trenutno nalaze na bolničkom liječenu dobrog opšteg zdravstvenog stanja u ovom trenutku i da se njihovo stanje kontinuirano i bez prestanka prati. Nezahvalna je činjenica da smo registrovali jedan smrtni slučaj od infekcije novim koronavirusom i s obzrom na podatke sa kojima raspolažemo od država koje su pogođene novim koronavirusom, za očekivati je da oboljelih, ali i smrtnih slučajeva, u narednom periodu bude još. Što se tiče strukture oboljelih osoba, ne smijemo zaboraviti da smo svi podjednako osjetljivi na novi koronavirus te da ovaj virus ne bira. Među osobama koje su trenutno inficirane u Crnoj Gori imamo djecu osnovnoškolskog uzrasta, ali isto tako imamo mlađe odrasle osobe, odrasle osobe, ali i starije osobe u osamdesetim godinama".

U početku se govorilo da će se sa toplim vemenom situacija poboljšati. Kakvi su sadašnji stavovi epidemiologa, budući da se virus širi i u zemljama u kojima su trenutno visoke temperature?

Predviđanja da će doći do poboljšanja epidemiološke situacije sa povećanjem temperature vazduha su se zasnivala na činjenici da proljeće i toplo vrijeme ne prigoduju respiratornim infekcijama, ali smo u više navrata naglašavali da je dosta nepoznanica oko novog koronavirusa, čak i kada se radi o tome. Znamo da rođaci novog korona virusa, prije svega MERS i SARS nisu pokazivali sezonalnost. Činjenica je da je epidemija MERSA takva da se slučajevi i danas registruju bez ikakve sezonalnosti i u najtoplijim i u najhladnijim mjesecima. Ali isto tako je činjenica da se epidemija SRASA završila tek u julu. Samim tim nezahvalno je govoriti o bilo kakvom sezonalnom karekteru ove epidemije i jako je bitno da građani, bez obzira što ide toplo vrijeme, da ostanu kod kuće i da se apsolutno pridržavaju svih mjera i preporuka.

Da li su samo respiratorne tegobe simptomi bolesti? Je li curenje nosa simptom? Mnogi ljekari kažu da nije. Da li dijareja može da bude znak, budući da to navode stručnjaci u Americi i Norveškoj?

Glavni i osnovni siptom infekcije novim koronavirusom je povišena tjelesna temperatura. Ona se registruje kod 84, čak i više procenata inficiranih, dok drugi simptomi uključuju suv, nenadražajan, neproduktivan kašalj, kijanje, opštu slabost, bolove u mišićima i zglobovima, pospanost i znojenje. Simptomi kao što je dijareja, i neki drigi simptomi, jesu registrovani kod oboljelih, ali u jako malom procentu. Dijareja je registrova akod manje od jednog procenta oboljelih i trenutno se ne može govoriti da li se radi o simptomu infekcije, ili se radi o koincidenciji, odnosno činjenici da su ti pacijenti imali dijareju drugog porijekla. Curenje iz nosa je jako zanimljivo, jer se bilježi u jako malom procentu kod osoba inficiranih COVIDom-19 i trenutno se smatra da curenje nosa ne ide u prilog tome da je osoba inficirana sa novim koronavirusom.

Koliko je osoba koje su zaražene COVIDom-19 povezano sa pre dvije soobe registrovane u Crnoj Gori i koliko imamo nultih slučajeva?

Trenutno u Crnoj Gori imamo 29 laboratorijski potvrđenih slučajeva obolijevanja od novog koronavirusa. Nažalost kod jedne osobe je infekcija završena smrću. Što se tiče presotalih 28 pacijenata svi su dobrok liničkog stanja i velika većina njih su, zapravo, kontakti prvih nekoliko slučajeva koji su registrovani u Crnoj Gori. Pored toga, ono što je karakteristika trenutnog obolijevanja od novog koronavirusa je činjenica da imamo nekolicinu importovanih slučajeva, odnosno da se importovani slučajevi, maltene, otkrivaju na dnevnom nivou, što predstavlja epidemiološki najnezahvalniju i najtežu situaciju za kontrolisanje. Da smo imali samo jedan nulti slučaj, epidemiološke službe bi vrlo lako uspjele doći do kontakata koje je taj slučaj ostavario i adekvatnim mjerama bi uspjeli da, koliko-toliko, suzbijemo dalje širenje infekcije u populaciji, naravno pod uslovima da je slučaj iamo malo društvenih interakcija i da nije imao kome da prenese bolest.

U situaciji, kada imamo gotovo istovremeno unošenje virusa, porijeklom iz različitih država, mjere koje možemo sprovoditi su jako ograničene, jer ne možemo istovremeno djelovati na desetine frontova. Jako je bitno, da oni koji imaju i najblaže simptome ne odlaze u zdravstvene ustanove, već da koriste info liniju 1616, gdje mogu dobiti sve informacije kako treba da se ponašaju i šta treba da rade u slučaju da sumnjaju na infekciju novim koronavirusom. Naravno, sve osobe koje su pod zdravstvenim nadzorom, sve osobe koje su u samoizolaciji, zbog svih nas, moraju da ostanu kod kuće, jer jedino na taj način možemo biti sigurni da oni bolest neće prenijeti nekome drugome.

Jeste li, kao epidemiolog, zadovoljni time šta je Crna Gora preduzela od samog početka priče o novom koronavirusu u Evropi?

Ne samo ja, nego svi epidemiolozi u državi, ali i naše kolege iz okruženja i svijeta su zadovoljne i impresionirane onim što smo do sada zajedno uradili. Podsjetiću da smo sa svim mjerama išli dva koraka ispred, ne samo virusa, nego i drugih država koje su se, možda, malo i ustezale da ovakve i slične mjere predlože i implementiraju. Razlog za to je bio prost, jer mi smo učili na greškama drugih. Vidjeli smo da je Kina krenula sa implementiranjem ovih mjera jako rano i da su te mjere dale rezultate. Isto tako smo vidjeli da su određene države oklijevale i sa sprovođenjem svega onoga što mi sprovodimo punih deset dana i da je, nažalost, rezultat takav da one na dnevnom nivou imaju hiljade i hiljade oboljelih i broj umrlih koji se polako primiče četvorocifrenoj cifri. Dakle, ne čekajući da virus bude detektovan mi smo djelovali proaktivno, znajući da ćemo prije ili kasnije morati sprovesti ove mjere i isto tako znajući da ove mjere imaju smisla samo onda kada se implementiraju dovoljno rano i kada se čvrsto i odlučno sprovode.

Ima li Institut kapaciteta za scenario da dođe do masovnog širenja epidemije?

Ne bih rekao da se samo radi o kapacitetima Instituta. Ovdje se radi o kapacitetima svake zdravstvene ustanove na svijetu. Mi smo se priperamli za mogućnost masovnijeg obolijevanja i bez obzira koliko u ranijem periodu bili ktitikovani, zbog broja epidemiologa koje smo obučili, nažalost, ni ovaj broj koji imamo neće biti dovoljan da pokrije situaciju ukoliko dođe do masovnog obolijevanja.

Niko nije očekivao da ćemo se suočiti sa patogenom koji može izazvati masovno obolijevanje sa teškim i nesagledivim posljedicama. Ono što mi imamo je stavljeno u punu funkciju, s tim što vodimo računa o tome da se timovi epidemiologa, mikrobiologa, našeg tehničkog osoblja, redovno smjenjuju, da bi obezbijedili kontinuitet rada.

Kad se može očekivati prestanak širenja virusa kod nas i u regionu?

Teško je i nezahvalno govoriti o tome, iz prostog razloga jer ne znamo kakav će biti razvoj situacije. Kada bi se svi na svijetu pridržavali propisanih mjera bilo bi za očekivati da epidemija polako utihne. Smisao ovakvog ponašanje je takav da, ne samo mi nego svaka država svijeta, zavisi od komšije. I samim tim je jako bitno na međunarodnom nivou podići obazrivost na još veći nivo u insistirati da se mjere adekvatno sprovode. Najbolji primjer je Kina. Ona je strogim mjerama završila problem koji je imala u provinciji Hubej. Ona je epidemiju suzbila, riješila. Međutim i ona ostaje vulnerabilna s obzirom na broj slučajeva koji su registrovani u svijetu i sada se njihove mjere prevencije okreću ne ka okreću unutrašnjim stvarima, nego ka spoljašnjim, pokušavajući da se spriječi importaciju virusa. Jedina situacija u kojoj će se epidemija ugasiti sama od sebe je situacija na terenu u kojoj ćemo imati više otpornih na infekciju, nego što imamo osjetljivih, a otpornih ćemo imati u ovom trenutku samo na način da su to ljudi koji su preležali infekciju. Drugi način da imamo otporne je da sprovedemo vakcinaciju. S obzirom da vakcine nema ta strategija je definitivno dugoročna i sigurni će proći najmanje šest do 12 mjeseci dok vakcina ne bude gotova i dok se ne bude mogla koristiti.

Znači li to da nema potrebe testirati one kod kojih je registrovan COVID-19, nakon ozdravljenja?

Ne. Novi koronavirus se kod osoba koje u inficirane može izlučivati i u produženom vremenskom periodu. Onog trenutka, kada je osoba klinički dobro, stabilno, i kada ljekar procjeni da je zdravstevno stanje takvo da se može otpustiti radiće se tesiranje da bi bili sigururni da osoba koja izlazi iz bolnice i dalje nije zarazna po okolinu. Osoba koja je inficirana sa koronavirusom taj virus može izlučivati i u produženom trajanju. To trajanje je nekih 14, pa možfa i 20 dana. Zbog toga moramo biti apsolutno sigurni da sve inficirane i oporavljene osobe ne smiju izaći u javnost i ne smiju imati društvene kontakte sve dok laboratorijski nije potvrđeno da su negativne.

Koje terepije se koriste za liječenje zaraženih u Crnoj Gori i da li je u planu primjena lijeka protiv malarije?

Trenutno ni u Crnoj Gori, ni u svijetu nije registrovana nijedna jedina specifična terapija koja je namijenjena za liječenje infekcije novim koronavirusom. Međutim, postoji preko stotinu kliničkih ispitivanja u kojima se različiti ljekovi ispituju u smislu smanjenja replikacije i umnožavanja virusa kod inficiranih, ali i u smislu poboljšanja kliničke slike oboljelih. I zaista lijekovi koji se koriste protiv malarije se ispituju. Međutim, klinički, još uvijek njihova učinkovitost nije dokazana. Postoji i čitav niz drugih ljekova koji se pominju. Ali to je sve još uvijek u fazi ispitivanja, odnosno istraživanja i onog trenutka kada budu postojali jasni naučni dokazi o učinkovitosti takvih terapija, one će biti implementirane globalno.

D li je i koliko zdravstvenih radnika testirano na koronavirus i da li je nekome od njih određeno da budu u samoizolaciji?

Institut za javno zdravlje ne vrši sagregaciju podataka testiranih osoba ni po kojoj osnovi, pa prema tome ni prema zanimanju. U skladu sa protokolom, testiramo sve sumnjive slučajeve i slučajeve koji su bili u kontaktu sa osobama kod kojih je potvrđena infekcija.

Među njima ima zdravstvenih radnika, a jako je bitno da zdravstveni radnci koji su bili u pogođenim područjima i koji su doputovali u Crnu Goru u prethodne dvije sedmice isto kao i svi dobijaju rješenje o neophodnosti samoizolacije i tamo provode 14 dana da bi bili apsolutno sigurni da nisu bili izloženi virusu i da nisu razvili određene simptome.

Da li ima dovoljno zaštitne opreme za zdravstvene radnike, koliko respiratora ima trenutno u Crnoj Gori, a koliko samo u Kliničkom centru?

U ovom trenutku, da imamo sve raspoložive proizvodne kapacitete za ličnu zaštitnu opremu, izgleda da ne bi mogli da proizvedemo onoliko kolika je potražnja širom svijeta. I tu treba biti realan. Mi treba da naučimo da raspolažemo sa onim što imamo, da budemo racionalni, da opremu koristimo pravilno i da omogućmo da oprema bude dostupna onima kojima je najpotrebnija, a to su definitvno zdravsteni radnici i to zdravstveni radnici na prvoj liniji fronta. Jako je bitno napomenuti građanima da postoji niz preporuka vezanih za korišćenje lične zaštitne opreme, a posebno vezanih z akorišćenje zašttnih maski.

Dakle, zaštitne maske se ne preporučuju za korišćenje zdravim osobama prilikom obavljanja svakodnevnih poslova. One jedino imaju smisla kada ih nose osobe koje imaju simptome, jer na taj način skrajućujemo domet kapljica koje nastaju prilikom kijanja i kašljanja. Bitno je da građani ne stvaraju zaštite lične zaštitne opreme, več da dopuste zdravstvenim službama kojima je oprema najpotrebnija da im bude dostupna.

Koliko se, prodječno osoba, dnevno, testira na koronavirus i koliko traje period od testiranja od rezultata?

Za razliku od drugih država, u kojima zbog preopterećenosti laboratorijskih kapaciteta čekanje na rezultate može da potraje tri do četiri dana, mi još uvijek uspjevamo da sve rezultate izdamo u roku od nekoliko sati od momenta prispjeća uzorka u laboratoriju Instituta za javno zdravlje. S obzirom da ćemo u narednom periodu povećati broj testiranih, za očekivati je i da se vrijeme čekanja na rezultate produži. Jako je bitno reći da se sve laboratorije instituta, a posebno Laboratorija za molekularnu dijagnostiku radi u kontinuitetu, i tokom noći i tokom vikenda i u dane praznika. Takav prces će biti i u narednim danima.

Kako je išla krivulja rasta zaraženih od pojave prvog slučaja? Ima li tu razloga za zabrinutost?

S obzirom da je od detekcije prvog slučaja prošlo manje od sedam dana još uvijek je rano govoriti o obliku epidemijske krive. Treba da prođe vrijeme, da se detektuju dodatni slučajevi da bi mogli govoriti o karakteru ove epidemije. Za one pidemije kada imamo veliki broj slučajeva u kratkom periodu kriva izgleda kao plamen svijeće i to su eksplozivne epidemije. Naš cilj je da nemamo takvu krivu i da svim mjerama tu krivu spustimo i razvučemo, pa da umjesto plamena svijeće dobijemo tupu razvučenu krivu, poput krofne ili tijesta koje narasta, jer jedino tako možemo obezbijediti funkcionisanje kompletnog zdravstvenog sistema i kompletne države.

Da li pričešćivanje vjernika istom kašičicom može dovesti do širenje zaraze i da li je to opasno?

Epidemiološki svaka situacija u kojoj se nalazi veći broj ljudi na jednom mjestu, situacija u kojoj veći broj ljudi istovremeno, ili u kratkom vremenskom intervalu koristi iste predmete, isti prostor, stvari, nosi određeni epidemiološki rizik. Ono što je zanimljivo za koronavirus je činjenica da on pokazuje najbolje preživljavanje na metalnim površinama. To je bilo iznenađujuće jer svi metali imaju boligodinamski efekat koji različitim mikroorganizmima onemogućava da se na njima razmnožavaju i da na njima preživljavaju. Ovaj virus izgleda da je mnogo opasniji nego što smi mislili čim toliko dugo može da preživi na metalu. Tako da ta činjenica da se pribor za jelo pravi od metala, u ovom trenutku, ne predstavlja neku epidemiološku povoljnost. Druga stvar je način vršenja određenih radnji, gdje jedna osoba dolazi u kontakt sa velikim brojem drugih osoba, bez obzira što socijalno distanciranje može biti sprovedeno kako treba. Činjenica da jedna osoba zajednički imenilac za veliki broj drugih osoba takođe predstavlja epidemiološki nezahvalnu situaciju.

Pojedine zemlje regiona su odlučile da krenu u masovno testiranje što je bila i preporuka Svjetske zdarvstvene organizacije. Da li će i Crna Gora krenuti u masovna testiranja?

U narednom periodu povećaćemo broj uzetih uzoraka i broj testova a sve u skaldu sa definisanom strategijom. I cijeloj priči treba biti jako realan. Treba znati i razmišljati o svim kapacitetima kojima raposlažemo, uključujući i broj mikrobiologa, koji se bave ovom specifičnom vrstom laboratorijske analize, ali isto tako moramo imati u vidu da aparati koji su jako sliženi i skupi u Istitutu imaju svoj vijek trajanja i da se oni već u posljednjih nekoliko dana maltene ne gase. SZO jeste izdala takvo saopštenje, ali je i izdala čitav niz preporuka za racionalnu dijagnostiku i racionalno trošenje resursa, imajući u vidu da su testovi za testiranje trenutno najtraženija roba na svijetu, zajedno sa ličnom zaštitnom opremom, ali takođe imajuću u vidu da neke druge radnje i poslovi u ovom trenutku ne mogu biti obavljeni i sprovedni do kraja, a to su radnje i poslovi vezani za održavanje i servisiranje tih aparata. Tako da u ovoj situaciji moramo biti jako mudri i pametni i znati sa čime raspolažemo, koje su nam mogućnosti, koji su nam kapaciteti i donoditi odluke i postupati u skladu sa njima, a sve u interesu zaštite zdravlja.

Sa koliko testova u ovom trenutku raspolaže Crna Gora i koliko još namjerava da nabavi?

Crna Gora u ovom trenutku raspolaže sa dovoljnom količinom testova naspram niivoa obolijevanja i naspram pretpostavljenog nivoa obolijevanja koje očekujemo da se desi u narednim sedmicama. Ali tu treba biti realan i pratiti dešavanja na svejtskom tržištu i dešavanja vezana za epidemiološku situaciju u zemlji. Situacija na globalnom tržištu je takva da su testovi deficitarna roba. Ne postoji nijedna država na svijetu koja u ovom trenutku ne traži testove i treba biti realan da su mnoge države puno bogatije od nas i samim tim spremnije da daju više novca da bi obezbijedili testove. Mi u ovom trenutku, kroz različite kanale radimo na obezbjeđivanju dodatnih količina testova i spremamo se da u narednom periodu u sklladu sa razvojem epidemiološke sitiuacije povećamo broj testiranih i obrađenih osoba. I tu treba biti realan. SZO jeste izdala preporuke koje se tiču povećanja broja testiranja u zajednci, ali takve preporuke prosto nisu primjenjive na određene države i na određene regione iz više razloga. Mi se zaista trudimo da sa onim čime raspolažemo, raspolažemo odgovorno, domaćinski, da testiramo one kojima je testiranje zaista indikovano i da vodimo računa kako o ljudima koji sprovode testiranja, tako i o opremi. Sada, kada su putovanja ograničena, svako servisiranje opreme, koja radi maltene 24 sata bi bilo gotovo nemoguće i o tome treba razmišljati i obezbijediti kontinuitet laboratorijskog procesa tokom dužeg perioda.

Od ranije je poznato, da Crna Gora procentualno ima više testiranih nego mnoge zemlje u okruženju. Da li i dalje važi takva procjena?

Takva procjena i dalje važi. Mi se trenutno, prema broju testiranih po glavi stanovnika, nalazimo u rangu Holandije i Belgije. Zaista smo daleko do nekih drugih država koje su bogatije i imaju drugačiju epidemiološku situaciju. Ali poredeći se sa mnogo bogatijim i mnogo pogođenijim evropskim državama, mi taj prosjek držimo visokim. Mi smo mali i nekima broj testiranih može izgledati malim, ali broj testiranih po glavi stanovnika u Crnoj Gori je i dalje znatni veči neg u državama okruženja.

Možemo li mi u Crnoj Gori kontrolisati širenje epidemije i i da li se može desiti da stvar izmakne kontroli kada je u pitanju širenje novog koronavirusa?

Kada se radi o kontroli ove infekcije gotovo da ne postoji nijedna epidemiološka činjenica vezana za novi koronavirus koja bi mogla da bude gora od onih koje znamo. Radi se o patogenu koji se širi kapljičnim putem. Određeni broj osoba ima jako blage simtome nakon što su zaraženi i nakon što mogu da šire virus tako da ni one same nemaju osjećaj da predstavljaju opasnost po svoju okolinu, što je ekstremno nezahvalno, Preživljavanje ovog virusa uzgleda da je mnogo duže nego što smo mislisli na površinama i posebno na metalima i još jedna činjenica je da mi nemamo nijednu mjeru specifinčne prevencije, a prije svega mislim na vakcinaciju. Samim tim, suzbijanje širenja ovog obolijevanja više ne leži unutar zdravstvenog sitema i epidemiolopke službe. Ona leži na svima nama, na poštovanju preporuka i strogom pridržavanju svih nadredbi, odredbi i mjera. Jedina način u ovom trenutku da spriječimo dalje širenje virusa je da svi ostajemo u svojim kućama i da postupamo u skladu sa mjerama i preporukama.

Kako je Institut za javno zdravlje zadovoljan uslovima u institucionalnim karantinima diljem Crne Gore i da li ste razmišljali o tome da bolnica u Meljinama bude određena za karantin?

Ovo su vanredne okolnosti, situacia je takva da smo prosto prinuđeni da se ponašamo u skladu sa njom. Neko bi rekao na ljutu ranu ljuta trava. Tako sa svi moramo da imamo aposlutno razmijevanje, strpljenje, i postupanje koje će biti društveno odgovorno i koje će osigurati da mi svi kao društvo budemo zaštićeni i bezbjedni. Bilo bi idealno kada bi karantinski uslovi bili na nivou hotela da četiri ili pet zvjezdica, ali moramo znati da to nije realno i izvodljivo. Mjera karantina je nužna i ona je za dobrobit svih nas. I to vrijeme u karantinu će jako brzo proći. I ako što je prošlo ovih sedam dana, tako će brzo proći i narednih sedam dana i tada će svi ljudi iz karantina moći da se vrate porodicama. Jako je bitno da bidemo strpljeni, jer je u ovom slučaju strpljen apsplutno i spašen.

Na koji način treba djelovati u cilju preventive kada su u pitanju građani koji su nedogovorni, da bi situacija bila stabilna i da li postoji mogućnost dijeljenja besplatnih maski i rukavica kao primarni korak?

Mjere preventive, kada se radi o građanima, za sada se zasnivaju na njihovoj odgovornosti, ostajanju kući i poštovanju svih pravila i preporuka. Maske nisu predviđene za korištenje u opštoj populaciji i u svakodnevnom radu. Maske su potrebne onima koji su u riziku da dođu u kontakt sa osobom oboljelom od novog virusa. U prvom redu su potrebne zdravstevnim radnicima, a onda i radnicima službi koje su neophodne za normalno funkcionisanje. I na kraju onima koji su po prirodi posla izložene najvećem broju kontakata a to su radnici u trgovinama, radnici vitalnih služni koji svakodnevno sreću veći broj osoba. Molimo vas da odgovornim ponašanjem omogićite da maske i lična zaštitna oprema budu dostupni onima kojima su zaista najpotrebniji. Jer ako ostanemo bez zdravstvenih radnika, ili radnika u trgovini, ili nekim drugims lužbama, plašim se da bi svi bili u mnogo većem problemu nego što je ovaj u kome se trenutno nalazimo.

Koja sredstva za dezinfekciju građani treba da koriste u domaćinstvu? Da li su među njima deterdženti za posuđe, Domestos? Da li je tačno da upoterba rakije nije efikasna, te da li je i asepsol slabog učinka?

Kda se radi o sredstvima za dezinfekciju, njihov sastav treba da bude takav da se zasniva na hloru, to su rastvori varikine i drugih izbjeljivača uključujući i neka sredstva za dezinfciju i čišćenje toaleta, kohja treba razblažiti u odgovarajućem odnosu, a odnos koji je učinkovit je 1:50. Što se tiče deterdženata oni ne mogu biti učinkoviti za dezinfekciju površina, ali u određenim situacijama mogu biti učinkoviti za održavanje higijene ruku, ali samo kada sapun ili tečni sapun nisu dostupni. Vezano za korišćenje alkoholnnih pića, nažalost, nisu učinkovita jer u sebi ne sadrže dovoljnu koncentarciju alkohola koja je potrebna da bi se virus na određenim površinama inaktivirao. Dakle, virus inaktiviraju preparati alkohola, koji u sebi sadrže najmanje 70 procenata alkohola.

Kako bi građani trebalo da se ponašaju nakon što se vrate iz prodavnice, na koji način da dezinfikuju garderobu, obuću, kao i proizvode, koje unose u kuću. Koliko se virus može zadržati na odjeći, obući, površinama i kakave su vaše preporuke u tom dijelu?

Glavno i osnovno je manično i opsesivno pranje ruku, što šešće. Kada se ulazi sa spoljašnosti u dom obuća treba da se izuje ispred, da se higijenavelikih površina, posebno podova, sprovodi što češće i rodovnije. Ambalažu u kojoj su donesene namirnice treba baciti, ruke nakon toga oprati, a vjerovatnoća da će se virus zadržati na nekoj od kutija koju ste donijeli iz prodavnice je jako mala. Međutim nakon svakog postupanja sa ambalažom, namirnicama, ruke treba prati. Sirovu hranu, posebno salate i voće treba ospesivno dugo prati pod mlazom vode. Kada se radi o garderobi nije dokazano da ona može uticati u prenošenju virusa, ali je poželjno luftirati i prati je i peglati u skladu sa svakodnevnim rutinama.

Šta znači kineski metod liječenja koji pominju pacijenti koji su komunicirali sa medijima?

Različiti su terapijski modaliteteti koji se koriste za liječenje pacijenata inficiranih sa novim koronavirusom. Međutim, ne postoji nijedan jedini specifični terapijski modalitet koji je napravljen, koji je razvijen, i koji je naučno dokazan kao učinkovit za tretiranje pacijenata inficiranim sa novim koronavirusom. Postoji čitav niz ljekova koji se koriste i koji su bili korišćeni u Kini ili u nekim drugim državama pogođenim novim koronavirusom, ali nijedan od tih ljekova nije pravljen, niti dizajniran, niti specifično namijenjen za liječenje pacijenata inficiranih sa novim koronavirusom. Trenutno u svijetu postoji najmanje stotinjak različitih kliničkih, eksperimentalnih protokola koji se istražuju i čiji učinak se evaluira. Dakle, napominjem da nijedan lijek nije zvanično odobren od strane niti jedne jedine Agencije za ljekove u državama koje su pogođenje novim koronavirusom.

Možete li prokomentarisati prognoze britanskih eksperata da bi pandemija mogla trajati mjesecima, odnosno čak i godinama? Ovo iz razloga što po njihovim objašnjenjenjima jedina efikasna izlazna strategija je vakcinacija oko 60 odsto populacije ili prirodni imunitet, kada dovoljan broj ljudi bude zaražen što bi spriječilo epidemiju. Za vakcinu je potrebno 12 do 18 mjeseci, a za drugi scenario do dvije godine.

Svaka vatra gori dok u njoj ima drva. Tako i svaka epidemija traje dok u njoj postoje osjetljivi ljudi. Na nama je da ne pridodajemo drva na tu vatru, uslovno rečeno. Zbog toga su naše preporuke da se ostaje kući slikovito rečene – da ti osjetljivi u svojim kućama ne izlaze vani i ne povećavaju mogućnost kontakta sa oboljelim osobama. Da neko prestane da bude osjetljiv na novi koronavirus može na dva načina – da ga preleži i da stekne imunitet na njega ili da bude vakcinisan, i da primi vakcinu prije kontakta sa novim koronavirusom. Nažalost, u ovom trenutku vakcija ne postoji i sigurno će proći najmanje šest do 12 mjeseci možda i više da dobijemo učinkovitu vakcinu koja će biti podjednako svima dostupna. Do tada sve ono što možemo da uradimo što je do nas, da spriječimo dalje širenje od obolijevanja se svodi na mjere sa kojima su građani više ili manje upoznati, tako da moraju strogo da se pridržavaju svega onoga što je do sada rečeno.

Kako komentarišete odluku Vlade da objave imena osoba koje su u izolaciji? Da li mislite da će to pomoći u zaustavljanju širenja koronavirusa i jačanju svijesti kod građana?

Kao što znate, Institut je zadužen za analizu, predlaganje i djelimično sprovođenje javnozdravstvenih mjera usmjerenuh i namijenjenih za prevenciju obolijevanja i suzbijanja širenja daljeg obolijevanja od novog koronavirusa. Ono što je bila dosadašnja praksa Nacionalnog koordinacionog tijela na kojem se donose sve odluke vezane za novi koronavirus je da se poštuju stavovi struke i nauke, te da odluke koje donosi to tijelo nisu odluke nijednog jedinog pojednca, nego zajednički stav koji prije svega ima jednu stvar u fokusu, a to je zaštita javnog i individualnog zdravlja svih građana Crne Gore. U ovom teškom i jako osjetljivom trenutku, svaka mjera koja je donešena u skladu sa zakonom, a koja ima za cilj da spriječi dalje obolijevanje od novog koronavirusa i koja ima određeni učinak u tome smatra se adekvatnom, jer je trenutak jako osjetljiv i opasan, imajući u vidu sve ono što novi koronavirus može da uradi za funkcionisanje, ne samo zdravstvenog sistema, nego i kompletne države.

U kojoj mjeri situacija sa novim koronavirusom usložnjava epidemija sezonskog gripa? Da li zbog uvedenih mjera imamo smanjenje broja oboljelih od gripa i da li su zabilježeni novi smrtni slučajevi od influence u poslednjih petnaestak dana?

Na svu sreću influenca, epidemija gripa, u poslednje dvije ili tri sedmice polako jenjava. Dobro je što su ove mjere koje su sprovedene, prije svega zatvaranje škola, sprovedene u ovom trenutku vezano i za grip, jer je očigledno da su značajno doprinijele drastičnom padu oboljelih od gripa. Samim tim, u narednom periodu sve zdravstvene, a posebno epidemiološke službe, će se više fokusirati na simptome i znake respiratornih infekcija i njihovu povezanost sa eventualnom izloženošću novom koronavirusu, i u skladu sa tim će se postupati. Kada se radi o gripu, Institut je u zadnje tri godine uveo redovno izvještavnje, sedmično, o kretanju obolijevanja od gripa, i ono će se kao i do sada nastaviti i svi izvještaji će biti dostupni srijedom na zvaničnoj internet stranici Instituta za javno zdravlje.

Roditelji se interesuju, iako nije česta situacija, u kakvim bi uslovima boravila djeca u slučajevima da im treba bolnička njega? Kako će izgledati njihov tretman? Gdje će biti smješteni? Ima li dovoljno respiratora? Da li u takvom slučaju roditelji idu sa njima u bolnicu?

Klinički centar Crne Gore, uključujući Institut za bolesti djece, koji je njegov sastavni dio, je učinio sve i na vrijeme izradio planove vezane za smještaj kako odraslih, tako i djece. Generalno je pravilo, kada se radi o obolijevanju od zaraznih bolesti, roditelji i djeca se ne smještaju zajedno. Međutim, u ovakvim situacijama ako je izloženost bila zajednička ili ako su roditelji i djeca provodili određeno vrijeme zajedno prije hospitalizacije, ne postoji validan epidemiološki razlog zbog kog bi se oni razdvajali. To u suštini znači da će se odluka o ovakvim stvarima donositi unutar ustanove koja bude zbrinjavala oboljele i da će se takva odluka donositi na individualnom nivou, imajući u vidu jednu osnovnu stvar, a to je spriječiti širenje infekcije unutar zdravstvene ustanove.

Prema dosadašnjim statistikama u Crnoj Gori, kada se očekuje ubrzavanje broja oboljelih, imajući u vidu i neodgovorno ponašanje značajnog broja ljudi od kršenja samoizolacije do pričešćivanja, od registrovanja prvog slučaja?

Za očekivati je da i dalje bude porast broja oboljelih i preminulih, jer je statistika neumoljiva. Ali sve dok se mi budemo držali socijalnog distanciranja, dok budemo ostajali u svojim kućama, dok budemo svodili vjerovatnoću izlaganja novom koronavirusu na najmanju moguću mjeru, imamo razloga da budemo optimistični i zaista smo u dobroj poziciji da vjerujemo da ćemo epidemiološku krivu spustiti i razvući tokom dužeg perioda koji će nam omogućiti da država i naši životi, čak i u ovakvim uslovima, funkcionišu, a sve kao ulog za budućnost, da nastavimo sa normalnim životom i aktivnostima kada ovo sve prođe.

Ako smo za prvih pet dana imali broj obolijevanja deset od prvog dana kada se pojavio slučaj, šta možemo očekivati u narednih pet dana?

Još uvijek je radno govoriti i bilo kakve zaključke donositi na osnovu pet dana. Tokom ovih pet dana, imali smo simultane importacije virusa sa različitih strana, što znači da smo intenzivnije sprovodili mjere na terenu. Isto tako tokom ovih pet dana smo identifikovali ogroman broj kontakata koji su stavljeni u kućnu samoizolaciju i od kojih je veliki broj i uzorkovan. Kada se radi o importovanim slučajevima, jako je zanimljivo reći da mi simultanu importaciju imamo sa različitih krajeva i različitih meridijana, počev od Sjedinjenih Američkih Država, Bosne i Hercegovine, našeg najbližeg susjedstva. Imamo importovane slučajeve iz Srbije. Govorimo o više klastera koje treba pomno ispratiti i identifikovati kontakte kako bi se srpiječilo dalje obolijevanje.

Sezona je gripa. Kako da znamo imamo li koronu ili grip, simptomi su slični? Kada zapravo treba da se testiramo?

Preporuke su bile takve da se testiranje vrši kod onih osoba koje su imale pozitivnu epidemiološku anamnezu, što znači kod onih osoba koje imaju respiratorne simptome, a putovale su u pogođena područja, ili su bile u kontaktu sa osobom za koju se zna da je oboljela od novog koronavirusa. Mi smo i dalje u situaciji kada imamo sporadičnu lokalnu transmisiju i nemamo masovno obolijevanje u populaciji. U svakom slučaju, krećemo sa novim strategijama testiranja gdje sve više na značaju gubi epidemiološki dio defincije, i gdje je posebno bitna činjenica da obolijevanja od gripa imamo sve manje. Sve ovo govori u prilog toga da ćemo u narednom periodu testirati više, tamo gdje postoji sumnja da su određeni simptomi koji su navedeni u sklopu epidemiološke i kliničke anamneze indukovani za infekciju novim koronavirusom.

Da li se analiza uzoraka obavlja jedino u Institutu za javno zdravlje ili se može to raditi u nekim drugim zdravstvenim centrima u Crnoj Gori – domovima zdravlja ili bolnicama?

Laboratorija Instituta u kojoj se vrši analiza materijala je nacionalna referentna laboratorija za grip, što u suštini podrazumijeva da je set standarda usvojen u toj laboratoriji na najvišem mogućem niovu, nevezano samo za grip, već i za druge respiratorne patogene, uključujući novi koronavirus. Dakle, to je jedina laboratorija u državi koja ima ovakav status, koja ispunjava sve standarde kako nacionalne, tako ISO, a onda zahtjeve i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti. U suštini, to je jedina laboratorija u državi koja ispunjava visokospecifične tehničke karkteristike neophodne za sprovođenje ove vrste dijagnostike u ovom trenutku.

Imali ste tri scenarija epidemije obolijevanja u Crnoj Gori. U kojoj smo trenutno fazi?

Trenutno smo u fazi sporadične lokalne transmisije, što u suštini znači da još uvijek postoji šansa, nadam se iskreno da ćemo je svi iskoristiti, da ostanemo što duže u toj fazi. Da bi ostali i da bi se zadržali na ovakvom epidemiološkom nivou potrebno je više stvari. Potrebno je sprovoditi strategije koje se tiču opšte populacije, kao i druge strategije vezane za zdravstveni sistem.

Mnogo je bitnije pridržavati se mjera izolacije i društvenog udaljavanja nego bilo šta drugo u ovom trenutku. Dakle, ne smijemo dozvoliti da osjetljive osobe izlaze, da budu u kontaktu sa potencijalno izloženim osobama i ne smijemo dozvoliti da društvena interakcija bude takva da se virus proširi. Samim tim, jako je bitno da ostanemo kućama, da se svi pridržavamo preporuka, da to radimo konstantno i da u nijednom trenutku ne popustimo.

Da li je Crna Gora spremna za veći broj slučajeva? Da li imamo dovoljno respiratora i potrebne opreme?

Tu treba biti jako realan i jasan. Svi smo podjednako osjetljivi. Ovaj virus ima jednak potencijal da zarazi svakog od nas. Nijedna država na svijetu ne pravi zdravstveni sistem koji može da zbrine sto odsto populacije. Ako znamo da 80 odsto oboljelih ima relativno blagu kliničku sliku ili ima takvu kliničku sliku koja ne zahtjeva hospitalizaciju, dalje baratamo sa 20 odsto slučajeva koji će se prije ili kasnije naći u potrebi za bolničkim liječenjem odnosno u potrebi za hospitalizacijom. Nama je cilj da sve i da imamo takav apokaliptičan scenario u kojem će da oboli većina nas, broj ovih osoba kojima je hospitalizacija potrebna da razvučemo na što duži vremenski period. Znači cilj nam je da onemogućimo ogroman priliv u bolnice i ogromno obolijevanje u realitivno kratkom vremenskom periodu. Nijedan zdravstveni sistem nije dizajniran niti predviđen da može da primi toliki i takav broj ljudi i tu treba biti apsolutno realan. Napravili smo plan djelovanja za različita scenarija zajedno sa drugim zdravstvenim ustanovama, prije svega bolnicama i Kliničkim centrom Crne Gore, sa lokalnim epidemiloškim centrima. Plan djelovanja ima različita scenarija čak i situacije u kojima će se zbrinjavanje oboljelih vršiti na mjestima koja nisu predviđena za to, a koja će nam taj način omogućiti suzbijanje širenja infekcije.

Novi call centar Instituta za javno zdravlje 1616 sigurni smo da je poboljšao situaciju sa pacijentima. Ko treba da zove taj broj? Kome je on namijenjen? Kakva je statistika u prvim danima rada?

Novi call centar je dosta unaprijedio procedure i način postupanja Instituta za javno zdravlje, makar kada se radi o adekvatnom detektovanju osoba koje su sumnjive na infekciju novim korona virusom, ali i u onom dijelu koji se odnosi na unaprijeđenje njihovog znanja, vještina i sprovođenja mjera prevencije. Generalno call centar je namijenjen svim osobama koje sumnjaju da su inficirane novim koronavirusom, koje su u prethodnom periodu putovale u inostranstvo, kao i osobama koje imaju određene respiratorne tegobe. Operateri u centru, na osnovu naprijed pripremljenog algoritma i upitnika, procijenju vjerovatnoću svega onoga što osoba koja je nazvala call centar prijavi i automatski se izračunava brojčana vrijednost koja u suštini predstavlja mogućnost ili vjerovatnoću da je osoba bila sa nekim ko je imao koronavirus, odnosno da je zaista inficirana novim koronavirusom. Kada se radi o statističkim podacima, tokom prva tri dana funkcionisanja call centra (20, 21. i 22. mart) broj primjenih poziva je bio gotovo 1.292, od toga je epidemiolozima upućeno 324 osobe koje su epidemiolozi Instituta za javno zdravlje kontaktirali, a određeni broj njih su kontaktirale lokalne epidemiloške službe, kao i zdravstveno-sanitarna inspekcija, pošto se radilo o osobama koje nisu primile rješenje o stavljanju pod zdravstveno sanitarni nadzor, odnosno rješenje o samoizolaciji.

Ko sve radi u call centru 1616? I kakvo je njhovo iskustvo?

U call centru rade studenti Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i to studenti starijih godina koji su prošli adekvatnu obuku od strane eksperata i konsultanata Instituta za javno zdravlje. Pored njih, u call centru su stalno dostupni i epidemiolozi Instituta za javno zdravlje, na licu mjesta jedan ili dva, a svi ostali koji su zaduženi za istraživanje su dostupni telefonskim putem. Ovo je samo jedan od primjera gdje je društvena odgovornost došla do najboljeg izražaja, jer su se studenti sami ponudili, sami svoje vrijeme posvetili call centru, sami svoje vrijeme dali na uslugu ne samo Institutu za javno zdravlje nego i svim građanima Crne Gore jer bez njih ovaj posao, Institut za javno zdravlje sam nikada ne bi mogao da iznese do kraja.

( Vijesti online, Ana Komatina )