Korona u jugoistočnoj Evropi: Karantin za pravnu državu

Neke države srednje i jugoistočne Evrope koriste korona-krizu kako bi potkopale temelje pravne države i institucije. Prije svih Mađarska – ali i zemlje na Zapadnom Balkanu, između ostalih i Srbija.

U vremenima epidemije društvo mora da prihvati ogromna ograničenja javnog života. Tako je i u slučaju korona-krize. Zabranama kontakata, izlazaka i putovanja trebalo bi da se uspori širenje bolesti. Međutim, neke zemlje iz srednje i jugoistočne Evrope sada koriste korona-krizu da bi potkopale pravnu državu, bez da bi to moglo da ima bolje izglede za uspjeh u borbi protiv epidemije.

Prije svega je tu reč o Mađarskoj. Proteklog petka, vlada Viktora Orbana predložila je zakon koji Orbanu omogućava da vlada dekretima. Taj zakon koji je, kako je saopštila vlada, za zaštitu protiv koronavirusa, trebalo bi da bude usvojen najkasnije naredne sedmice.

Vlada u Mađarskoj već sada može da vlada na osnovu posebnih ovlašćenja, jer je proglasila vanredno stanje. No ono važi 15 dana i mora stalno da bude produžavano.

Neograničeno vanredno stanje?

Novi zakon predviđa da će vanredno stanje nakon glasanja u parlamentu da važi neograničeno i da će vlada, s ciljem zaštite stanovništva i stabilizacije privrede, moći da donosi dekrete koji mogu da odstupe od važećih zakona. Rad parlamenta bi zbog vanrednog stanja dugoročno bio suspendovan, izbori i referendumi se više ne bi održavali i samo bi još mogao da zasjeda Ustavni sud. A o tome kada će biti okončano stanje neposredne opasnosti, prema predlogu zakona, odlučivaće vlada.

Uz to, novi predlog zakona uvodi dva nova krivična djela: onaj ko sprječava mjere donesene u cilju borbe protiv epidemije, mora da računa sa do osam godina zatvora. I još: onaj ko na opasnim lokacijama ili u opasnoj situaciji širi lažne vijesti, može da računa sa do pet godina zatvora.

Planirani zakon u narednim nedjeljama trebalo bi da usvoji parlament. Za to je potrebna dvotrećinska većina – a Orbanova vlada je ima u parlamentu.

Mađarska opozicija kritikovala je predlog zakona navodeći da to predstavlja „uvođenje totalne Orbanove vlasti“ i „blanko-ček za vladanje dekretom“. I brojne mađarske nevladine organizacije, kao i mnogi komentatori, izrazili su svoju zabrinutost zbog predloga zakona, među njima i ljevičarski filozof Gašpar Mikloš Tamaš. „Ako vidimo da Orbanova vlada koristi epidemiju kao izgovor da bi uvele otvorenu, formalnu diktaturu, kako onda možemo da vjerujemo u to da su mere ograničavanja opravdane“, zapitao se on u komentaru u magazinu HVG.

„Motpuno nesrazmjerne“ mjere

I u drugim južnoevropskim zemljama epidemija služi kao izgovor za sporno ograničavanje postulata pravne države. Tako su do sada četiri članice Savjeta Evrope, Jermenija, Letonija, Moldavija i Rumunija, najavile tzv. odstupanje od odredbi Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava. Zahvaljujući tome, te zemlje tokom vanrednog stanja mogu da stave van snage dio građanskih prava. Kritičari te mjere opisuju kao „potpuno nesrazmjerne“.

U Bugarskoj je predsjednik Rumen Radev stavio veto na sporni zakon o vanrednim mjerama. Zakon je prvobitno izgledao slično kao u Mađarskoj – predviđao je dakle zatvorsku kaznu za širenje lažnih vijesti o širenju virusa. Jedna druga sporna odredba omogućava vojsci sprovođenje vanrednih mjera koje normalno ima samo policija, poput kontrole pasoša. Iznenađujuće, dio vladajuće koalicije prihvatio je predsjednikov veto. Međutim, ostaje otvoreno da li će slične odredbe biti preoblikovane. Parlament bi o tome trebalo da odlučuje narednih dana.

Srbija: „Na korak od diktature“?

Kontroverzno se raspravlja i o kriznom menadžmentu nekih predsjednika i vlada zemalja Zapadnog Balkana. U Srbiji političari demokratske opozicije i nezavisni pravni eksperti optužuju predsjednika Aleksandra Vučića koji je, navode kritičari, 15. marta uveo vanredno stanje bez da je imao ustavne osnove za to. Oni tvrde da je Srbija „na korak od diktature“.

U Albaniji je premijer Edi Rama najavio pojačane kazne za one koji se ne budu pridržavali policijskog časa i poslao oklopna vozila s mitraljezima da patroliraju glavnim gradom Tiranom – što je opozicija oštro kritikovala.

U Crnoj Gori je vlada na internetu počela da objavljuje imena i adrese građana kojima je određen karantin. Prema izjavama premijera Duška Markovića, to je neophodno, jer vlasti ne mogu same da kontrolišu te osobe i zbog toga građani moraju da budu informirani. Riječ je o zdravlju i životu, kaže Marković i dodaje da sada nije vrijeme za debate o pravnim nijansama i zaštiti podataka. Crnogorski borci za zaštitu ljudskih prava to su žestoko kritikovali. Oni smatraju da je to „poziv na linč“.

( Keno Versek )