Janšina Slovenija u vrijeme pandemije koronavirusa preko noći postaje vojna država

Nakon što je u vrijeme pandemije koronavirusa krajnje desni premijer Slovenije Janez Janša preuzeo vlast, u samo nekoliko dana smijenio je sve vodeće ljude represivnog državnog aparata i vodeće ljude ljekarse ustanove za suzbijanje epidemije te ustanovio "Krizni štab" kao glavno komandno mjesto za sprečavanje epidemije, iako osnova za njegovo osnivanje ne postoji u slovenalkom zakonu ili propisu. Janša pritom i javno poziva dobrovoljce u Slovensku vojsku kojoj želi da da policijska ovkašćenja i poslati je na granice ili ulice. Svaki dan premijer lično i preko medija pod njegovom kontrolom ili u vlasništvu njegove Slovenske demokratske stranke (SDS) prijeti novinarima i drugim medijima kojima je značajno ograničio pristup do službenih informacija, a u nedjelju je, od epidemije samoizoliranim i uplašenim slovenskim državljanima, poručio da "Evropska unija izgleda kao u srednjem vijeku, gradovi su u strahu od kuge, sa zidovima i mitnicama na svakom koraku. Samo interneta nisu imali".

Daleke 1968. godine poznati je politolog i stručnjak za strategiju, vojnu istoriju i međunarodne odnose dr. Edward Luttwak kod nakladnika Harvard University Pressa objavio svoj najvažniji rad kojim je postao poznat po svijetu: "Državni udar – praktični priručnik"; (Coup’d Etat – A Practical Handbook). Prema toj knjizi kasnije je bilo zaista izvedeno nekoliko državnih udara u nekim afričkim državama jer je u njoj autor teoretski i praktički obradio državni udar. Prema njegovoj definiciji državni udar znači infiltraciju u mali, ali kritični dio državnog aparata kojim se kasnije svrgne vlada od nadzora preostalog dijela. Za uspjeh je prema Luttwaku potrebno nadzirati glavno komandno i komunikacijsko čvorište državnog aparata i nadzirati medije za širenje propagande.

Nakon što je Janšu poslije ostavke bivšeg slovenačkog premijera Marjana Šareca usred noći u petak, 13. marta, nova vladajuća koalicije u parlamentu imenovala za novog premijera, nije imao potrebe ilegalno se infiltrirati u kritični dio državnog aparata. Za vrijeme epidemije koronavirusa koju je Šarecova vlada službeno objavila dan ranije, svi sljedeći koraci bili su izvršeni munjevitom brzinom s kojima je obezglavio sve sigurnosne strukture u Sloveniji te je u njih postavio simpatizere ili pobornike svoje stranke SDS.

Kada su se državljani Slovenije probudili u subotu ujutro mogli su vidjeti utopijske fotografije sa prve sjednice vlade na kojima su ministri, iako za to nije bilo potrebe, upotrebljavali najkvalitetnije zaštitne maske kojih već tada nije bilo dovoljno u ljekarskim ustanovama. Tokom te noći Slovenska vojska ostala je bez načelnika generalštaba, policija bez generalnog direktora, dok je odbrambena obavještajno-bezbjednosna služba OVS odmah dobila novog generalnog direktora s punim mandatom.

Nakon smjene generalmajorke Alenke Ermenc, Slovenska vojska je još uvijek bez najvišeg zvaničnika, a vlada je za vođenje vojske privremeno ovlastila zamjenika načelnika generalštaba, brigadira Roberta Glavaša. Generalnu direktoricu policije Tatjanu Bobnar je kao vršitelj dužnosti na period od najviše šest mjeseci zamijenio Anton Travner koji se već našao u aferi zbog navodne zloupotrebe proračuna, zbog koje je bio razriješen jedan od prijašnjih Janšinih direktora policije. Prema izvoru Nacionala koji želi da ostane anoniman, Travner nikad u karijeri nije bio načelnik policijske stanice niti je obavljao neku višu funkciju u policiji, a policijsku karijeru je do sada napustio već tri puta, što potvrđuje i njegova službena biografija. Izvor kaže i da trenutno mnogi slovenački policajci nemaju pravih uputstava u vrijeme krize te da mnoge operativne stvari stoje dok se novi v.d. direktora bolje ne upozna sa sistemom i novim saradnicima.

Ove promjene dovele su do toga da ni vojska niti policija nemaju na vodećim mjestima rukovodioce sa punim mandatom koji bi se mogli profesionalnim i moralnom autoritetom usuditi protiviti političkim pritiscima. Dosadašnjeg šefa vojnih špijuna Danijela Matijevića zamijenio je Andrej Osolnik. Samo je on jedini dobio puni mandat od pet godina, što ne iznenađuje jer je kao vojni policajac 1994. sarađivao prilikom brutalnog hapšenja civilne osobe u Depali vasi zbog koje je Janša tada razriješen sa mjesta ministra obrane.

Sa druge strane, sa centralno obavještajno-sigurnosnom agencijom SOVA-om Janša je odabrao drugačiji put. U vrijeme pandemije i državne krize javnog zdravlja ponašao se kao da ne postoji ili kao da je to neprijateljska institucija. U nedjelju, 15. marta, krajnje desna vlada promijenila je Uredbu o vijeću nacionalne sigurnosti koja je po zakonu najvažniji državni organ za odlučivanje u vojnim i kriznim okolnostima, kako bi direktora SOVA-e Rajka Kozmelja formalno isključili iz sastava Vijeća nacionalne sigurnosti. Kozmelj je sledećeg dana dao ostavku, a u javnom pismu je napisao da ga od 13. marta ni premijer ni njegov novi savjetnik za nacionalnu sigurnost nisu kontaktirali, niti su mu dali bilo kakve upute. Slovenija je još danas, poslije sedam dana, i u vrijeme državne krize bez novog direktora civilnih obavještajaca sa punim mandatom i čini se da su obavještajci još uvijek spriječeni u obavljanju svoje dužnosti osiguravanja sigurnosti države i državljana Slovenije.

Posebno opasna je promjena na mjestu savjetnika za nacionalnu bezbjednost. Savjetnik bivšeg premijera Šareca Damir Črnčec sam je odstupio sa položaja nekoliko dana prije nego što je Janša došao na vlast. Črnčec je dugo godina bio najbliži saradnik i veliki pobornik Janeza Janše koji ga je i postavio za direktora OVS-a za vrijeme prve Janšine vlade koja je vladala od 2004. do 2008. i za direktora SOVA-e u vrijeme druge vlade 2012. i 2013. Tada je često zagovarao krajnje desna i šovinistička stajališta, a čak je i bio jedan od glavnih organizatora protesta ispred suda u Ljubljani tokom suđenja Janši za korupciju u aferi Patria. Poslije Janšinih pokušaja da preko parlamentarne nadzorne komisije koju je vodio zastupnik Žan Mahnič dođe do konkretnih imena kriminalista i podataka o kriminalističkoj istrazi policije o sumnjivom finansiranju Janšinih medija iz Mađarske, u kojoj postoji sumnja krivičnog djela pranja novca, Mahnič je zaprijetio direktorici policije Tatjani Bobnar da će biti uskoro smijenjena. Nakon toga Črnčec je javno izjavio da mu je bilo potrebno puno vremena kako bi upoznao način rada Janeza Janše. "Poznavanje načina rada aparata SDS-a koji djeluje po načelima mafije u kojoj svi putevi vode do vođe i njegova najužeg kruga mi je bilo strano", napisao je na svom Facebook profilu, a kasnije je ponovio izjavu i za televizije. "Blizu smo prelaska u autoritarno društvo", upozorio je Črnec slovenačku javnost.

U dugoj noći noževa u petak, 13. marta, na njegovo mjesto zasjeo je baš Žan Mahnič, 30-godišnjak koji nema nikakvih profesionalnih iskustva na obavještajnom ili bezbjednosnom području i koji je čitavu karijeru obavljao političke funkcije za SDS. Koliko je to imenovanje opasno pokazuju i njegove objave na društvenoj mreži Twitter. Na njima se vidi da Mahnič podržava Identitarijanski pokret koji je zbog krajnje desničarskih stavova pod nadzorom nekih zapadnih evropskih bezbjednosnih agencija.

Zbog svega navedenog osnivanje Kriznog štaba Republike Slovenije u istoj noći podudara se s Luttwakovom definicijom državnog udara. Naime, prema Zakonu o vladi i drugim propisima, Slovenija ima pravno ustanovljene sljedeće institucije: Vijeće nacionalne bezbjednosti, Sekretarijat Vijeća nacionalne sigurnosti, Operativnu grupu Vijeća nacionalne sigurnosti, Nacionalni centar za krizno upravljanje i Međuresornu radnu grupu. Sve to je propisima bilo definirano godinama ranije uz saradnju različitih stručnjaka s područja nacionalne bezbjednosti. Ali vlada Janeza Janše je usprkos ovim propisima, ustanovila Krizni štab o kojem do danas slovenačkoj javnosti nisu poznati nikakvi odnosi odlučivanja i zapovijedanja, odnosno nije poznato ko je ko i koje su njihove dužnosti te na osnovi kojih internih propisa djeluje taj štab, a nije poznato ni je li osigurano arhiviranje dokumenata. Zna se samo da je vođa Kriznog štaba Andrej Rupnik, bivši direktor SOVA-e za vrijeme prve Janšine vlade, a portparol Jelko Kacin, ministar informiranja iz 1991. koji je ostao zapamćen po svojoj propagandi za vrijeme odcjepljenja Slovenije od Jugoslavije, a kasnije je bio i ministar odbrane te zastupnik u parlamentu i diplomata.

Krizni štab se prvi put predstavio u subotu, 14. marta, na konferenciji koju je lično i bez portparola vodio Janša. Objasnio je da Krizni štab u užem sastavu uključuje ključne ministre i sve rukovoditelje operativnih organa. Taj Krizni stožer ima ili će imati i grupe za potporu, a daleko najvažnija je potporna grupa s područja liječničkog sustava na čijem čelu je Bojana Beović, dodao je Janša. Bojana Beović je članica SDS-a i profesorica infektologije, ljekarka na Klinici za infekcije i kandidatkinja za predsjedničko mjesto u Ljekarskoj komori. Ona je bila prisutna i na konferenciji štaba, na kojoj su objavljene značajne promjene u suzbijanje epidemije.

Slovenija se, protivno preporukama Svjetske ljekarske organizacije, Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti i epidemiološke struke, okrenula britanskom sistemu testiranja prema kojem se zaraženi državljani sa lakšim simptomima Covid-19 više uopšte ne testiraju. Prema novom sistemu testiraju se samo oni koji su toliko oboljeli da trebaju hospitalizaciju. Zbog toga se brojke o širenju koronavirusa u Slovenije više ne mogu upoređivati sa onima iz vremena bivše vlade, a visoki broj testiranja u Sloveniji ne znači da je testirano toliko stanovnika, nego je u tom broju najviše testiranih ljekara i drugih ljekarskih radnika, čime se sprečava unos virusa u ljekarske ustanove. Na toj konferenciji i Janša i Bojana Beovič su umjesto tačnih podataka o epidemiji javnosti prenijeli mnoge navode i nagađanja, a državljani Slovenije više nisu mogli dobiti realne informacije o dimenzijama epidemije.

Prisutnost Bojane Beovič ukazala je na smjenu sa mjesta direktorice Nacionalnog instituta za javno zdravlje (NIJZ) epidemiologa Nine Pirnat. Ona je prije smjene vlade na svakodnevnim konferencijama sa mnogim stručnjacima jasno i smirujuće objašnjavala situaciju te je uvijek davala stručna uputstva. Međutim, prije njene smjene, Janša je prvo trebao da smijeni predstavnicu vlade u vijeću NIJZ-a. To je bila jedna od najboljih stručnjakinja na području zaraznih bolesti Tatjana Lejko Zupanc, a nju je u vijeću zamijenila Mateja Lesar, savjetnica u parlamentu, bez ikakvog ljekarskog znanja. U četvrtak, 19. marta, Ninu Pirnat je i službeno smijenila Janšina vlada, očito samo iz političkih razloga.

Istovremeno, umjesto da pokušaju ujediniti sve snage u državi za prevenciju epidemije, kao što rade mnoge države, Janša od prvog dana na vlasti javno napada bivšeg premijera Šareca, bivšeg ministra zdravlja Aleša Šabedera i Ninu Pirnat te tvrdi da nisu ništa napravili, da su im ostavili prazne rezerve zaštitne opreme i da su oni odgovorni za loše stanje s epidemijom. I prevenciju epidemije vladajuća stranka SDS pokušava predstaviti kao svoj glavni politički projekat sa jasnom strategijom – ako će uspjeti, oni će biti pobjednici, a ako neće, odgovorna će biti bivša vlada.

U važnim i velikim državnim sistemima kao što su policija, vojska, obavještajno-bezbjednosne službe, vrh sistema nacionalne sigurnosti i sistema zdravlja, promjene na vodećim mjestima često su velika promjena u normalnom razdoblju i sistemi trebaju određeno vrijeme da ponovno počnu optimalno da funkcionišu. Janšini potezi kojima je u nekoliko dana i usred najveće krize ove generacije, svrgnuo rukovodioce najvažnijih institucija i zamijenio ih svojim simpatizerima i pobornicima pokazuje da mu je osvajanje potpune vlasti u državi važnije nego prevencija epidemije.

Neobično je i da je u ovoj zdravstvenoj krizi Janša u svom posebnom televizijskom obraćanju stanovnicima Slovenije u četvrtak pozvao dobrovoljce u vojsku. "Kriza nas je pogodila u vrijeme kada su neki od najvažnijih upravljačkih instrumenata države izuzetno iscrpljeni. Slovenska vojska će stoga narednih dana početi puniti svoje jedinice dobrovoljnom rezervom. Svi koji imate vojno znanje i vještine i niste na hitnim poslovima pozvani ste da volontirate kako bi se osigurala cjelokupna bezbjednost", poručio je Janša u vrijeme kada Sloveniji ne prijeti nikakva vojna opasnost. Sedam dana ranije novi ministar odbrane Matej Tonin iz stranke Nova Slovenija na saslušanju pred parlamentom je izjavio da se ne protivi tome da bi kao dobrovoljci u vojski bili primljeni i pripadnici takozvanih vardi. Tonin je kasnije usprkos videosnimcima tu izjavu pokušao da sakrije.

Njegova izjava otvara dodatnu veliku opasnost jer su varde krajnje desne paravojne grupe koje su u svojoj borbi protiv migranata već nadzirale slovenačko-hrvatsku granicu. Njihov vođa Andrej Šiško bio je u martu 2019. osuđen na osam mjeseci zatvora zbog podsticanja na nasilne promjene ustavnog poretka, a ranije je bio osuđen i za pokušaj ubistva iz 1992., u kojem je suoptuženi bio i Zmago Jelinčič, predsjednik Slovenske nacionalne stranke. Pozadina kriminalne priče iz ratnih godina bila je povezana sa falsifikovanjem novca i ratnim profiterstvom. Šiško je već 1991. ustanovio Slovensko gardo koja je bila povezana sa vojnim obavještajcima dok je Janez Janša bio na čelu Ministarstva odbrane. Međutim, to nije jedina grupa civila Slovenije koja žele biti u uniformi. Duži niz godina Udruženje veterana Slovenskog osamosvajanja (VSO) organizuje postrojavanje sa pripadnicima u uniformama u Kočevski Reki gdje je nekada bilo sjedište specijalne brigade Moris pod Janšinom komandom koja je prodavala oružje mnogim hrvatskim opštinama i kupcima u devedesetim godinama. Ali u redovima "vojnika" VSO-a danas nisu veterani iz 1991., nego mladi Slovenci među kojima je bio i Žan Mahnič, novi savjetnik za nacionalnu sigurnost.

Predsjednik VSO-e koja je tijesno povezana sa vladajućom strankom SDS-om je Aleš Hojs, novi ministar unutrašnjih poslova, a generalni sekretar udruženja je Božo Predalič, novi generalni sekretar Janšine vlade. Ministar Hojs je već najavio kako će predložiti da vojska dobije policijska ovlašćenja i da će na slovenačko-hrvatskoj granici pomagati kod navodnog sprečavanja ulaska migranata. Za to je u parlamentu potrebna većina od dvije trećine zastupnika zbog čega opozicija, koja od dolaska Janše na vlast izgleda šokirano i izgubljeno, može to formalno spriječiti. Baš zato što je u ovom trenutku vojska bez načelnika generalštaba, najava mogućnosti primanja ekstremnih desničara u dobrovoljnu rezervu je vrlo opasna jer ne postoji nikakav nadzor nad njenim radom. Zabrinjava i nova vodeća struktura Ministarstva unutrašnjih poslova jer je novi ministar Aleš Hojs prije bio direktor televizije Nova24TV koja je u suvlasništvu Janeza Janše, Bože Predaliča i drugih članova SDS-a i mađarske kompanije, preko koje je mađarski premijer Viktor Orban finansirao rad tog medija, vodećeg u širenju mržnje i lažnih vijesti u Sloveniji. Čak je i smijenjena direktorica policije Tatjana Bobnar javno potvrdila da je policija istraživala taj trag mađarskog novca. No uz Hojsa na vrhu Ministarstva su imenovana i dva državna sekretara. Prvi je Franc Kangler, predsjednik Nove slovenske ljudske stranke, jedne od satelitskih stranaka SDS-a, i nekadašnji gradonačelnik Maribora zbog čijih koruptivnih poslova su se pokrenuli veliki protesti protiv Janšine vlade 2012. Kangler drži i poseban rekord jer je državno tužilaštvo protiv njega pokrenulo više od 20 krivičnih postupka zbog korupcije, koji su kasnije svi pali zbog proceduralnih razloga. Drugi državni sekretar je Franc Breznik, bivši zastupnik SDS-a u parlamentu. Imenovanje ove trojice političara pokazuje da je Ministarstvo unutrašnjih poslova pod kontrolom samo jedne stranke – SDS-a, a to otvara mogućnosti za političku zloupotrebu policije.

Situacija je vanredna i na finansijskom području. Vladajuća koalicija donijela je u parlamentu zakon koji omogućava vladi privremeni prekid izvršavanja redovnih proračuna i pravo da samostalno preraspodjeljuje novac iz proračuna. Pored toga vlada je odlučila da se svi podaci o transakcijama iz proračuna prestanu da se šalju Komisiji za sprečavanje korupcije koja sve te podatke objavljuje u aplikaciji Erar. Tu aplikaciju često upotrebljavaju novinari za nadzor rada vlasti. No poslije kritika javnosti na društvenim mrežama Janšina vlada ipak je promijenila tu odluku. Veliki skandal Janša je napravio i nakon što je u vrijeme najveće krize odmah dignuo plate ministrima, državnim sekretarima i političko imenovanim službenicima u kabinetima. Ta je odluka imala snažan odjek u medijima i na društvenim mrežama, zbog čega je vlada već sledeći dan odlučila da snizi plate svim državnim funkcionerima za 30 odsto. Međutim, plate nisu smanjene samo ministrima nove vlade, koji su sebi povisili plate, nego i predsjedniku države, parlamenta, svim poslanicima u parlamentu, gradonačelnicima, tužiocima, sudijama, čak i sudijama Vrhovnog i Ustavnog suda.

I Državno vijeće, drugi dom parlamenta koji vodi desno orijentirani Alojz Kovšča, podržava Janšinu koaliciju. Parlament koji vodi Igor Zorčič iz Stranke modernog centra pretvorio se u glasačku mašinu vladajuće većine te je već 15. marta ograničio rad novinara u parlamentu zbog sigurnosti od virusa. Predsjednik i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Borut Pahor, koji je u dugogodišnjem skrivenom savezništvu sa Janšom, ćuti i u vrijeme krize šalje državljanima fotografije preko društvenih mreža kako se sunča. Janša i njegovi mediji počeli su odmah jako da napadaju novinare i medije te im prijetiti. Kada je javna RTV Slovenija objavila vijest o povećanju plaća Ministarstva, Janez Janša je na Twitteru napisao: "Ne širite laži. Plaćamo vas za informiranje, ne za zablude. Očito vas ima previše i predobro ste plaćeni".

Nakon toga njegovi su pobornici pokrenuli lavinu zahtjeva da se smanji ili ukine javna televizija. Direktor RTV Igor Kadunc odmah je javno odgovorio da neće dopustiti cenzuru, ali budući da će vlada uskoro imenovati nove članove programskog savjeta RTV Slovenije, vjerovatno će biti hitno smijenjen i onda će krenuti slične kadrovske smjene na televiziji kakve su bile i u razdoblju prve Janšine vlade, kada je 571 slovenskih novinara potpisalo peticiju protiv cenzure. Osim toga je i nedjeljnik Demokracija, u vlasništvu stranke SDS i mađarskih finansijera, u jednom komentaru velik broj novinara i skoro sve medije proglasio teroristima i izdajnicima naroda, uz tvrdnju da će biti sreća u nesreći kada će zbog ekonomske katastrofe zbog koronavirusa veliki dio štampanih medija propasti.

Upravo je nadzor informacija, novinara i medija očito jedan od prioriteta u Janšinu planu da potpuno preuzme vlast u Sloveniji prema priručniku Edwarda Luttwaka. Portparol Kriznog štaba Jelko Kacin već je onemogućio novinarima da postavljaju dodatna potpitanja zbog bezbjednosnih mjera od virusa, iako bi to bilo tehnički moguće preko videokonferencija. Uz to su svim ljekarskim ustanovama i bolnicama zabranili direktnu komunikaciju s novinarima.

Da Slovenska demokratska stranka, koju Janša vodi već 27 godina, nije prava politička stranka, nego prije sistema za preuzimanje vlasti pokazuje i njena unutrašnja struktura. U stranci ne postoje frakcije, organizovana je na partijski ili vojnički način u kojem je sve podređeno lideru stranke koji je vodi tvrdom rukom. Na Kongresu 2013. Janša je kao jedini kandidat za predsjednika dobio 98 odsto glasova delegata, a na posljednjem Kongresu 2017. čak 99,25 odsto. Uz to postoji u statutu stranke članak prema kojem Janša može anulirati svaku odluku Izvršnog odbora SDS-a do naknadne odluke Vijeća stranke.

Posljednjih godinama se Janša zbližio i sa Velimirom Bujanecom i drugim pro-ustaškim akterima iz Hrvatske, a javno ga podržava i jedan od vođa austrijskog Identitarijanskog pokreta koji je bio u kontaktu s ekstremnim desničarem koji je ubio 50 ljudi na Novom Zelandu. Janša već godinama podržava i slovenske domobrance koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata bili saveznici nacističkih okupatora.

Janša je temelje svog političkog programa napisao u knjizi “Okopi”. „Spoznaja da se stol mora ubrati ili ubrati stari usjev u polju, korov naseljen prije sadnje novog sjemena, u ovom je trenutku sigurno vrlo jasan znak na slovenskom nebu“, napisao je još daleke 1994. Usjev u njegovu zapisu su prema nekadašnjoj visokoj političarki DeMOS-a iz devedesetih godina Spomenki Hribar, koja je u knjizi “Svijet kao zavjera” analizirala Janšin program, svi koji se ne slažu s njim. U februaru 2020. Janša je na godišnjici SDS-a izjavio da u Sloveniji postoji osnovna podjela na dvije „političke rase”, čime je u slovensku javnost uveo i rasistički diskurs, a sada ministar unutrašnjih poslova Hojs već govori o potrebnoj "segregaciji" kojom bi zaštitili starije generacije od koronavirusa.

Janšin bivši blizak saradnik Damir Črnčec izjavio je prije nekoliko dana da je njegov jedini motiv za djelovanje u politici ropstvo vlasti i želja za osvetom protiv svih koji su mu učinili "nepravdu". Jedan od najvećih slovenačkih pjesnika Boris A. Novak, kojeg je Janšin Krizni štab s trojicom drugih intelektualaca javno prokazao za pacijenta zaraženog virusom „covid-marx/lenin“, u otvorenom je pismu već upozorio što se uistinu dešava u Sloveniji: „Nova vlada zloupotrebljava pandemiju kao paravan za nametanje političke diktature”.

A u pozadini pandemije, kada će uskoro svi stanovnici Slovenije biti u samoizolaciji, upravo je u toku i državni udar. Kada se karanten ukine, državljani Slovenije vjerojatno će teško prepoznati svoju vlastitu državu.

(Nacional.hr)

( Blaž Zgaga )