Usamljenost je nezdrava: Kako je pobijediti u doba karantina?
Kod osoba koji se ne osjećaju povezano s ostalim ljudima mogu se razviti depresija, srčana bolest, kognitivne funkcije im postaju slabije, a u krajnjem im se skraćuje životni vijek
Sa sve većim brojem ljudi koji su zbog širenja korona virusa prisiljeni na karantin, samoizolaciju ili socijalno distanciranje, raste rizik od još jedne prijetnje po javno zdravlje - od usamljenosti.
I dok naučnicima još uvijek nije sasvim jasno kako funkcioniše korona virus, već dugo znaju da socijalna izolovanost i usamljenost uzimaju zdravstveni danak, piše ScienceAlert.
Kod osoba koji se ne osjećaju povezano s ostalim ljudima mogu se razviti depresija, srčana bolest, kognitivne im funkcije postaju slabije, a u krajnjem im se skraćuje životni vijek. Dugoročni učinak usamljenosti na zdravlje sličan je pušenju ili gojaznosti.
Američka studija iz januara ove godine pokazala je da se 79 posto pripadnika 'generacije Z', 71 posto milenijalaca i 50 posto 'baby boomera' (rođenih od kraja Drugog svjetskog rata do 60-ih godina) osjeća usamljeno. Čak i bez koronavirusa koji nas trenutno razdvaja, izgleda da većina stanovnika pati od zdravstvenih problema povezanih sa socijalnom izolovanošću, prenosi HINA
I premda je izolacija ispravan odgovor na aktuelnu pandemiju, treba nam upravo suprotan odgovor na epidemiju usamljenosti.
Očigledan odgovor
Očigledan odgovor je uređaj na kojem čitate ovaj članak. Ljudi često krive tehnologiju za širenje usamljenosti, ističući da provodimo previše vremena na društvenim medijma umjesto da se družimo neposredno. Ali, nedavno rađeno istraživanje stručnjaka s Harvarda pokazuje nijansiraniju sliku: važnije je kako koristite društvene mreže od toga koliko ih dugo koristite.
Bez obzira na to jeste li u karantinu, radite od kuće ili ste jednostavno oprezni, sada je savršeno vrijeme za vježbanje korištenja tehnologije na društveno zdrav način.
Evo nekoliko savjeta kako se povezati bez direktnog kontakta :
Licem-u-lice na daljinu: Ako već nema ličnog kontakta, druga najbolja stvar je video razgovor jer se tako vide izrazi lica, govor tijela i ostala neverbalna komunikacija važna za povezivanje.
Ljubaznost za minut: Dojivanje brojnih lajkova na vašu objavu na društvenoj mreži može biti kao injekcija dopamina, ali primanje direktne ili e-mail poruke s iskrenim komplimentom ili zahvallnošću ličnije je i izaziva dugotrajniji dobar osjećaj. A pritom oduzima vrlo malo vremena. Pošaljite koju ljubaznu riječ jer u ovakvim vremenima svima nam je potrebno malo više ljubaznosti.
Njegujte svoju zajednicu: Temelj svake veze je nešto zajedničko. Šta god vas zanimalo, na internetu negdje postoji zajednica koja dijeli iste interese. Povežite se, iskoristite mrežu da se uključite u stvari do kojih vam je stalo.
Produbite ili proširite odnose: U osnovi dva su načina za prevladavanje usamljenosti: njegovanje postojećih veza ili stvaranje novih. Iskoristite priliku i produbite odnose s nekim koga već poznajete ili probajte da stupite u kontakt s nekim koga biste željeli da upoznate.
Iskoristite socijalne platforme: Sve je više aplikacija i socijalnih platformi koje su stvorene za to da nam pomognu u optimiziranju internet interakcija s onima koji su nam dragi.
Širenje koronavirusa podsjeća nas na to da ljudske veze mogu širiti bolesti. Ali jednako tako mogu i promovisati oporavak i razvoj. Ovu priliku treba iskoristiti da se prepozna važnost međuljudskih odnosa za naše zdravlje i da se prednosti društvenih mreža iskoriste za društvenu dobrobit.
( Vijesti online )