Kurtija srušili virus i Zapad

Padu vlade Aljbina Kurtija uveliko je doprinijela unutrašnja politička borba, sporovi oko odgovora na pandemiju koronavirusa, ali je veliku ulogu igrala duboko podijeljena spoljna politika SAD i EU.

Velika većina poslanika skupštine Kosova je kasno u srijedu glasala za smjenu premijera, manje od dva mjeseca nakon što je došao na funkciju. Taj potez je inicirao Demokratski savez Kosova (DSK), koji je bio manji koalicioni partner.

DSK je nedjeljama bio u sukobu sa Kurtijem, ali kap koja je prelila čašu bila je odluka premijera da smijeni ministra unutrašnjih poslova Agima Velijua iz redova DSK. Veliju je podržao pozive predsjednika Hašima Tačija da se uvede vanredno stanje zbog borbe protiv koronavirusa. Kurti je tvrdio da je takav potez neopravdan.

Politička kriza je kulminacija političke borbe između Tačija i Kurtija, koji su se najviše sporili oko toga kako bi Kosovo trebalo da popravi odnose sa Srbijom i ko bi od njih dvojice trebalo da vodi pregovore.

Ne zna se kako će politički zastoj biti riješen jer izbori ne mogu biti održani zbog pandemije. Kurti ostaje vršilac dužnosti premijera do dvije nedjelje. Njegova stranka bi za to vrijeme mogla predložiti novog šefa vlade, ali će joj možda biti problem da nađe novog koalicionog partnera.

Zapadne države su bile podijeljene oko zbacivanja Kurtija, što je takođe odraz njihovog nejedinistva povodom rješavanja odnosa sa Srbijom.

Ambasadori Njemačke i Francuske su bili protiv, dok su njihove američke kolege izrazile zadovoljstvo što je održana sjednica na kojoj je izglasano nepovjerenje.

Ovakav stav SAD je izazvao spekulacije da one stoje iza rušenja Kurtija jer je bio prepreka za rješenje sa Srbijom kakvo želi Vašington.

Radio Slobodna Evropa (RSE) je objavio da su njemački zvaničnici imali posebnu ulogu proteklih dana u pokušajima da se ubijedi lider DSK Isa Mustafa da odustane od glasanja o nepovjerenju.

“SAD sada zagovaraju pristup koji je direktno suprotstavljen ključnim evropskim nacijama”, ocijenio je Gerald Knaus, predsjedavajući Evropske inicijative za stabilnost, instituta sa sjedištem u Berlinu.

“Ponovo smo u 1990-im, kada je Zapad bio potpuno podijeljen oko suštinskih pitanja u bivšoj Jugoslaviji, što države poput Kosova dovodi u nemogući položaj”, rekao je Knaus za agenciju Blumberg.

Bijela kuća želi da sporazum između Beograda i Prištine bude potpisan ove godine, što bi se smatralo diplomatskim trijumfom predsjednika SAD Donalda Trampa. Tači je bio predusretljiv za poteze SAD, dok je Kurti bio oprezniji, brinući o tome da bi sporazum obuhvatio pravljenje previše ustupaka Srbiji.

I Evropska unija je radila na sporazumu koji bi eventualno doveo do članstva obiju država, ali je išla sporijim tempom i zazirala od bilo kakvog sporazuma koji bi podrazumijevao teritorijalnu razmjenu.

Kurti se zalagao za to da o bilo kakvom sporazumu sa Srbijom pregovara vlada, dok je Tači insistirao da i dalje bude zadužen za razgovore sa srpskim kolegom Aleksandrom Vučićem. Dva predsjednika su prije dvije godine iznijela ideju o sporazumu koji bi obuhvatio prekrajanje granica.

Kurti je rekao da je njegova vlada srušena kako bi se “otvorio put za proglašavanje vanrednog stanja i za predsjedničku trgovinu o razmjeni teritorija”.

On je izrazio žaljenje što odluka o izglasavanju nepovjerenja “nije donijeta na Kosovu, već van njega” i dodao da je specijalni izaslanik američkog predsjednika za dijalog, Ričard Grenel, imao veliki uticaj.

Odnose Kosova i SAD pokvarila je i odluka bivšeg premijera Ramuša Haradinaja 2018. da uvede takse od 100 odsto na uvoz robe iz Srbije zato što je Beograd blokirao članstvo bivše pokrajine u međunarodnim organizacijama.

Kurti se dugo opirao zahtjevu Vašingtona da ukine tarife i na kraju je odlučio da to učini djelimično, zbog čega su SAD blokirale tranšu pomoći od 50 miliona dolara. Pritisak na Prištinu je vršen i preko poruka iz Vašingtona da bi trebalo povući američke vojnike sa Kosova. To što su glavni politički akteri na Kosovu ignorisali poruke Brisela nije iznenađenje, kazao je za RSE Tobi Vogel iz Savjeta za politiku demokratizacije.

“Isuviše često je EU davala previše obećanja, a malo toga je ispunila, prije svega po pitanju ukidanja viznog režima za građane Kosova”.

Kosovo je jedina država zapadog Balkana koja nema viznu liberalizaciju.

I Vogel smatra su politička dešavanja na Kosovu orkestrirana u SAD i ističe da je predstavljanje Amerike kao pravog prijatelja Kosova “pogrešna percepcija”.

“Podrška SAD i eventualno podstrekivanje svrgavanja demokratski konstituisane vlade Kosova, vrlo jasno pokazuje da to nije slučaj. Ono što zvanični Vašington želi jeste da ukloni svaku prepreku brzom i prljavom sporazumu između Srbije i Kosova”, kazao je Vogel za RSE.

Prema njegovom mišljenju, američkog predsjednika i njegove saradnike ne zanima rješenje koje je održivo i ima legitimitet naroda, “već oni žele brzu pobjedu bez obzira na realnost na terenu”.

“Politika je najopasnija pandemija”

Građani Kosova su ljuti na vladu jer žele da se usredsredi na stvaranje efikasne strategije za sprečavanje širenja koronavirusa.

“Narod je veoma razočaran i ljut zbog ovoga što se dešava. Smatraju da je veoma sebično od stranaka i lidera koji su odlučili da se bave vladom baš u ovom trenutku, kada se svi moramo baviti pitanjem koronavirusa”, kaže Agron Bajrami, glavni i odgovorni urednik najtiražnijeg kosovskog lista “Koha ditore”.

“Političari su čitav dan zauzeti međusobnim blaćenjem, dok medicinski sektor ima potrebe koje moraju biti ispunjene,” rekao je Bajrami.

Kako su ulični protesti zabranjeni zbog blokade, građani Prištine su sa terasa lupali u šerpe kako bi pokazali nezadovoljstvo zbog političke krize.

Jedan demonstrant koji je uspio da zaobiđe obezbjeđenje ispred parlamenta u srijedu na ulazu je postavio transparent na kojem je pisalo: “Najopasnija pandemija na Kosovu je politika. Sramota!”

( Angelina Šofranac )