Ekonomija više neće biti ista, potrebna veća podrška Vlade i banaka, i solidarnost
"Vijesti su upravo ono što građani u ovakvoj situaciji najviše konzumiraju. Gotovo 200 zaposlenih što u televiziji, novini i portalu, daju najbolje od sebe. Činjenica je da zbog prirode našeg posla veliki broj ljudi ne može da radi od kuće i nakon zdravstvenih radnika, oni su najizloženiji. Htjela bih da pozovem sve da malo više razmišljaju o tome kako je medijima u ovom trenutku", kazala je Bojanić
Država treba više da pomogne sektore turizma, ugostiteljstva, malih i srednjih preduzeća, medija, transporta... banke treba da pomažu ugrožene klijente i pojačaju kreditnu aktivnost nakon završetka epidemije. Potrebno je formirati krizne štabove na nivou privrednih djelatnosti kako bi se brže uočavali i rješavali problemi. Vlada treba da nastavi sa konkretnim mjerama podrške za pomoć i podršku sada i nakon epidemije kako bi privrednici znali šta mogu očekivati i pravili svoje planove rada u krizu i za oporavak, potrebno je što više digitalizovati poslovanje,...
To su samo neki od predloga za ublažavanje ekonomske krize sa Prve online konferencija u Crnoj Gori "Ekonomija u doba korone", koju organizuju Asocijacija menadžera Crne Gore u saradnji sa kompanijom M:tel a pod medijskim pokriviteljstvom "Vijesti".
Kriza koju Svijet nije zapamtio
Predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM) i predsjednik Odbora direktora kompanije Finance plus Budimir Raičković kazao je da se ukupna ekonomija suočava se sa izazovom koji svijet nije zapamtio i da zbog toga svi zajedno treba da učestvujemo da privreda opstane.
"Mjere koje je donijela Vlada i Centralna banka treba da su samo početak i da se proširiju i mijenjaju kako se kriza bude odvijala", kazao je Raičković na otvaranju konferencije.
Internet saobraćaj višestruko uvećan
Izvršni direktor kompanje M:tel i koordinator Telekom Srbija grupe Vladimir Lučić kazao je da je značaj telekomunikacija u ovoj krizi veliki, jer su cijele porodice duže vrijeme zatvorene u domovima, traže kvalitetnu internet konekciju i to ne samo zbog zabave već i zbog obrazovanja i rada od kuće.
"Višestruko se povećao mobilni i internet saobraćaj, tako da je izazov pred nama velik. Ulažemo velike napore da omogućimo kvalitetnu konekciju. Takođe, pomažemo i sa druge strane u ovakvoj situaciji, dali smo 3D štampače za izradu vizira za medicinsko osoblje, učestvovali smo i uzradi korisničkog sredstva 1616. Trudimo se da svima koji su kući omogućimo da vrijeme provedu kvalitetno i što je najvažnije da budu bezbjedni", naveo je Lučić.
Moratorijum neće poskupiti kredite
Glavni izvršni direktor Lovćen banke i potpredsjednik AMM-a za ekonomiju i finansije Vinko Nikić kazao je da su banke u periodu krize stub ekonomije, da pomažu i da će pomagati klijentima - građanima i privredi da je lakše prebrode.
"U javnosti je bilo puno polemike oko moratorijuma i bilo je puno pogrešnih tumačenja. Važno je da neće biti nikavih naknadnih troškova, samo se obaveze zamrzavaju i nastavljaju nakon tri mjeseca. Takve izjave su nešto što ne doprinosi ovoj situaciji, prije svega treba da sačuvamo zdravlje. Banke pomažu i pomagaćemo privredu i građane. Bankari su na radnom mjestu i u dodiru sa potencijalnim virusom, ali oni su stalno tu i želim da im čestitam i zahvalim im se što posao obavljaju na najbolji mogući način. U svakodnevnom smo kontaktu sa klijentima, i uz paket mjera koji je u ovom trenutku najoptimalniji, mislim da smo se odazvali poziv na pravi način", kazao je Nikić.
Mediji na prvoj liniji, ali im je ugroženo poslovanje
Izvršna direktorica TV Vijesti i Daily press-a i članica predsjedništva AMM-a Marijana Kadić Bojanić kazala je da TV i portal Vijesti bilježe ogroman rast rejtinga i čitanosti.
"Vijesti su upravo ono što građani u ovakvoj situaciji najviše konzumiraju. Gotovo 200 zaposlenih što u televiziji, novini i portalu, daju najbolje od sebe. Činjenica je da zbog prirode našeg posla veliki broj ljudi ne može da radi od kuće i nakon zdravstvenih radnika, oni su najizloženiji. Htjela bih da pozovem sve da malo više razmišljaju o tome kako je medijima u ovom trenutku", kazala je Bojanić.
Ona je navela da mnoge kompanije u ovom trenutku prekidaju marketinške kampanje i na tome pokušavaju da uštede, što drastično utiče na prihode medija i njihovu ekonomsku održivost i moguićnost da isplate zarade i plate druge troškove.
"Najavljena pomoć Agencije za elektronske medije i Ministarstva kulture je dobrodošla, ali bojimo se da će biti nedovoljna. Vlada bi trebala da se odredi prema situaciji i da se obezbijedi dodatna pomoć profesionalnim medijima, u ovakvim situacijama, s obzirom na njihov značaj", kazala je Bojanić.
Špedicija i transport rade otežano
Izvršni direktor špeditorske kompanije Montenomaks i potpredsjednik AMM-a Radovan Radulović kazao je da je pandemija izazvala veliki problem u ovom sektoru.
"Borimo se i protiv pandemije i protiv njenih efekata na privredu. Zaposleni kod nas su u većoj mjeri izloženi riziku zaraze jer su to ljudi koji dostavljaju robu i stalno su u kontaktu sa strankama. Najvažnije je da se sačuva zdravlje radnika, kao najvažniji resurs kompanije. Posle toga moramo razmišljati i o biznisu", kazao je Radulović.
On je naveo da je većin graničnih prelaza zatvorena, a da funkcioniše njih pet, kao i da je zaustavljen avio i željeznički saobraćaj.
"Najviše se uvozi ono što je trenutni fokus stanovništva, to su prehrambreni artikli i higijena, a dosta manje proizvodi kao što su sanitetska i medicinska sredstva i oprema. Saobraćaj se obavlja veoma otežano, iako imamo dosta kamiona i vremena, nemamo zainteresovanost privrede. Takođe problem je sa organizovanjem transporta i logistike jer vozači nakon obavljenog prevoza iz inostranstva moraju u karantin na 14 dana", kazao je Radulović.
Važno da energetski sistem ostane stabilan
Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja i predsjednik Skupštine AMM-a Slavoljub Popadić je naveo da je situacija kompleksna ali da ne smije biti predaje i da svako iz svog ugla treba da doprineso da bi sistem mogao da funkcioniše.
"Energetski sektor je u ovoj situaciji veoma važan. Formiran je i krizni štab. I pored otežanih uslova, uspijevamo da funkcionišemo. Prošlog petka smo u dovezli dva dampera iz Holandije i preko Hrvatske dovezli je u Crnu Goru. Dosta je komplikacija ali kroz dobru koordinaciju održavamo posao. Energetski sektor ulaže velike napore da se obezbijedi napajanje električnom energijom, naročito zdravstvenih institucija. Funkcionišemo intezivnije nego prije krize. Stabilnost sistema je neupitna", kazao je Popadić.
Mjere Vlade treba proširiti
Raičković je naveo da niko nema najbolje rješenje za ovu krizu. "Nedostaje nam mnogo stvari i jako je bitno da razmjenjujemo mišljenja, svi imamo isti zadatak, da održimo privredu. Mjere Vlade treba da se razrade i prošire po dubini. Potrebno je skrenuti pažnju na svaki sektor. Crnogorski privrednici su pokazali veliku humanost i solidarnost donacijama. Privreda daje svoj maksimum. Niko ne zna koliko će ovo trajati, zato još ne možemo govoriti o ciframa i različitim prognozama", naveo je Raičković.
Lučić je naveo da njegova kompanije u ovoj krizi nikoga nije ostavila bez posla, bez obzira da li je u kompaniji zaposlen na određeno ili neodređeno. On očekuje da će ova kriza podstaći tržište informacionih tehnologije jer su mnogi poslodavci prešli na rad od kuće i uviđaju i neke njegove prednosti. "Digitalna ekonomija će imati značajan rast nakon krize", kazao je Lučić.
Marketing važan u periodu krize
Kadić Bojanić je navela da su mediji jako važni u ovim situacijama.
"Širom svijeta se gasi veliki broj lokalnih medija koji su jako važni za demokratiju i demokratske procese. Svi mi pratimo velike svjetske medije koji nas zabavljaju ali opet to nijesu mediji koji nam govore što se dešava oko nas i u našoj zajednici. Situacija da lokalni mediji umiru može da napravi veliki problem u informisanosti običnog čovjeka. U Kini je 47 odsto privrede bilo jako pogođeno posljedicama epidemija, a svega sedam odsto je bitno smanjilo troškove marketinga. Oni smatraju da je u periodima krize i pada prometa vrlo bitno ostati u kontaktu sa potrošačima i partnerima kako vas ne bi zaboravili. Jako je važna solidarnost na tržištu, da se oni koji nisu ugroženi ne zatvaraju već da plaćaju obaveze prema partnerima kako ih ne bi dodatno ugrožavali i da bi ih sačuvali za poslovanje nakon epidemije", kazala je Bojanić.
Ona je navela da postoji određeni broj privrednih društava koji ne komuniciraju sa javnošću, potrošačima i partnerima.
"Oni time pokušavaju da čuvaju sebe ali ne čuvaju zajednicu, i ne pokazuju se kao dobri etički privrednici. Kada se završi ova situacija pokazaćemo koliko smo svi zaista bili dobri. Mediji nijesu toliko moćni, ne mogu da daju donacije u novcu, ali radimo više nego ikada, ne uskraćujemo građane ni za jedan sekund programa, ustupili smo reklamni prostor kampanjama Instituta za javno zdravlje, Kliničkog centra i drugih kako bi svi zajedno što prije pobijedili ovu krizu", navela je Bojanić.
Banke spremne da povećaju kreditiranje
Nikić je kazao da je bankarski sektor stabilan i likvidan i da će biti na uslizi građanima i privredi u periodu recesije koja će doći. "Lovćen banka, a vjerujem i ostale banke, su spremne da pomognu klijentima. Već radimo na planovima kako da inteziviranmo kreditnu aktivnost nakon završetka epidemije, kako bi ekonomska kriza trajala što kraće", naveo je Nikić.
Štediti, ali ne previše
Popović je preporučio kompanijema da urade analize kretanja keša, da štede ali ne previše kako ne bi ugrozili poslovanje partnera naručito lokalne ekonomske zajednice. On je naveo da su formirali krizni štab energetskih kompanija sa Ministarstvo ekonomije i preporučio da se naprave slične krizni štabovi ugroženih dijelatnosti kao što su turizam, transport, mediji sa resornim ministarstvima.
Turizmu zatvoren nos i usta, a od njega se traži da diše
Radulović, čija grupa, ima poslove i u hotelijerstvi i ugostiteljstvu, kazao je da je ta djelatnost doživjela cunami.
"Zatvore vam usta i nos a kažu dišite. Kako će to da preživi? Niko ne zna kada će se koronavirus zaustavi, to može trajati mjesec, dva, tri a šta poslije. Bez značajne i hitne podrške banaka i države turizam ne može preživjeti a čini nam 25 odsto BDP-a", naveo je Radulović.
Digitalno poslovanje će imati rast
Lučić je kazao da telekomunikacione kompanije pokušavaju da iskoriste digitalne servise plaćanja i usmjere korisnike na te usluge.
"To je mnogo jednostavnije i u ovoj situaciji bezbjednije. M:tel ima razumijevanja u ovakvoj situaciji, ali još jednom molimo korisnike da račune plačaju putem aplikacije", naveo je Lučić.
On je kazao da svijet nakon korone nikad više neće biti isti, da će velike kompanije kupovati manje i da će se intezivirati digitalizacije jer se samo tako mogu prevazići problemi kod režima poslovanja u ovakvim situacijama.
"Mi smo u Crnoj Gori otvorili prvi Hub i trudićemo se da usmjerimo ljude ka tome. Kroz Digitalnu fabriku usmjerićemo ljude da krenu da razvijaju aplikacije, jer će se kroz ova tri mjeseca izolacije vidjeti šta sve kompanijama treba", kazao je Lučić.
Nakon epidemije važno osloboditi kapital
Predsjednik Srpske asocijacije menadžera Dragoljub Damljanović kazao je da ne postoji biznis koji neće biti na neki način pogođen.
"Treba da se radi sve da iz ovoga izađemo zdravi a onda i ekonomski koliko toliko nepogođeni. Važno je da se očuva struktura firmi, jer niko ne zna kad će ovo da se završi. Vlade treba da što prije donesu neki set mjera direktne pomoći jer moramo što prije da znamo što možemo da očekujemo sa te strane sada i nakon epidemije. Sada je poslovanje i značajan kapital zamrznut. Očekujem da ćemo, kada se epidemija završi, imati najveće oslobađanje kapitala i da će to biti veliko restartovanje biznisa", naveo je Damljanović.
Raičević je kazao da su mala i srednja preduzeća najugroženija jer nemaju dovoljno rezervi da plaćaju zarade i ostale troškove više mjeseci u periodu kada nemaju prihode. "Nema sektora koji nije pogođen. Potrebna nam je direktnija saradnja sa bankama i Vladom. Očekujem da su dosadašnje mjere samo početak u zajedničkoj akciji spašavanje privrede", naveo je Raičković.
Učesnici konferencije su se saglasili da je ovakav oblik rasprave veoma koristan, da treba biti nastavljen i da su se čula korisna iskustva i predlozi kako bi se smanjio uticaj epidemije na crnogorsku ekonomiju.
( Goran Kapor )