Lex specialisom zaokružiti borbu protiv korone?

Skupština bi u narednom periodu mogla donijeti lex specialis, odnosno poseban zakon koji bi obuhvatio sve preduzete mjere za suzbijanje koronavirusa i njegovih posljedica, saglasili su se juče poslanici i predstavnici Vlade na proširenoj sjednici kolegijuma, koja je održana u plenarnoj sali kako bi učesnici bili dovoljno udaljeni.

O tome ko bi bio predlagač posebnog zakona i njegovom sadržaju, kao i o ulozi parlamenta u dešavanjima u vezi sa epidemijom, razgovaraće se na sjednicama kolegijuma koje bi trebalo da se održavaju narednih sedmica umjesto plenarnog zasjedanja.

Redovno proljećno zasjedanje počelo je 1. marta, i za sada nema najava da bi uskoro mogla biti neka sjednica.

Predsjednik parlamenta Ivan Brajović juče je kolegama rekao da je spreman da sazove sjednicu ukoliko bude potrebe za hitnim izmjenama zakona, koji se tiču aktuelne situacije.

Iz Skupštine je zvanično saopšteno da je “iskazana spremnost za definisanje neophodnih zakonodavnih aktivnosti, koje će imati za cilj ublažavanje očekivanih socijalno-ekonomskih posljedica, a koji podrazumjeva jedinstveni odgovor nadležnih državnih organa i podršku svih političkih aktera”.

Navodi se da su kolegijumu prisustvovali potpredsjednik Vlade Milutin Simović, ministar zdravlja Kenan Hrapović, finansija Darko Radunović, ekonomije Dragica Sekulić i rada i socijalnog staranja Kemal Purišić. Članovi kolegijuma su predsjednik, potpredsjednici parlamenta i šefovi poslaničkih klubova i on je u stvari tijelo na kome je usaglašavan interni rad u parlamentu.

Potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović(DPS) rekao je u izjavi novinarima da treba ostvariti zajedništvo i da su poslanici dali “podršku operativnim mjerama Vlade i Nacionalnog koordinacionog tijela”.

Poslanici su rekli “Vijestima” da je Simović govorio o do sada preduzetim mjerama, nakon čega se polemisalo. Na kolegijumu je opozicija insistirala na legitimnosti i legalitetu sprovedenih mjera koje se, kako smatraju, donose bez zakonskog pokrića. Predstavnici Demokratskog fronta su insistirali na tome da je trebalo da bude uvedeno vanredno stanje.

Predsjednik kluba poslanika DF-a Milutin Đukanović kazao je „Vijestima“ da su saopštili da podržavaju preduzete mjere, ali da očekuju da se poštuje Ustav. „Jer očigledno je neke mjere moguće uvesti jedino u vanrednom stanju. Zbog čega nije uvedeno vanredno stanje, ni danas nijesmo dobili odgovor od predstavnika vladajućih struktura“. On je istakao da nadležni organi moraju da učine sve da se sačuva zdravlje ljekara i da im se obezbijedi sva neophodna oprema. „Treba pomoći penzionere i granicu za dobijanje jednokratne pomoći od 50 eura, koju bi trebalo da dobiju i oni koji imaju primanja 200 eura. Smatramo da Vlada kroz svoju poresku politiku treba da omogući da teret ove krize iznesu najbogatiji pravni subjekti, da što manje najugroženije kategorije to osjete“.

Istakao je da treba uraditi sve da se sačuvaju radna mjesta i da se isplaćuju zarade zaposlenima, te da se naročito mora voditi računa o radnicima koji rade u djelatnostima kojima je zabranjen rad, koji imaju ugovore o radu ili o djelu, onima koji su dio zarade dobijali u gotovini...

Đukanović je kazao da su tražili da, s obzirom da nema vanrednog stanja, zasjeda parlament.

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata i Liberalne partije Boris Mugoša kazao je u izjavi novinarima da treba odati priznanje svim zdravstvenim radnicima i pozvao na disciplinovanost i solidarnost, navodeći da je zdravlje u ovom trenutku prioritet svih. Predsjednik Posebnog kluba poslanika Aleksandar Damjanović kazao je „Vijestima“ da je ključni aspekt u ovom trenutku - život i zdravlje svakog građanina Crne Gore, i da je najvažnije da država sprovodi sve mjere na način kako je to definisano, odnosno zakonski.

On je ocijenio da parlament mora da bude proaktivan i da je neophodno donošenje lex specialisa kojim bi se utvrdile posebne mjere koje bi imale punu zakonsku snagu. Poslanik je istakao i da se u zakonski okvir mora uvesti i mjera oslobađanja poreza i doprinosa na 90 dana za preduzetnike koji su oštećeni. „Istakao sam da će biti neophodno novo zaduživanje države upravo da bi se subvencijama sačuvala radna mjesta. Mnogo je jeftinije da sačuvamo svako radno mjesto, pa i uz pomoć subvencija, nego da ga zatvorimo pa ponovo otvaramo. To bi nas mnogo koštalo“, rekao je Damjanović.

Istakao je da je tražio da prvi na spisku za pomoć i podršku budu socijalne kategorije građana i privredne djelatnosti koje su mjerama zaustavljene, poput sektora ugostiteljstva, maloprodaje osim prehrambene, brojne slobodne profesije...

„Upozorio sam da kad krenemo sa podrškom, to ne bude nekim lošim kompanijama i državnim, da svoj loš rad ne pokrivaju ovim mjerama i da ne zloupotrijebe i da ne traže ono što im ne pripada“, istakao je Damjanović.

Konjević: Ako treba mijenjaćemo zakon

„Svi poslanički klubovi su se usaglasili da treba koristiti svaku priliku da se građanima pošalje poruka da poštuju zahtjeve nadležnih stručnih institucija. Samo to je način da se kao društvo, država pokušamo suprotstaviti „neprijatelju“ koji je tu“, rekao je predsjednik kluba poslanika Socijaldemokratske partije Raško Konjević “Vijestima”.

On je kazao da je bilo riječi i o ekonomskim posljedicama, koje su neminovne, kao i da je u ime SDP-a naveo primjer da je hrvatski parlament usvojio 16 zakona kao rezultantu prvog paketa mjera. „Ukoliko Vlada i dalje procjenjuje da samo kroz određenu vrstu aktivnosti sprovodi pakete mjera koje je donijela, rekli smo da ćemo vjerovatno svi biti spremni da kroz odgovarajuće parlamentarne procedure, ističemo svoje mjere u tom segmentu koje bi parlament trebalo da donosi“, rekao je. Kazao je da mjere moraju da budu u skladu sa Ustavom i zakonom.

„Ako treba da mijenjamo zakon, kako da ne“, kazao je Konjević.

“Ukazano na važnost podrške društva poštovanju odluka nadležnih institucija”

U saopštenju Skupštine navodi se da su članovi Kolegijuma razmatrali aktivnosti NKT i mjere na zaštiti građana, te da je “ukazano na važnost podrške svih segmenata društva poštovanju odluka nadležnih institucija, kao i nastavka sprovođenja neophodnih preventivnih aktivnosti, u cilju blagovremene zaštite stanovništva i suzbijanja zaraze u većem obimu.”

Posebna pažnja posvećena je, navodi se, nabavci neophodne lične zaštitne i ostale medicinske opreme, kao i pripremljenosti i organizovanosti zdravstvenog sistema u nastalim okolnostima. Ukazano je na potrebu tačnog informisanja javnosti o svim dešavanjima, zahtijevana je odgovornost svih predstavnika državnih organa i njihovo hitno dostavljanje informacija na zahtjev Skupštine, navodi se.

( Mila Radulović, Željka Vučinić )