Gorivo od ponoći jeftinije devet do 16 centi?

Usljed nastavka pada cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, gorivo na crnogorskim pumpama od ponoći bi moglo pojeftiniti za još 9 do 16 centi po litru, saznaju “Vijesti” od domaćih trgovaca naftnim derivatima.

Prema kalkulatoru Udruženja naftnih kompanija u Crnoj Gori, cijena eurodizeila trebalo bi da bude niža za 9 ili 10 centi, (zavisno od zaokruživanja na različit broj decimala), odnosno da košta 0,95 ili 0,96 eura, umjesto sadašnjih 1,05 eura.

Cijena eurosupera 95, koji sada košta 1,14 eura, trebalo bi da bude snižena za 15-16 centi, odnosno na 0,98 ili 0,99 centi za litar, a cijena eurosupera 98 za 15 ili 16 centi - na 1,02 ili 1,03 eura za litar.

Konačnu kalkulaciju cijena naftnih derivata, koje će važiti naredne dvije sedmice, objaviće danas do 13 časova Ministarstvo ekonomije, nakon što provjeri podatke dostavljene od najvećeg distributera na tržištu - kompanije Jugopetrol.

Državne dažbine sada iznose oko 60 do 65 centi po litru. Negativni trendovi na svjetskim berzama nafte traju od početka godine, a uzrok su pandemija koronavirusa, ali i sukob Saudijske Arabije i Rusije oko nafte politike.

Posljednji put je 17. marta ove godine eurodizel u Crnoj Gori pojeftinio 11 centi, eurosuper benzin 98 za 13 centi, a eurosuper 95 za 14 centi po litru. Prije toga, 18. februara, sve vrste goriva pojeftinile su tri do četiri centa. U odnosu na početak januara cijene goriva sada će biti niže za oko 30 centi.

Direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol juče je za beogradski “Danas” kazao da na svjetskom tržištu postoji najveći pad za tražnjom nafte od krize u 2009. godine, dok se istovremeno zbog sukoba Rusije i Saudijske Arabije povećava proizvodnja.

“Zajedno sa zdravstvenom krizom zbog virusa korona, preživljavamo pravi energetski šok s kojim se nikada nismo ranije sreli. Taj šok obilježen je ogromnim porastom proizvodnje nafte koji je praćen padom tražnje, što je dovelo do pada cijene nafte na 20 dolara. Tražnja je pala prvi put poslije 2009. godine. Saudijska Arabija i Rusija nastavljaju svoj naftni rat i upumpavaju naftu na već zasićeno tržište, na kojem nikada nije bilo više rezervi nafte. Rusija i Saudijska Arabija upumpavaju tri do četiri miliona barela nafte dnevno”, kazao je Birol.

On je naveo da su ove dvije zemlje u sukobu jer žele da zadrže svoj udio na svjetskom tržištu, zbog čega nije postignut dogovor o smanjenju proizvodnje.

“Rusija želi da održi svoj udio na evropskom tržištu gasa, pa čak i ako izgubi na cijeni. Ona može i da ga proširi. Saudijska Arabija je uvek bila važan stabilizator cijena nafte na svjetskom tržištu. Sigurno je da će proizvodnja nafte u SAD pretrpjeti velike gubitke i da američka nafta ne može da bude konkurentna sa ovim cijenama”, kazao je Birol.

On je naveo da postoje razgovori sa generalnim sekretarom OPEC-a, Udruženja država izvoznica nafte.

“Ova stvar je danas veoma važna za sve, posebno za Saudijsku Arabiju, Rusiju i SAD. Uskoro se očekuje i video konferencija G 20 gdje će se, kako se očekuje, pokrenuti ova pitanja”, kazao je Birol.

Dnevna potrošnja nafte pala za 20 miliona barela

Birol je naveo da su mjere u borbi protiv pandemije uticale na smanjenje saobraćaja i industrijske proizvodnje.

“Troši se dnevno 20 miliona barela nafte manje nego inače. To je pad u potrošnji nafte u prvom kvartalu. U drugom kvartalu očekujem da taj pad bude još veći”, kazao je Birol.

Jedan barel nafte ima 159 litara. On je naveo da će posljedice ove krize biti posebno teške u nizu zemalja u razvoju, kao i u zemljama čiji budžeti zavise od proizvodnje nafte, poput Irana, Iraka, Nigerije, Omana…

“Njima 90 odsto budžeta stiže od tržišta nafte. To su istovremeno zemlje sa političkim problemima. U njima su se već prepolovile plate svim državnim službenicima, od nastavnika, do ljekara. To sve može lako da se pretvori u političke probleme”, kazao je Birol.

( Milorad Milošević, Goran Kapor )