Posvećenost Evropske unije zapadnom Balkanu

Veoma teška nedjelja je iza nas, a pandemija koronavirusa i njene globalne posljedice dominiraju naslovnicama i našim mislima. Ovi događaji takođe su zasjenili važnu odluku koja nije dobila zasluženu pažnju. Usred krize, Evropska unija je odlučila da otvori pregovore o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Ovo je dobra vijest za ove dvije zemlje, zapadni Balkan i za cijelu Evropu

Donoseći tako važnu odluku u ovako teškim vremenima, EU je krenula naprijed u zaista važnom pitanju politike i poslala je važan signal i jasnu poruku zapadnom Balkanu: Evropska unija nije potpuna bez zapadnog Balkana. EU je pokazala jedinstvo u jednoj od svojih prioritetnih politika i učinila je to tokom rješavanja globalne krize. Odluka je zaista „snop svjetlosti u ovom mraku svuda okolo“, kako je rekao moj cijenjeni kolega i ministar spoljnih poslova Sjeverne Makedonije, Nikola Dimitrov, komentarišući odluku o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Puno smo tražili od obije zemlje, i one su to ispunile. Sada je i EU napravila pravi korak sa svoje strane. To je ohrabrujuća poruka da naporan rad i pravo vođstvo vode do rezultata.

Na isti način želim da čestitam Sjevernoj Makedoniji što je ove nedelje postala 30. članica NATO-a. Ovo je važan korak, koji dalje konsoliduje evropsku i transatlantsku bezbjednost. Radujem se što ćemo sada blisko sarađivati i u okviru saradnje EU i NATO.

Sa početkom pregovora o pristupanju, pred nama je puno posla, a otvaranje pregovora o pristupanju je samo prvi korak intenzivnog procesa. Potrebne su duboke socijalne, političke i ekonomske reforme prije koraka ka punopravnom članstvu. Te transformacije, naravno, iziskuju vrijeme i zahtjevaju napore, ali ono što je važno jeste da bi „snop svjetlosti“ za još dvije zemlje trebalo da podstakne i ostatak regiona da radi ono što je potrebno i slijedi put reformi. U korist građana zapadnog Balkana.

U ovakvim vremenima, kada se svi borimo protiv neviđene krize i njenih posljedica, moramo pokazati šta evropska i globalna solidarnost zaista znače. Solidarnost ne može biti samo riječ koju koristimo bez bilo kakve posvećenosti. Solidarnost se mora dokazati akcijama. Unutar EU, države članice pokazuju solidarnost jer neke od njih primaju pacijente iz preopterećenih bolnica u drugim državama članicama, i dijele zaštitnu opremu između sebe. Takođe je u toku zajednički rad na obezbjeđivanju repatrijacije građana koji se nalaze u svijetu. I ne zaboravimo ljude na zapadnom Balkanu.

EU je ove nedjelje objavila paket bilateralne finansijske pomoći za svih šest partnera u regionu. Obezbjedićemo do 38 miliona eura hitne i neposredne pomoći u rješavanju vanredne situacije u vezi sa COVID-19. Tim novcem kupuju se respiratori, maske i druga medicinska oprema, plaćaju se avionski letovi, pomažu i pokrivaju trenutne potrebe ljudi. Pored toga, EU je odlučila da podrži region dodjeljivanjem 374 miliona eura za socijalni i ekonomski oporavak regiona, kada vanredna situacija prestane. To znači očuvanje posla, preduzeća, socijalnih davanja, to znači omogućavanje ljudima da nastave sa svojim životom nakon što prevaziđemo ovu pandemiju.

Dozvolite mi da vam dam konkretne detalje neposredne podrške EU zdravstvenim sektorima pojedinih zemalja zapadnog Balkana i podrške socijalnom i ekonomskom oporavku:

• Albanija: podrška zdravstvu u iznosu od četiri miliona eura; 7 miliona eura za socijalni i ekonomski oporavak. Ovo dolazi nakon pružene neposredne humanitarne pomoći EU i donatorske konferencijje koja je prikupila više od milijardu eura za obnovu Albanije nakon razornog zemljotresa prošlog novembra.

• Bosna i Hercegovina: podrška zdravstvu u iznosu od 7 miliona eura, a socijalni i ekonomski oporavak 74 miliona eura. Građani Bosne i Hercegovine takođe su se mogli vratiti iz Maroka kući repatrijacionim letom EU.

• Kosovo: podrška u zdravstvu 5 miliona eura, 63 miliona eura za socijalni i ekonomski oporavak.

• Crna Gora: podrška za zdravstveni sektor od tri miliona eura, za socijalni i ekonomski oporavak 50 miliona eura.

• Sjeverna Makedonija: 4 miliona eura neposredna podrška zdravstvenom sektoru, 62 miliona eura za socijalni i ekonomski oporavak.

• Srbija: 15 miliona eura neposredne podrške zdravstvenom sektoru, 78 miliona eura za socijalni i ekonomski oporavak.

Zapadni Balkan može računati na solidarnost EU. I ne samo u doba krize. EU je glavni donator, investitor i trgovinski partner zapadnog Balkana. Od 2014. godine, EU je odobrila preko milijardu eura za podršku stanovnicima zapadnog Balkana. Ovo su važne činjenice koje pokazuju uključenost EU u regionu i njene napore u borbi protiv virusa unutar EU i inostranstva, uključujući zapadni Balkan.

Ovo je vrijeme da ozbiljno pristupimo solidarnosti i saradnji. Moramo raditi ruku pod ruku, solidarno, podržavajući jedni druge, jer niko nije u stanju da se sam izbori sa trenutnom situacijom.

( Džozef Borel )