Rusija i kao „negativac“ ključna u diplomatiji

Evropski i američki zvaničnici, podijeljeni oko spoljne politike predsjednika SAD Donalda Trampa, pronašli su zajednički jezik tokom vikenda kritikujući navodnu tajnu rusku kampanju za podrivanje zapadnih demokratija.

Međutim, uprkos transatlantskom izlivu bijesa na Rusiju tokom bezbjednosne konferencije u Minhenu, zapadni zvaničnici i diplomate su takođe priznali i neprijatnu istinu: Rusija je ključna za rješavanje svjetskih konflikata.

Počev od istočne Ukrajine do Sjeverne Koreje, ruski status nuklearne sile, njena vojna intervencija u Siriji i pravo veta u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija znače da svaka vrsta diplomatije u konačnici mora uključivati i Moskvu, kazali su zvaničnici.

„Ne možemo pronaći političko rješenje bez Rusije“, kazao je za Rojters norveški ministar odbrane Frank Bake Jensen. „Potrebno nam je da dođemo do tačke kada možemo raditi na pronalaženju političkog rješenja, a oni su ključni za to“.

Makar javno, Rusija je u Minhenu bila glavni negativac i žestoko je kritikovana zbog uplitanja u predsjedničku kampanju u SAD 2016. nakon što je prošle nedjelje u Americi podignuta optužnica protiv 13 Rusa, kao i zbog aneksije Krima 2014.

Za Zapad, ovakvo jedinstvo predstavlja ogromnu promjenu nakon godine u kojoj je Tramp forsirao retoriku „Amerika na prvom mjestu“, njegovih nedosljednih izjava o NATO-u i Evropskoj uniji, odluke da se povuče iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama i odbijanja da potvrdi da se Iran povinuje nuklearnom dogovoru iz 2015.

Na godišnjem događaju u Minhenu, rijetkom skupu evropskih i američkih bezbjednosnih zvaničnika kojem prisustvuju i vosdeće ruske diplomate, američke predstavnike je vidno nerviralo rusko javno odbacivanje optužbi za uplitanje.

„Zapanjen sam time što Rusi pošalju nekoga svake godine kako bi u suštini negirali činjenice“, kazao je američki direktor nacionalne obavještajne službe Den Kouts povodom ruskog prisustva na konferenciji.

Međutim iza kulisa, diplomate kažu da je atmosfera drugačija budući da se vodeći zvaničnici, uključujući i generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga sastaju sa ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovim u glamuroznim prostorijama hotela Bajerišer hof.

„Postoji diplomatska mreža koja funkcioniše“, kazao je ruski senator Aleksej Puškin, navodeći kontakte između Moskve, Ankare, Vašingtona i Tel Aviva u cilju rješavanja sirijskog građanskog rata. „To je nešto što bi ukoliko se koristi efikasno moglo spriječiti veće sukobe“.

Njemački ministar inostranih poslova Zigmar Gabrijel nekoliko puta se sastao sa Lavrovim, nudeći mogućnost popuštanja ekonomskih sankcija, nametnutih zbog istočne Ukrajine, i nazivajući Rusiju „nezamljenjivim“ partnerom u globalnim naporima za sprečavanje širenja nuklearnog oružja.

Bivši američki državni sekretar Džon Keri, koji je učestvovao u pregovorima za nuklearni sporazum sa Iranom, kazao je da Zapad mora da „napravi kategorizaciju“ problema sa Rusijom, kako bi diplomatija mogla da donese rezultate.

Međutim, problem za Zapad je u tome što su međunarodne krize međusobno povezane. Rusija je saveznik izraelskog neprijatelja Irana u Siriji dok podrška Moskve separatistima u Ukrajini ljuti NATO.

Sa druge strane, Turska, NATO članica, pokušava da finalizuje dogovor o kupovini ruskog odbrambenog oružja. Turska je takođe napala kurdske snage na sjeveru Sirije, koje podržavaju SAD, uz blagoslov Rusije.

U Aziji, američki napori da zaustavi razvoj sjevernokorejskog atomskog oružja dijelom se oslanjaju na spremnost Moskve da podrži američki i evropski embargo na snabdijevanje naftom Pjongjanga, što je do sada odbijala.

„Prije nekoliko godina mogli ste razgovarati o različitim krizama, međutim danas, ukoliko govorite o jednoj uzdrmaćete i sve ostale“, kazao je Jensen za Rojters.

Dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu prijetio Iranu u Minhenu, u Njujorku su britanski, američki i francuski napori da se Teheran osudi u Ujedinjenim nacijama odmah naišli na otpor Rusije, kazale su diplomate za britansku agenciju.

Dok su u Minhenu američki i evropski zvaničnici govorili da bi mirovnjaci UN mogli da riješe četvorogodišnji konflikt u istočnoj Ukrajini, specijalni američki izaslanik Kurt Voker je priznao da sve zavisi od Moskve.

„U rukama je Rusije“, kazao je Voker na skupu evropskih i američkih zvaničnika, uključujući i švedskog ministra odbrane koji je ponudio švedske trupe za takvu misiju.

Prije devet godina u Minhenu, tadašnji američki potpredsjednik Džo Bajden je obećao „resetovanje“ odnosa sa Rusijom, međutim rijetki na Zapadu su uviđali dubinu ruske ogorčenosti zbog raspada Sovjetskog Saveza i širenja NATO-a prema zapadu.

Kremlj: U optužnici se pominju pojedinci, a ne država Rusija

Kremlj je juče saopštio da američka optužnica protiv 13 Rusa i nekoliko ruskih kompanija optuženih za miješanje u američki predsjedničku izbornu kampanju 2016. ne sadrži nikakav dokaz o umiješanosti ruske države.

Ovi komentari su prva reakcija Kremlja na optužnicu kancelarije američkog specijalnog savjetnika Robert Mulera koja se fokusira na ruskog biznismena Jevgenija Prigožina, u medijima poznatog kao

Putinov kuvar. Američki zvaničnici tvrde da je Prigožin blisko povezan sa ruskim vojnim i političkim establišmentom.

U optužnici, objavljenoj u petak, navodi se da je ruska propagandna armija koju je finansirao biznismen, nadgledala kriminalnu i špijunsku zavjeru kako bi podržali Donalda Trampa i omalovažili Hilari Klinton.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kazao je juče na telefonskoj konferenciji za novinare da se američka optužnica u potpunosti fokusira na pojedince i ne pruža opipljiv dokaz da su Kremlj ili ruske vladine agencije bile uključene.

„Oni govore o ruskim državljanima, međutim u saopštenjima Vašingtona smo čuli optužbe o umiješanosti ruske države, Kremlja i ruske vlade“, kazao je Peskov novinarima. „Nema indikacija da je ruska država mogla biti uključena u ovo i ne može ih biti. Rusija se nije miješala i nema naviku da se miješa u unutrašnje stvari drugih država, niti to čini sada“, kazao je Peskov.

Za Kremlj je nezgodno što je optužnica podignuta protiv Prigožina, 56, koji se u više navrata hvalio sastancima sa Putinom.

U jučerašnjem saopštenju Kremlja, ime Prigožina nije pomenuto.

( Nada Bogetić )