Kisindžer: Nakon pandemije mnoge zemlje će propasti
"Da li je ova presuda objektivna i pravična, nije važno. Realnost je da svijet nikada neće biti isti poslije koronavirusa”, napisao je Kisindžer
Bivši državni sekretar SAD Henri Kisindžer upozorio je da koronavirus može izazvati globalnu ekonomsku propast koja može trajati generacijama ako se ne preduzmu odgovarajuće mjere.
Kisindžer je u autorskom tekstu za Volstrit džurnal napisao da bi "neuspjeh mogao zapaliti svijet".
Kisindžer, koji je bio u administraciji dvojice američkih predsjednika (Ričarda Niksona i Džeralda Forda), vjeruje da je Bijela kuća uradila “solidan posao u izbjegavanju trenutne katastrofe”, ali dodaje da vlada mora raditi efikasno i dalekosežno kako bi pobijedili bolest, prenosi Nova.rs.
To je, kako kaže, bitno ne samo da bi povratila povjerenje Amerikanaca, već i povjerenje svijeta.
"Kada se završi pandemija Covid-19, ustanoviće se da će institucije mnogih zemalja propasti. Da li je ova presuda objektivna i pravična, nije važno. Realnost je da svijet nikada neće biti isti poslije koronavirusa”, napisao je Kisindžer.
Ipak, Kisindžer ne odustaje od liberalnog modela svijeta u čijem je formiranju imao značajnu ulogu.
Kisindžer kaže da SAD moraju brzo raditi na pronalaženju lijeka, uložiti se u obnovu globalne ekonomije i zaštititi “liberalni svjetski poredak”, dodajući da “čak ni SAD ne mogu same da savladaju virus”. Da bi se pobijedio virus, Kisindžer piše da SAD moraju sarađivati sa ostatkom svijeta.
On u svom autorskom tekstu za Volstrit džurnal nudi tri koraka koje SAD moraju da preduzmu kako bi se snašle u borbi protiv koronavirusa i zatim stabilizovale ekonomiju, a prvi je pronalazak lijeka.
“Moramo razviti nove tehnike i tehnologije za kontrolu infekcije i proporcionalne vakcine kod velike populacije. Gradovi, države i regioni moraju se dosljedno pripremati da zaštite svoje ljude od pandemije tako što će se skladištiti, kooperativno planirati i istražiti na granicama nauke”, navodi Kisindžer.
Sledeći korak je “vidanje rana svjetskoj ekonomiji”. On ukazuje na finansijsku krizu iz 2008. godine, rekavši da su trenutni uslovi još složeniji – zbog globalnog obima virusa, zatvaranja škola, zatvaranja restorana i prakse socijalne distance.
Kisindžer piše da je potrebno razviti posebne programe koji će pomoći onima koje je ova kriza najviše pogodila i čiji su gubici najveći.
Konačno, Kisindžer piše da principe liberalnog svjetskog poretka treba zaštititi, napominjući da vlade najrazvijenijih zemalja vjeruju u to da treba da se obezbijedi “bezbjednost, red, ekonomsko blagostanje i pravda”.
“Pandemija je podstakla zastarjele ideje o podizanju zidova u doba kada prosperitet zavisi od globalne trgovine i kretanja ljudi. Svjetske demokratije moraju da brane i održavaju svoje prosvetiteljske vrijednosti”, napisao je Kisindžer u autorskom tekstu.
( Vijesti online )