U Turskoj više od 4. 000 novooboljelih, u Italiji bolja situacija
U Crnoj Gori su do sada od koronavirusa umrle dvije osobe, a 249 ih je oboljelo od koronavirusa.
16191 pregleda1 komentar(a)
Detalj iz Vuhana, Foto: Beta/AP
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je pandemiju koronavirusa u svijetu. U Crnoj Gori su do sada od koronavirusa umrle dvije osobe, a 249 ih je oboljelo od koronavirusa.
U Italiji su još 542 osobe zaražene koronavirusom umrle, što je najmanji broj mrtvih u jednom danu u poslednjih gotovo mjesec dana u toj zemlji. Italija je u prethodna 24 časa zabilježila i najveći broj izliječenih osoba od bolesti kovid-19 od početka pandemije, 2.099. To je prvi put da je broj osoba otpuštenih iz bolnica iznad 2.000 u jednom danu, a za trećinu je veći u odnosu na broj ljudi puštenih kućama prethodnog dana. Zaraza koronavirusom potvrđena je u Italiji kod još 3.836 osoba, čime je ukupan broj zaraženih povećan na 139.422. Italija je zemlja s najviše smrtnih slučajeva od koronavirusa, 17.669, a više potvrđenih slučajeva zaraze imaju jedino SAD i Španija.
Zamjenica direktora Instituta "Batut" Darija Kisić Tepavčević rekla je na konferenciji za novinare da je sada ukupan broj žrtava korona virusa 65, a da je ukupno registrovano 2.666 zaraženih tim virusom.
Šef kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Kluge rekao je da je uprkos nekim pozitivnim znacima u regionu suviše rano da se ublaže mjere za zaustavljanje pandemije koronavirusa.
"Nije vrijeme da se ublaže mjere. Vrijeme je da se dupliraju i tripliraju naši zajednički napori za eliminaciju virusa uz podršku cijelog društva", danas je rekao Kluge, regionalni direktor SZO za Evropu, na video konferenciji za novinare iz Kopenhagena, prenosi Frans pres.
Kluge je takođe je rekao da se u nekim zemljama pojavljuje brzo povećanje broja slučajeva ili novi nalet obolijevanja, i apelovao da se nastave mjere opreza. Ukazao je na mjere koje su mnoge zemlje donijele da zatvore škole ili kompanije.
On je ocijenio da je situacija u Evropi i dalje zabrinjavajuća.
"Još je dug put pred nama u ovom maratonu i napredak koji smo do sada ostvarili u borbi protiv virusa je izuzetno krhak. Misliti da smo stigli do krajnje tačke bi bilo vrlo opasno. Virus ne ostavlja prostor za grešku ili samozadovoljstvo", rekao je on, prenosi AP.
Rekao je da zemlje koje planiraju ublažavanje mjera izolacije ili fizičkog distanciranja treba vrlo pažljivo da promisle i procjene da li su im zdravstveni sistemi pripremljeni.
"Mnogi se radujemo proslavi Uskrsa sa boljim vremenom ali ovo nije trenutak da se opustimo", rekao je Kluge i dodao da mora da se nastavi sa mjerama opreza.
Izrael je potpisao sporazum vrijedan 25 miliona dolara sa kineskom kompanijom BGI kako bi se na koronavirus moglo testirati najmanje 10.000 ljudi dnevno, saopštilo je izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova.
Nova oprema će se biti postavljena u šest različitih laboratorija u narednih nekoliko nedjelja.
BGI, kompanija iz Šenžena, ima klijente u 66 zemalja, prenose izraelski mediji.
Novi testovi PCR su uveliko korišćeni u Kini i distribuirani u 50 drugih zemalja i regiona, a rezultati su na raspolaganju nakon tri sata.
Oprema za testiranje sadrži zalihe reagenasa koji su nedostajli u izraelskim laboratorijama posljednjih dana zbog čega je broj testova ograničen.
U utorak je testirano manje od 2.000 ljudi, javio je izraelski TV kanal 12, mnogo manje od zvaničnog cilja.
Prošle sedmice je premijer Izraela Benjamin Netanjahu naredio odbrambenim zvaničnicima da nabave dovoljno opreme za čak 30.000 testova dnevno.
Zvaničnici Ministarstva zdravlja su ranije postavili cilj da testiraju do 10.000 ljudi dnevno, a u petak prošle sedmice su pooštrili kriterijume za testiranje i skraćeno je radno vrijeme na mjestima testiranja zbog nestašce reagensa.
S druge strane, odlučeno je da se proširi testiranje u domovima za stare i da se u svakom domu gdje je zaražena jedna osoba testiraju svi zaposleni i svi korisnici.
Ove nedjelje je iz Kine stigao u Izrael avion sa milion hirurških maski koje je kupilo Ministarstvo odbrane za vojnike.
U Izraelu je do sada pozitivno na koronavirus 9.404 ljudi, a 71 osoba je preminula.
Na Zapadnoj obali je zaraženo 250 ljudi i jedna osoba je preminula.
U Gazi je otkriveno 13 slučajeva zaraze.
U Izraelu je od danas u 15.00 do sutra u 7.00 sati na snazi policijski čas povodom verskog praznika Pashe i građanima je dozvoljeno da se udaljavaju od kuće u prečniku od sto metara.
Na građane je apelovano da praznik slave kod kuće, a ne sa širom porodicom.
Međugradski saobraćaj je zabranjen od juče popodne do petka ujutru.
U Sjevernoj Makedoniji od danas je produženo vrijeme "policijskog časa" i radnim danima počinje u 16.00, umjesto u 21.00, i traje do 5.00, dok je vikendom u potpunosti ograničeno kretanje.
Vlada Sjeverne Makedonije je uvela dodatna ograničenja za najugroženiju grupu stranovništva, starije od 67 godina i potencijalne prenocioce korona virisa, mlađe od 18 godina.
Kako bi razdvojila te dvije grupe stanovništva na javnim mjestima, stariji od 67 godina sada mogu sa radnim danima da izlaze samo od 10.00 do 12.00, a mlađi od 18 godina od 13.00 do 15.00.
Prema odluci vlade u Skoplju, koja je donijeta na predlog Komisije za zarazne bolesti, od danas se na javnim mjestima i površinama zabranjuje kretanje građanima u "grupama većim od dvije osobe", umesto kao do sada, u gupama do pet.
Izuzetak su roditelji sa decom mlađom od 14 godina, saopštila je vlada Sjeverne Makedonije.
Francuski nosač aviona "Šarl de Gol" vraća se u luku zbog moguće epidemije koronavirusa, saopštilo je danas francusko ministarstvo odbrane.
Kako precizira ministarstvo, oko 40 članova posade ima simptome slične koronavirusu, pa su pod ljekarskim nadzorom.
Ljekarski tim sa testovima na koronavirus popeće se na brod kako bi testirao posadu i time spriječio dalje širenje virusa, dodaje francusko ministarstvo odbrane.
Francuski nosač aviona, koji je bio u misiji u Atlantskom okeanu, vraća se u bazu u Tulonu gdje je prvobitno trebalo da uplovi 23. aprila. Na brodu ima oko 1.900 vojnika.
Prethodno je i na američkom nosaču avionu "Teodor Ruzvelt" izbila epidemija koronavirusa, a do sada je, prema podacima američke mornarice, na koronavirus pozitivno 230 osoba.
Iranski predsjednik Hasan Rohani zamolio je danas Međunarodni monetarni fond (MMF) da odobri njegovoj zemlji, jednoj od najteže pogođenih novim koronavirusom, hitni zajam od pet milijardi dolara koji je zatražila radi borbe protiv pandemije.
"Molim sve međunarodne organizacije da preuzmu svoju odgovornost. Mi smo članovi MMF-a, ako treba da postoji diskriminacija između Irana i drugih za dodjelu kredita, ni mi ni javnost to neće tolerisati", rekao je Rohani u izjavama koje je prenosila televizija.
Iran je 12. marta zatražio od MMF-a pomoć za borbu protiv Kovida19.
Prema podacima MMF-a, Iran nije dobio pomoć od te organizacije od kredita dodijeljenog između 1960. i 1962, odnosno prije nastanka Islamske Republike 1979. godine.
Iranski ministar spoljnih poslova Džavad Zarif je preko Tvitera javio 12. marta da je ta zemlja zatražila da joj se odmah dozvoli pristup Instrumentu MMF-a za brzo finansiranje.
"Ako ne ispune svoje obaveze u ovoj teškoj situaciji svijet će ih drugačije ocijeniti", rekao je Rohani.
U Iranu je od koronavirusa umrlo više od 3.800 ljudi a više od 62.500 je zaraženo.
Tokom noći je na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu testirano ukupno 135 uzoraka, od čega je potvrđeno 13 pozitivnih osoba na koronavirus.
Pozitivne su dve osobe iz Goražda, dvije iz Bugojna, dve iz Hadžića, te po jedna osoba iz Vogošće, Žepča, Bihaća, Zenice i Zavidovića.
U protekla 24 časa u RS je testirano 179 uzoraka, a na koronavirus pozitivne su još dve osobe, jedna iz Banjaluke i druga iz Laktaša.
Radi se o muškarcima, jednom srednje životne dobi, a drugi je mlađe životne dobi.
U BIH je registrovano ukupno 777 zaraženih osoba, preminule su 34, a oporavilo se njih 77.
U narednom periodu se očekuje više testiranja, s obzirom na to da su zdravstvene ustanove u BiH dobile značajan broj testova.
U Rusiji je u poslednja 24 sata registrovano 1.175 novih slučajeva zaraze koronavirusom, što je za 15,7 odsto više nego prethodnog dana.
Na osnovu 910 hiljada testiranja, u Rusiji su od COVID-19 oboljele ukupno 8.672 osobe, saopštile su ruske zdravstvene vlasti.
Najviše slučajeva novoinficiranih je u Moskvi, 660.
Do sada su u Rusiji od koronavirusa umrle 63 osobe, a ozdravilo je 580.
Sjeverna Koreja, koja tvrdi da još nema potvrđen slučaj covida-19, rekla je da nastavlja testirati građane na koronavirus, a više od 500 ljudi je smješteno u karantin, navela je danas Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
SZO, koja kaže da dobija "nedjeljne novosti" iz sjevernokorejskog ministarstva zdravlja, navela je da ta zemlja ima kapacitete za testiranje u nacionalnoj referentnoj laboratoriji u Pjongjangu.
"Od drugog aprila testirano je 709 ljudi, 11 stranaca i 698 građana Sjeverne Koreje. Nema potvrđenog slučaja koronavirusa. U kakarantinu je 509 ljudi, od kojih dvoje stranaca", odgovorio je putem e-maila Edvin Salvador, predstavnik SZO-a u Sjevernoj Koreji.
"Od 31. decembar iz karantina su puštene 24.842 osobe, uključujući 380 stranaca", dodao je.
Premijer Velike Britanije Boris Džonson, koji je zaražen koronavirusom, proveo je i drugu noć na intenzivnoj njezi.
On je u stabilnom stanju nakon što je primio terapiju kiseonikom, prenosi Rojters.
Džonson, koji ima 55 godine, nije na respiratoru, javio je Rojters.
"Premijer je u stabilnom stanju i pozitivnog je duha", rekao je britanski ministar zdravlja Edvard Argar.
Šef britanske diplomatije Dominik Rab, koji će u slučaju potrebe menjati premijera, rekao je da vjeruje da će se Dzonson brzo vratiti na čelo države, dok se svijet suočava sa najvećom zdravstvenom krizom u ovom vijeku.
Džonson, koji je testiran na koronavirus prije skoro dvije sedmice, u nedjelju uveče je hospitalizovan u bolnici Sveti Tomas jer je imao povišenu temperaturu i izražen kašalj.
Njegovo stanje se pogoršalo u ponedjeljak i od tada je na intenzivnoj njezi.
I dok se Džonson bori sa koronavirusom, Velika Britanija ulazi u fazu borbe sa COVID-19, koju stručnjaci nazivaju "najsmrtonosnijom".
Japanska privredna aktivnost će pasti rekordnih 25 odsto u drugom kvartalu ove godine, čak i sa upravo objavljenim vladinim paketom fiskalne pomoći zbog udara koronavirusa na potrošnju i rast poslovanja, saopštila je danas finansijska firma Goldman Saks.
U izvještaju se navodi da se očekuje pad izvoza od 60 odsto u periodu od aprila do juna.
Ovaj kvartalni pad GDP (BDP) Japana, treće svjetske privrede, ako se ostvari prognoza, bio bi rekordni pad od kada je počelo praćenje podataka GDP-a 1955. godine, navodi se u izvještaju.
Japan je juče radi suzbijanja širenja koronavirusa proglasio vanredno stanje u sedam oblasti uključujući Tokio, što podrazumjeva poziv svima koji mogu da rade od kuće, zatvaranje tržnih centara, restorana i otkazivanje raznih događaja. Ostaju otvorene prodavnice hrane i banke.
U izvještaju Goldman Saksa navodi se da će proglašenje vanrednog stanja znatno promijeniti ponašanje pojedinaca, vlasnika firmi i organizatora događaja.
Vlada je najavila paket pomoći od hiljadu milijardi dolara, ali se u izvještaju procjenjuje da će podsticaj za BDP iznositi samo 130 milijardi dolara od novčane pomoći siromašnim porodicama i monetarnoj pomoći malim firmama.
U izvještaju se navodi da će japanska ekonomska aktivnost verovatno da se oporavi u trećem kvartalu kada se aktiviraju privrede u inostranstvu i da će postepeno da se normalizuje iduće godine, kao i da će početi da raste sa održavanjem Olimpijade koja je odložena za iduće leto. Japanski BDP će, kako se očekuje, porasti 3,1 odsto 2021. godine, navodi Goldman Saks.
Predsjednik Evropskog istraživačkog savjeta Mauro Ferari podnio je ostavku na vrhuncu krize koronavirusa, objavljeno je danas u Briselu.
Portparol EU rekao je da se nada da će Evropska komisija "uskoro moći da da više informacija o okolnostima ostavke", ali nije detaljnije objašnjavao.
Ovu vijest je prvi najavio Fajnenšal tajms, na osnovu izjave Ferarija da je "veoma razočaran odgovorom EU na pandemiju".
On se žalio na institucionalne i političke prepreke dok je pokušavao da uspostavi naučni program za borbu protiv virusa.
Dok se koronavirus širio iz Kine u Italiju, Austriju, Španiju i druge EU zemlje, Unija je kritikovana da nije djelovala dovoljno snažno u uspostavljanju koordiniranog odgovora na virus, iako su za zdravstvena pitanja i dalje odgovorne države članice, svaka u svojim granicama.
Tokom proteklog mjeseca države EU pokušavale su da bliže sarađuju dok su se lideri obavezali na bolju koordinaciju u pokušaju da spriječe ljudsku i ekonomsku patnju izazvane pandemijom.
Evropski ministri finansija poslije cjelonoćnih razgovora nijesu uspjeli da se dogovore o zajedničkom ekonomskom odgovoru na krizu koju je izazvao koronavirus, rekao je predsjednik Eurogrupe Mario Senteno.
"Poslije gotovo 16 sati razgovora približili smo se sporazumu ali ga još nijesmo postigli. Prekinuo sam Eurogrupu", napisao je danas Senteno na Tviteru i dodao da će se razgovori nastaviti sjutra.
Video konferencija evropskih ministara finansija koja je počela juče popodne nastavila se cijele noći, tokom koje je bilo više razgovora u manjim grupama u nastojanju da se izađe iz blokade. Na sastanku su se suprotstavile sjeverne evropske zemlje južnim koje traže finansijski napor bez presedana, prenijeli su izvori.
Ovaj sastanak predstavlja odlučujući test za jedinstvo evropske dvadesetsedmorice koji ne mogu sebi da dozvole da se ponovo pokažu podjele, poslije neuspjelog samita šefova država i vlada posvećenog krizi koronavirusa 26. marta, navodi Frans pres.
Naspram pandemije evropski kratkoročni i srednjoročni odgovor treba da se zasniva na tri osnovne ose, oko kojih je prvobitno izgledalo da su se ministri složili - do 240 milijardi eura zajma iz fonda pomoći eurozone, garantni fond za kompanije i podrška djelimičnoj nezaposlenosti.
Međutim, zemlje koje su najteže pogođene virusom, pogotovo Italija, nastavljaju da traže pored toga formiranje zajedničkog instrumenta duga u obliku euroobveznica, ponekad nazvanim korona obveznicama, čiji cilj je da se ponovo dugoročno podstakne ekonomija kada kriza prođe.
Među zemljama koje to traže su i Španija i Francuska kao i Grčka, Malta, Luksemburg, Irska, prenose izvori.
"Euroobveznice predstavljaju ozbiljan i prilagođen odgovor", rekao je sinoć šef italijanske vlade Đuzepe Konte, čija zemlja je najteže pogođena virusom u Evropi sa više od 17.127 umrlih.
Italiji se protive sjeverne evropske zemlje, na čelu sa Njemačkom i Holandijom. A italijansko insistiranje na takvom jednom instrumentu, zajedno sa Španijom već je dovelo do neuspeha samita posvećenom odgovoru EU na krizu koronavirusa krajem marta.
Berlin i Hag ne žele da se zemlje udruže u dugovanjima, i odbijaju da uzimaju zajam zajedno sa vrlo zaduženim zemljama juga Evrope. Danska, Austrija, Švedska i baltičke zemlje su na toj strani, rekao je jedan evropski izvor.
Prije sastanka predsjednik Evrogrupe Mario Senteno pozvao je ministre da se jasno obavežu za koordinisan i veliki plan obnove, poslije epidemije, ali nije baš izričito govorio o uzimanju zajedničkog duga.
Sjeverne evropske zemlje žele da se za sada usmjere na instrumente koji već postoje da se suoči sa tim ekonomskim šokom, posebno Evropski stabilizacioni mehanizam (ESM), formiran 2012 za vreme dužničke krize u eurozoni.
Prema tom mehanizmu mogu da se daju zajmovi nekoj zemlji u teškoćama do dva odsto njenog BDP-a, odnosno 240 milijardi eura za cijelu eurozonu.
Evropska investiciona banka takođe treba da ima panevropski garantni fond od 25 milijardi eura, kojim bi moglo da se pokrene do 200 milijardi eura dodatno za kompanije.
Ministri takođe treba da odobre projekat Evropske komisije kojim se garantuje sa maksimalno 100 milijardi eura nacionalni planovi za djelimičnu nezaposlenost, koji su sačinjeni zbog epidemije koronavirusa.
Slovenačka vlada planira postepeno da ublaži naredne nedjelje restriktivne mjere uvedene u zemlji ukoliko se nastavi trenutni povoljan trend epidemije koronavirusa, saopštio je sinoć premijer Janez Janša.
"Pozitivni rezultati omogućavaju nam da proučimo i pripremimo ublažavanje restrikcija počev od narednog utorka, 14. aprila, ako određeni uslovi budu ispunjeni", rekao je Janša u televizijskom obraćanju.
Fabrike i službe koje mogu da osiguraju bezbjednost svojim zaposlenim i klijentima, upotrebom zaštitne opreme i drugih mjera predostrožnosti, mogle bi da budu prve kojima će biti dozvoljen nastavak aktivnosti.
Janša je rekao da ukoliko epidemija nastavi da se smiruje biće pokrenute i druge mjere koje će omogućiti postepeno ublažavanje nekih restrikcija kretanja, koje su trenutno na snazi.
Slovenija, koja se graniči sa Italijom, zemljom koja je u svijetu zabilježila najveći broj smrtnih slučajeva od koronavirusa, uspjela je da obuzda epidemiju uvođenjem strogih mjera stanovništvu i preduzećima, ubrzo poslije pojave prvih slučajeva zaraze.
Karantin stanovništva je uveden u martu, kao i obavezno nošenje zaštitne maske i rukavica u prehrambrenim radnjima i na javnom mjestu.
U Sloveniji je prema posljednjem izvještaju zaraženo 1.055 osoba od kojih je 36 umrlo.
Bugarski poslanici i ministri se od 1. aprila odriču svojih primanja u korist sistema javnog zdravstva, odlučio je bugarski Parlament.
Tako će na račun javnog sistema zdravstva biti uplaćeno 1,44 miliona leva što čini oko 740.000 eura.
Kako piše pariski "Figaro" poslanci su na zasijedanju Parlamenta "iskazali rijetko jedinstvo " i svi podržali predlog vladajuće konzervativne partije da se odreknu svojih plata počev od 1. aprila pa sve do kraja vanrednog stanja, odnoso ukidanja zabrane kretanja koja je na snazi od 13. marta.
Pored poslanika i ministara istom mjerom su obuhvaćeni i takozvani politički članovi kabineta ministara te direktori svih vladinih agencija.
Bugarska , kako piše francuski list, ima registrovanih 549 lica sa korona virusom i 22 umrla te otuda spada u malo pogodjene zemlje korona virusom.
( Vijesti online )