Preduzetnici se žale da teško mogu do kredita IRF-a

Više preduzetnika iz nekoliko djelatnosti koji su željeli da apliciraju za kredit koji su Vlada i Investiciono-razvojni fond (IRF) ponudili za prevazilaženje ekonomske krize izazvane epidemijom koronavirusa žalili su se “Vijestima” da ne mogu doći do tog novca jer IRF ima uslove koji se ne mogu ispuniti.

Iz IRF-a odgovaraju oni moraju poštovati zakonske procedure za odobravanje kredita i pravila Centralne banke te da bi davanje kredita bez kolaterala predstavljalo krivično djelo.

Država je kroz kreditnu liniji IRF-a obezbijedila oko 120 do 130 miliona eura. Kredit do tri miliona eura se može koristiti za isplatu plata radnicima u djelatnostima koje su zbog aktuelne situacije morale stopirati poslovanje (zanatlije, ugostiteljski objekti, mali butici, taksi udruženja, privatni vrtići, frizerski saloni...), nabavku ljekova, medicinske opreme i sanitetskih vozila... Aplikacije se podnose od 26. marta, a IRF-u je do juče stiglo 500 zahtjeva.

Može li se preuzeti uloga garanta?

“Zaposlen sam u jednom od taksi udruženja i u teškoj sam ekonomskoj situaciji, kao i mnogi drugi koji se bave djelatnostima koje su sada zabranjene. Uslovi za odobravanje kredita IRF-a su nemoguća misija za većinu firmi. Neki od tih uslova podrazumijevaju izmirenje poreskih obaveza, redovnost u otplati prethodnih kredita i na kraju, ako se uzima kredit preko 24 mjeseca ročnosti, poslodavci su u obavezi da daju hipoteku na sopstvene nekretnine. Mi zaposleni, koje država želi da zaštiti u ovom trenutku, ovakvim uslovima za poslodavce smo evidentno dovedeni u nezavidan položaj”, kazao je jedan od sagovornika “Vijesti” koji je tražio anonimnost da ne bi trpio posljedice javnog apela.

Na iste probleme je ukazalo i nekoliko ugostitelja i vlasnika auto-škola koji nijesu uspjeli da daju platu radnicima. Sagovornici “Vijesti” ukazuju da su pojedine države u regionu preuzele ulogu garanta kad su u pitanju ovakvi krediti, poručujući pa bi crngorska Vlada trebalo da slijedi taj primjer. Ocjenjuju da su predložene mjere IRF-a “populistička priča dok se ne uđe u odobravanje kredita”.

Iz IRF-a, čiji je direktor Zoran Vukčević, na ovu temu se odgovorili “Vijestima” da ovo nije vrijeme za preduzeća koja žele koristiti povoljne uslove kreditne linije u cilju rješavanja problema poslovanja iz prošlosti, niti mogu biti dio toga oni preduzetnici i preduzeća “koja vide šansu da kroz date povoljnosti ostvaruju ekstraprofit” ili da ostvare “druge nezaslužene benefite kao, na primjer, refinasiranje bankarskih kredita”.

IRF: Mi i virus nismo krivi za neisplaćeno u 2019.

“Kako je moguće isplatiti plate za mart, april i maj, a niste isplatili za decembar, januar i februar? Kako je moguće da nekome uzmete u razmatranje zahtjev za kredit, a nije ni predao IOPPD obrazac za plate za februar, a zakonska je obaveza da se predaje svakog mjeseca. Ne možemo dati kredit nekome bez kolaterala, jer bi to predstavljalo krivično djelo. Omogućili smo ono što jedino možemo u ovom trenutku, a to je da se kratkoročni plasmani (do dvije godine) mogu dodjeljivati na meke instrumente obezbjeđenja i dali smo široku lepezu instrumenta za kolateral. To znači da se mogu kombinovati različiti instrumenti”, naglasili su iz IRF -a.

Iz Fonda su istakli da IRF nije odgovoran zbog toga što neko nije isplaćivao plate ili nije vraćao kredite tokom 2019. godine. “Za to nije odgovoran ni koronavirus. Uostalom, zakonskim uslovima i pravilima Centralne banke utvrđeno je kako se plasiraju kreditna sredstva i IRF u ovim vremenima to mora poštovati”, poručili su iz fonda.

Podsjećaju da je ovo kreditna linija koja je namijenjenja isključivo za ublažavanje posljedica od pandemije, a ne onima koji se sad nalaze u teškoj situaciji zbog ranije nelikvidnosti.

“To su preduzetnici, mikro i mala preduzeća koja su direktno ugrožena. Zatim, ugostitelji, zanatlije, taksisti, mali autoprevoznici, mali butici, frizeri, privatni dječji vrtići, male trgovine i drugi preduzetnici koji su morali da zatvore svoje objekte. U ovim teškim okolnostima podržaćemo i srednja i velika preduzeća, jer moramo voditi računa o projektima i investicijama koja su od presudnog značaja da se održi osnovna ekonomska aktivnost. Nužno je sačuvati sva zdrava preduzeća koja su u prethodnom periodu pokazivala odgovoran odnos prema biznisu i prema državi, prije svega kroz plaćanje poreza i koja će i dalje imati odgovoran odnos prema zaposlenima, kao i do sad”, istakli su iz IRF-a.

Omogućili smo ono što jedino možemo u ovom trenutku, a to je da se kratkoročni plasmani (do dvije godine) mogu dodjeljivati na meka obezbjeđenja i dali smo široku lepezu instrumenta za kolateral, odgovorili su iz IRF-a

Da je brža procedura i da se krediti refinansiraju

U Privrednoj komori (PKCG) smatraju da, u okviru predstojećeg drugog paketa mjera Vlade za privredu i građane, kod IRF-a treba razmotri mogućnost refinansiranja kredita bez naknade u sektorima turizma, proizvodnje i prerade.

Preporučili su i da se ubrzaju procedure za obezbjeđenje kredita za obrtna sredstva (nabavku repromaterijala), bez kojih će biti ugrožen proces proizvodnje i buduće poslovanje kompanija.

PKCG je članica radne grupe države za nove mjere pomoći.

Podrška EIB-a Balkanu za mala i srednja preduzeća, zdravstvo...

Evropska investiciona banka (EIB) obezbijediće zemljama van Evropske unije 5,2 milijarde eura u okviru paketa podrške otklanjanju posljedica pandemije Covid-19.

Iz EIB-a je juče objašnjeno da je taj novac dio šireg paketa pomoći za 100 zemalja van EU, koje je najavila EU i njen „Tim Evropa“.

Potpredsednik EIB-a Dario Skanapieko izjavio je da su spremili paket mjera hitne podrške zemljama Zapadnog Balkana i to najprije lokalnim malim i srednjim preduzećima i zdravstvenom sistemu.

„Želimo da uradimo sve što možemo i pomognemo da se sačuvaju ljudski životi, radna mjesta i plate građana Zapadnog Balkana.

Razmjere kriza zahtijevaju evropsko jedinstvo i solidarnost. Paket podrške EIB-a zemljama Zapadnog Balkana biće dostupan po ubrzanoj proceduri i prilagođen specifičnim potrebama različitih sektora privrede, ali i lokalnim izazovima koje nameće pandemija. Državama Zapadnog Balkana biće dostupna i tehnička podrška i ekspertiza za bržu pripremu investicionih projekata“, rekao je Skanapieko.

( Marija Mirjačić )