Najbolje da pomoć stigne gdje treba, od populizma ništa

Ako do kraja juna izađemo iz kratkoročnih mjera, koje uključuju subvencije i druge ekonomsko-socijalne mjere, onda se još držimo optimističkog scenarija, pa u drugoj polovini godine možemo planirati neke nove kreditne linije Investiciono-razvojnog fonda (IRF) koje će imati dobro ciljanu razvojnu komponentu prema mladima, malom biznisu, poljoprivredi, prehrambenoj industriji, turizmu, uz jačanje digitalne ekonomije, kreativne industrije i inovacija.

To je kazala “Vijestima” profesorka državnog Ekonomskog fakulteta i bivša ministarka za evropske integracije, Gordana Đurović, nakon jučerašnjeg sastanka koji su premijer Duško Marković i članovi njegove Vlade imali sa ekonomistima i profesorima.

Sastanak je bio posvećen predlogu drugog paketa mjera vladinog ekonomskog tima za podršku građanima i privredi u ublažavanju ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa. Saopšteno je da je razgovarano o srednjoročnim i dugoročnim mjerama za podsticanje razvoja i očuvanje standarda građana.

Profesor Vukotić je tu i za državni intervencionizam

Sastanku kod premijera, osim Đurovićeve, prisustvovali su i bivši ministar finansija i predsjednik Vlade Igor Lukšić, profesori Ekonomskog fakulteta Božo Mihailović i Anđelko Lojpur i dekan Nikola Milović, kao i jedan od osnivača Univerziteta “Donja Gorica” Veselin Vukotić, te ekonomista Vasilije Kostić.

Sa njima je razgovarano, navode iz Vlade, o predlogu mjera u cilju pružanja podrške privredi, zaposlenim i socijalno ugroženim građanima, s posebnim akcentom na buduće aktivnosti za oporavak i dalji razvoj ekonomije. Profesor Vukotić je idejni tvorac crnogorskog ekonomskog sistema i utemeljivač ekonomskog liberalizma, odnosno ideologije slobodnog tržišta u Crnoj Gori.

Vlada ga sada konsultuje i o intervencionizmu države za oporavak ekonomije preko pomoći privredi. Sa svjetskih ekonomskih adresa ovih dana stižu i poruke da je u ovoj krizi dotučen neoliberalizam jer se pokazuje da tržište ne može da funkcioniše bez uplitanja države.

“Ugledni crnogorski ekonomisti su na poziv premijera pokazali spremnost da u punom kapacitetu pomognu svojim sugestijama i konkretnim predlozima za donošenje adekvatnih mjera u cilju bržeg oporavka i stvaranja podsticajnog poslovnog ambijenta kao preduslova daljeg razvoja”, saopšteno je iz Vlade.

Teška godina

“Cijela 2020. treba da bude godina štednje i solidarnosti, ma koliko mjeseci trajala pandemija. Ovo je ekonomski veoma teška godina, koja traži od svih razumijevanje za napore institucija uz kooperativnost”, poručila je Đurovićeva.

Naglasila je da se paket mjera vezuje za nivo javnog duga i ograničene kapacitete za zaduživanje u narednom periodu, što se mora uvažiti.

Iz Vlade je saopšteno da su učesnici sastanka podržali drugi paket predoženih ekonomskih mjere, da smatraju da su “precizno usmjerene uz vođenje računa o održivosti javnih finansija”.

“Sagovornici su se saglasili da će u narednom periodu važnu ulogu u održavanju likvidnosti realnog sektora imati bankarski sistem i IRF”, istakli su iz Vlade.

Na pitanje da li smatra da su neophodne još neke mjere, Đurovićeva je kazala da je kroz komunikaciju sa svim akterima moguće još preciznije targetirati neke ciljne grupe i mjere da bi pomoć došla do onih koji je naviše i trebaju, te kako bi se potpuno isključile bilo kakve zloupotrebe ograničenog novca.

“Razumjela sam iz diskusije da se pažljivo, na operativnom nivou, u novoformiranim malim timovima Vlade, razmišlja o svim ovim aspektima. Ekonomska nauka ne prepoznaje populističke mjere kao što je na primjer “100 eura po punoljetnom građaninu”, jer nisu svi jednako pogođeni zdravstvenom krizom. Bolje je ići ciljano, jer se istovremeno oslobađaju i veća sredstva za pomoć ekonomiji i zaposlenima, tamo gdje je najdragocjenija. Na preporuku socijalnih partnera, uz razumijevanje Vlade, treba očekivati da se podrška prema turizmu kao prioritetnoj djelatnosti još bolje targetira jer iako to nije klasična zabranjena djelatnost, ona je svojevrsna “zaustavljena” djelatnost, koju treba snažnije podržati, dok ne prođe pandemija i njeni pogubni efekti, posebno na našu turističku privredu”, naglasila je Đurovićeva.

Racionalno trošiti

Đurovićeva je kazala da je intervencionizam države zbog svjetske zdravstvene krize postao lijek za očuvanje ekonomske supstance. Smatra da je Crna Gora izašla brzo sa prvim konkretnim predlozima u martu.

“Bitno je podsjetiti na uslove u kojima se mjere donose - koristimo euro, nemamo emisionu funkciju, nemamo EU budžet i strukturne fondove na raspolaganju, jer nismo EU članica. Uz to, imamo ograničene kapacitete zaduživanja, ali uredno izvršavamo sve svoje obaveze i sve se dešava u uslovima neizvjesnosti kada ne znamo koliko će pandemija trajati i da li će biti potreban još jedan snažniji paket mjera podrške za ekonomiju, zaposlene i građane”, naglasila je Đurovićeva.

Ona je kazala da je pandemija „viša sila“, koja je kao zdravstvena kriza snažno i simetrično pogodila savremene ekonomije, gurajući nas u novu recesiju zbog čega se pravila konkurencije i državne pomoći privremeno „ukidaju“, a država ide značajno sa subvencijama prema ciljnim grupama.

Navela je da podržava mjere Vlade iz nekoliko razloga: “Dobro su targetirane i prema privredi i socijalno, ostvaruju se kroz komunikaciju sa socijalnim partnerima i strukom, to je paket na period od dva mjeseca dok ne počne proces postepenog povratka normalnim ekonomskim djelatnostima, pomoć države je samo za osnovne potrebe i paket mjera se vezuje za nivo javnog duga i ograničene kapacitete za zaduživanje u narednom periodu, što se mora uvažiti”.

“Neizvjesnost dužine primjene naredbi, mjera i preporuka je vrlo visoka. Ako ne bude optimističkog scenarija, biće dodatnih mjera i prilagođavanja, pa se zato mora mjerama pristupiti racionalno, odnosno čuvati dodatni finansijski i fiskalni prostor za eventualni nastavak mjera. U vedrijem scenariju sljedeći set mjera bio bi sa više podsticaja i razvojnih komponenti”, dodala je ona.

Novi paket mjera, koji bi trebao da bude usvojen krajem ove ili iduće sedmice, odnosi se na subvencije za april i maj za isplatu 70 odsto minimalne zarade (155 eura) za zaposlene u preduzećima gdje je zabranjen rad, kao i za radnike u karantinu, izolaciji i one koji su iskoristili mogućnost da ostanu kući da bi čuvali djecu koja nisu starija od 11 godina, a i na oslobađanja od plaćanja poreza i doprinosa na taj dio zarade.

Planiranim subvencijama su obuhvaćene i ugrožene djelatnosti, gdje spadaju preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća do 250 zaposlenih, u iznosu od 50 odsto minimalne plate. U paketu su duple subvencije za struju socijalno ugroženim kategorijama i plaćanje dijela računa ugroženima, isplata jednokratne pomoći od 50 eura nezaposlenima, subvencije poslodavcima za zapošljavanje novih radnika, odnosno registrovanje radnika koji su do sada radili na crno...

Na preporuku socijalnih partnera, uz razumijevanje Vlade, treba očekivati da se podrška prema turizmu kao prioritetnoj djelatnosti još bolje targetira jer iako to nije klasična zabranjena djelatnost - ona je svojevrsna “zaustavljena” djelatnost, ukazala je Đurovićeva

Procjena iz Ministarstva ekonomije je da će subvencije zarada državu koštati oko 32 miliona, što je u bruto iznosu sa ostalim dijelom paketa oko 50 miliona.

Prvi paket mjera je uključio odlaganje poreze i doprinosa na zarade i moratorijum na plaćanje kreditnih obaveza do 90 dana, kredite IRF-a za poboljšanje likvidnosti i jednokratnu pomoć penzionerima sa najnižim primanjima i dijelu korisnika socijalne pomoći.

“Fideliti”: Kupuju vrijeme do novog zaduženja

Iz konsultantske kuće “Fideliti” su ocijenili da sve ukazuju da država u ovom trenutku definitivno nema novca da jače podrži privredu.

“Ako je mjera od 32 miliona eura ono što država može da izdvoji kao direktnu pomoć privredi, onda je prilično jasno da kupuje vrijeme do novog zaduženja. Izgleda da su potrošili najveći dio zaduženja od 484 miliona državnog novca na otplatu dugova”, ocijenili su, između ostalog, na stranici Fidelitija.

“Vijestima” je ranije iz više izvora potvrđeno da je Vlada od 500 miliona eura depozita koje je pozjamila lani na tržištu kroz emisiju obveznica, potrošila oko 360 miliona na vraćanje starih dugova. Dio duga je vraćen početkom marta prije izbijanja pandemije.

Iako je odobrena garancija Svjetske banke od 80 miliona eura na osnovu koje se država može zadužiti 250 miliona, ona još nije aktivna.

( Marija Mirjačić )