Mjere ne razumiju ni građani ni oni što ih sprovode

Česte nedoumice o tome šta se sve (ne) smije u doba koronavirusa

29324 pregleda15 komentar(a)
Detalj iz Podgorice, Foto: Boris Pejović

Mjere protiv širenja novog virusa korona donose se na dnevnom nivou, iz Nacionalnog tijela za zarazne bolesti ponekad najave i izmjene, ali tako nešto još nisu dočekali poljoprivrednici koji nemaju registrovana imanja. Ništa manji, nisu ni problemi onih čija su gazdinstva registrovana, ako je rješenje na člana porodice koji je “gazda” samo na papiru…

NKT je nedavno donijelo mjeru protiv širenja koronavirusa, prema kojoj je kretanje, uz rijetke izuzetke, ograničeno radnim danima poslije 19, te subotom i nedjeljom od 13, odnosno 11 do pet sati narednog dana.

Iz NKT su, odgovarajući na pitanja “Vijesti”, kazali i da će imati razumijevanje za one koji se bave poljoprivredom:

“Suštinski, poljoprivreda u ovoj situaciji mogla bi da bude jedan od najznačajnijih faktora održanja stabilnosti porodica koje zavise od svoje proizvodnje, tako da će u izuzetke biti svakako uvrštena ova kategorija stanovništva”, kazala je šefica Operativnog štaba Vesna Miranović prije više od nedjelju dana.

Bjelopoljac Velibor Vukićević sa porodicom živi u jednom gradu, a njegovo imanje je u Bijelom Polju. “Vijestima” je rekao da već kasni sa radovima oko malinjaka, koje je zasadio na 20 ari. Objasnio je da je više dana izgubio tragajući na koji način može da dođe u rodnu Bistricu, da radi oko malinjaka. Problem je, jer nije registrovani proizvođač.

“Ovih dana u jeku su poslovi oko malina - okopavanje, rezidba, vezanje, prskanje, ali ne mogu da odem zbog zabrane međugradskog saobraćaja. Tražio sam od udruženja malinara ‘Malina Polimlja’ da mi izdaju neku potvrdu da mogu da obrađujem imanje, međutim, saopšteno mi je da su od zabrane kretanja izuzeti samo registrovani poljoprivrednici, a da je kretanje dozvoljeno u okviru svoje opštine”, kazao je on.

Vukićević dalje opisuje kako je od jednih do drugih tražio odgovor na svoje dileme.

“Na preporuku ‘Malina Polimlja’ obratio sa se Opštini Danilovgrad, gdje mi je portir objasnio da tu nema nikog ko bi mi nešto mogao reći oko toga, a i da ima - da to važi samo na dnevnom nivou. Odatle sam upućen u poljoprivrednu službu. Oni su me pitali jesam li registrovan, a kad sam rekao da nisam i da sam član udruženja malinara, objasnili su mi da ne mogu da dobijem nikakvu potvrdu, nakon čega su me uputili u Centar bezbjednosti Danilovgrad”, priča on.

Dalje su mu, kaže, kazali da sat prije planiranog putovanja svrati u CB da ga upišu, ali mu rekli i da ne može da dobije nikakvu potvdu.

“Već da, ukoliko me zaustavi policija, kažem da pozovu CB Danilovgrad. Ja na taj način ne smijem da rizikujem putovanje sa svojom porodicom. Imam suprugu i djecu i ne mogu da ih dovodim u takvu situaciju, da putujemo bez neke potvrde”, kazao je “Vijestima” Vukićević.

Mnogo je razloga zbog kojih neki poljoprivedni proizvođači nisu registrovani - zbog trajanja ostavinskog postupka, imovinskih sporova…

Šta je dozvoljeno, a šta ne i kada česta nedoumica (Ilustracija)(Foto: Betaphoto)

Iz Udruženje malinara “Malina Polimlja” iz Bijelog Polja uputili su apel Ministarstvu poljoprivrede i lokalnoj upravi da riješe problem tih poljoprivrednih proizvođača, jer smatraju da ne bi trebalo da im je uskraćeno pravo da obrade svoja imanja, kao i oni koji su registrovani.

“Vrijeme koje izdvoje da odu do svojih imanja i povratak prije zabrane, nedovoljni su da se bilo šta ozbiljnije na malinjaku i uopšte u poljoprivredi uradi”, kazao je predsjednik tog udruženja Andrija Delić.

Dodaje da među malinarima ima mnogo onih koji nisu registrovani, a njihova imanja, iako geografski blizu Bijelog Polja, pripadaju drugim opštinama. Poljoprivrednici upozoravaju da će, ukoliko nadležni resor i NKT hitno ne nađu rješenje za njih, njihovi posjedi ostati neobrađeni.

Kao moguće rješenje, predlažu da im mjesne zajednice izdaju potvrde o posjedu imanja na teritoriji gdje se obrađivano zemljište nalazi.

“Molimo nadležne institucije da normativno riješe i ovu grupu poljoprivrednih proizvođača jer se i oni po radu i muci ne razlikuju od nas registrovanih. Nadamo se da će i ova problematika biti riješena u najbržem mogućem roku, jer radovi i vegetacija ne mogu da čekaju”, kažu.

Uzgajivač jagoda Goran Drobnjak kazao je da poljoprivrednici imaju problema i sa nabavkom prihrane i hemije i opreme za zasade, za šta moraju da idu do Podgorice.

“I kada postoji dostava, za neka od tih sredstava moramo da čekamo do sedam dana. U našim poljoprvirednim apotekama slaba je ponuda. Sad ima najviše posla za poljoprivrednike, a mi moramo za Podgoricu, a kako kad je zabranjen međugradski saobraćaj”, kazao je Drobnjak.

Ni rješenje nije - rješenje

Nisu manje muke ni proizvođača koji su registrovali gazdinstva. Iz Ministarstva poljoprivrede, pojasnili su da se za kretanje lica koja imaju registrovano poljoprivredno gazdinstvo ne izdaje posebna potvrda, već da je dovoljno rješenje o registraciji. Kretanje je, kako su objasnili iz resora Milutina Simovića, koji je i predsjednik NKT, moguće samo za lice na čije ime se gazdinstvo vodi i koje je i upisano u registar, kao i članove gazdinstva čija se imena takođe navode u rješenju.

Problem u praksi je jer su gazdinstva često upisana na starije članove porodice, koji zapravo i ne rade na imanju i/ili oko stoke.

Sa sjednice NKT(Foto: gov.me)

Dalje, rješenja se često vode na samo jedno lice, što znači da u uslovima dok traju mjere protiv širenja novog koronavirusa, samo ta osoba i ima pravo da se nesmetano kreće.

“Moj otac je upisan kao nosilac poljoprivrednog gazdinstva i na rješenju je samo njegovo ime. On ima 77 godina i ne radi na gazdinstvu, jer nije više u mogućnosti, radim ja. Nosim rješenje sa sobom i izjavu o kućnoj zajednici, koja je ovjerena u Sekretarijatu za opštu upravu grada. Nisu me zaustavljali još, jer svakako odradim sve do 19”, ispričao je jedan od sagovornika.

Drugi navodi da iz istog razloga - jer je sva imovina i dalje na oca koji ima 83 godine, za sve koristi kamion registrovan na firmu.

“Potpuno besmisleno”, kaže.

Drugi objašnjavaju i da, dok putuju do imanja, sa sobom nose rješenja o registraciji, ali da nailaze na policajce koji nisu upoznati sa mjerama.

“Zvao sam 112 da im se objasni situacija i da oni naprave valjda izuzetak kako bih mogao da prođem. Ovo je bitan period za sve poljoprivrednike i dosta toga se rizikuje ako se na vrijeme ne isprate radovi”, ispričao je jedan od sagovornika.

Dok nadležni iskomuniciraju ko, kada i kako može da ide do svojih imanja, oni koji su već iskusili kako stvari stoje u praksi, sugerišu ostalima da uz rješenje o registraciji, izdaju potvrde za sve članove gazdinstva i da, dok idu na imanja i za slučaj da naiđu na manje ili neupućene službenike policije, nose i kopiju mjera koje su objavljene na sajtu Ministarstva poljoprivrede, odnosno u Službenom listu 26/20 od 30. marta...

Prema naredbi, u oblasti poljoprivrede za nesmetano kretanje potrebno je, za zaposlene u privrednim subjektima, obezbijediti potvrdu o izuzetku od zabrane, odnosno od ograničenja kretanja u području zahvaćenom epidemijom zarazne bolesti kovid-19, a za poljoprivredne proizvođače rješenje o upisu u Registar poljoprivrednih gazdinstava, pod uslovom da je rješenje izdato do 24. marta 2020. godine.

Naredbe su unosile dileme i među one koji se bave ribolovom, jer naredba NKT tretira privredni ribolov, pa se za privredne ribare treba obezbijediti dozvola (važeća je i ona kojoj je istekao rok).

Direktor Instituta Boban Mugoša ranije je pojasnio da je dozvoljeno pecanje jednom čovjeku koji se nalazi u maloj barci ili dvojici ribolovaca u većoj, u kojoj je moguće držati distancu, uz napomenu da je važno poštovati mjeru distance i prilikom ulaska i izlaska u plovni objekat.

Policija zbunjuje držaoce pasa

Od zabrane izlaska, prema naredbi od 30. marta, izuzeti su i vlasnici kućnih ljubimaca - pod uslovom da se ne zadržavaju na javnim površinama duže od 60 minuta. To znači da vlasnici pasa ljubimce mogu da izvedu i kad je zabranjeno, dakle radnim danima poslije 19 do pet ujutro, odnosno subotom poslije 13, te nedjeljom poslije 11 do pet sati narednog dana.

Udruženja za zaštitu životinja upoznala su sa tom odlukom i svoje članove, uz apel da se vlasnici pridržavaju ograničenja i preporuka, te uz napomenu da izlaske svedu na one nužne, da se pridržavaju i drugih mjera, poput fizičke distance...

Međutim, “Vijestima” su ispričali da se u praksi događa da službenici policije zaustavljaju vlasnike, tvrdeći da nemaju pravo na izlaske nakon 19 sati ili ih upozoravaju kako nakon 19 sati imaju pravo da sat vremena sa ljubimcem provedu vani u tačno određeno vrijeme…

“Mene su u 20.10 vratili kući, uz objašnjenje da se psi izvode samo od 19 do 20 sati”, tvrdi jedan od vlasnika iz Nikšića.

Vlasnici iz Pljevalja prijavili su kako su im iz policije sugerisali da najave vrijeme kad planiraju da izvedu ljubimce, te da su im kazali da su u obavezi da to i prijave. U jednoj od pritužbi građana piše da su od komunalne policije dobili valjano objašnjenje - da dozvoljenih 60 minuta važi bilo kad u vrijeme zabrane, a da su im službenici Uprave policije kazali da dozvoljeni sat važi samo za vikend.

Podgorica nedjeljom(Foto: Boris Pejović)

Iz Udruženja “Ruka šapi” sa svim pritužbama upoznali su Ministarstvo unutrašnjih poslova i NKT, navodeći da su sigurni da su u pitanju izolovani slučajevi.

“I da je zbog dinamike posla službenika MUP-a razumljivo da dođe do sitnih propusta, ali molimo da skrenete pažnju službenicima na izuzetke uvedenih mjera kako bi se prevenirale eventualne neprijatnosti u budućnosti”, navodi se, pored ostalog, u dopisu koji su iz NVO “Ruka šapi”, uputili resoru Mevludina Nuhodžića.

Dozvoljen borak u dvorištu kuće, izvedite djecu - ali poštujte mjere

Iz NKT su pojasnili da građani radnim danima od 19, subotom od 13 i nedjeljom od 11 sati, pa do pet sati ujutru narednog dana mogu izaći u dvorište kuće sa jednim domaćinstvom, jer se ne radi o javnoj površini.

Velik broj roditelja zbunjeno je dočekao nedavne navode Bobana Mugoše, direktora IJZ, kad je rekao da je dozvoljeno da izvedu djecu, da je to čak poželjno.

“Djeca mogu da izađu. Svaki dan postoji vrijeme kad roditelji mogu da izvedu djecu. Naravno, po načinu kako je propisano - jedan roditelj i jedno dijete mogu da borave i na suncu, sad ga ima dovoljno, i na svježem vazduhu”, poručio je on.

Prema naredbama NKT, zabranjen je boravak više od jedne osobe na javnoj površini, ali jedan roditelj ili staratelj mogu boraviti sa po jednim djetetom radnim danima od pet do 19, subotom od pet do 13 i nedjeljom od pet do 11 sati.

Iz NKT su pojasnili da se naredba u dijelu motornih vozila nije mijenjala, pa je poželjno da osobe prilikom ulaska u automobil, na primjer na parkingu, održavaju distancu.

Sportska rekreacija zabranjena je na javnim površinama, što podrazumijeva i džogiranje, vježbanje na spravama... Iz NKT nisu precizirali zabranu rekrativnih aktivnosti na javnim površinama kada je riječ o vožnji bicikla, ali se pretpostavlja da je i ta vrsta rekreacije kao i sve ostale zabranjena, dok se biciklom kao prevoznim sredstvom može ići do posla, apoteke, prodavnice...

Pomoć starim i iznemoglim osobama, uključujući i odlazak kod ljekara, treba da bude dozvoljen uz pratnju druge odrasle osobe, idealno člana porodice ili njegovatelja. Poželjno je da postoji potvrda o zakazanom pregledu, kako bi se mogla provjeriti istinitost navoda. U slučaju da se radi o akutnom stanju ili nepokretnoj osobi, zdravstvena njega će se pružiti u kući ili stanu.

Radno mjesto nikad dalje...

Ukidanje međugradskog prevoza napravilo je mnogo problema građanima čije je radno mjesto kilometrima udaljeno od kuće, dodatne nevolje nastale su kada je Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti zabranilo da se u jednom automobilu prevozi više od dvije osobe. Među onima koji se na razne načine dovijaju da stignu do posla su i Danilovgrađani koji rade u Podgorici ili Nikšiću, a koji nemaju svoj automobil. Više njih u razgovoru za “Vijesti” kazalo je da svakodnevno, kada idu na posao, imaju probleme.

“Dok je moglo po nekoliko nas u automobil, nije nam bio pretjerano veliki problem da se prebacimo do posla, a sada se snalazimo kako znamo. Mene najčešće vozi prijatelj. Ipak, on zbog smanjenog obima posla nema obavezu da svaki dan ide na posao, a kada on ne ide - stopiram. Sada ljudi i manje staju, jer ih je obično po dvoje u automobilu, a oni koji su sami, moguće da se plaše koronavirusa, tako da neki dan jedva i stignem na posao, ili kasnim”, ispričao je tridesetčetvorogodišnji Boris iz Danilovgrada.

On je kazao da se na isti nači snalazi više njegovih prijatelja koji rade u Podgorici.

“Ono što je nama koji smo ostali bez prevoza nejasno je to što svakodnevno srijećemo pune kombije raznih preduzeća, mahom građevinskih, koji prevoze svoje radnike. Neće biti da oni nisu izloženi riziku, a da mi jesmo ako putujemo recimo jednim autobusom. Mislim da bi, makar za one koji rade, trebalo obezbijediti autobus, pa neka ide nekoliko puta dnevno, kad su smjene”, kazao je on.

Sagovornik “Vijesti” iz Budve ispričao je da je problem i jer neki poslodavci, poput marketa, nisu prilagodili radno vrijeme novim mjerama.

“Moja djevojka radi u marketu koji je udaljen 10 kilometara od mjesta gdje živimo. Market subotom radi do 13 sati, do kad je dozvoljeno kretanje, ja ne mogu stići da je dovezem, a da nisam u zoni krivične odgovornosti”, poručio je on.

1616 nije broj za sve

Građani koji su bili u kontaktu sa inficiranom osobom, imaju simptome kovida-19 ili samo sumnjaju da su zaraženi, treba da ostanu kod kuće i pozovu liniju Instituta za javno zdravlje 1616 i prate uputstva opetatera.

Nad pacijentima koji su u samoizolaciji svakodnevno se sprovodi nadzor - putem novorazvijene aplikacije kojom je omogućeno direktno prijavljivanje zdravstvenog stanja SMS-om, ali i putem Call centra 1616, te putem direktnog telefonskog kontakta sa nadležnim epidemiološkim službama, pojasnili su iz Instituta za javno zdravlje.