Šta je virusno opterećenje i zašto je opasno i za zdravstvene radnike

U borbi protiv kovida-19 medicinsko osoblje širom svijeta plaća vrlo visoku cijenu. Hiljade zdravstvenih radnika zarazile su se virusom, a broj smrtno stradalih ljekara raste.

Uprkos zaštitnim odijelima i maskama, ljekari, medicinske sestre i ostali zdravstveni radnici skloniji su, čini se, zarazi od ostalih, a nerijetko obole od vrlo teškog oblika bolesti.

Zašto su zdravstveni radnici skloniji zarazi od ostalih?

Stručnjaci kažu da bi razlog tome mogla biti koncentracija virusa kojoj su bili izloženi u direktnom kontaktu s pacijentom te pojašnjavaju da se količina virusa u tijelu naziva virusno opterećenje, piše BBC.

Pošto virus prodre u organizam, inficira stanice i počinje se razmnožavati stvarajući vlastite kopije. One se u idućih nekoliko dana nakupljaju i množe pogoršavajući pacijentovo stanje. Pretpostavlja se da je što je veća koncentracija virusa u organizmu, oblik bolesti povezan s njom teži, a pacijent zarazniji.

Nedavna istraživanja su pokazala da je virusno opterećenje u plućima bolesnika s kovidom-19 veće od onog u nosnoj duplji, prenosi Hina.

Virusno opterećenje kod pacijenta raste kako se virus razmnožava i pritom se simptomi bolesti pogoršavaju. S oporavkom ono se postupno smanjuje. Dakle, praćenje virusnog opterećenja može nam dati korisnu indiciju o ozbiljnosti i prognozi bolesti.

Ljekari i medicinske sestre najizloženiji virusu

I naučnici s Oksforda složili su se da studije ukazuju na to da veće opterećenje pogoršava simptome, ali da čvrstog dokaza za to još nema.

Ljekari i medicinske sestre najčešće su u vrlo bliskom kontaktu s teško zaraženim pacijentima koji u svojem organizmu nose velike količine virusa, što znači da su izloženi njegovim vrlo visokim dozama.

Prema podacima SZO, pacijent podvrgnut operativnom zahvatu u kineskom Vuhanu zarazio je 14 zdravstvenih radnika i prije nego što je prvi put dobio temperaturu.

Još nije poznato u kolikoj mjeri stalna izloženost virusu može uticati na zdravstvene radnike koji se nalaze na prvoj liniji borbe protiv virusa.

Ipak, podaci SZO, prikupljeni nakon epidemije SARS-a 2002. i 2003. godine, ukazuju na to da se u 21 posto slučajeva radilo o medicinskim radnicima. U slučaju kovida-19 između četiri i 12 posto potvrđenih slučajeva zaraze odnosilo se na zdravstvene radnike.

Slični se obrasci pojavljuju i kod osoblja koje njeguje pacijente s kovidom-19.

"Imuni sistem jedne osobe, čak i ako je ona zdrava, suočava se s velikim poteškoćama u borbi s virusima", kaže prof. Vendi Barkli s Odjeljenja za zarazne bolesti londonskog Imperijal koledža.

"Količina virusa koja uspije prodrijeti u vaš organizam gotovo sigurno određuje ravnotežu u toj borbi, u ratu koji se vodi između virusa i imunog sistema vašeg tijela. Ako, na primjer, zarazite laboratorijske životinje različitim dozama virusa, vidjećete da će one životinje koje se zaraze visokom dozom virusa postati najbolesnije", kazala je.

( Vijesti online )