Za socijalu iz budžetske rezerve samo 200 hiljada eura

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet podržao je danas predložene izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kojima je predviđeno da se iz budžetske rezerve može davati socijalna pomoć zbog epidemije koronavirusa.

Za tu je namjenu, prema riječima generalnog direktora Direktorata za budžet Bojana Paunovića, predviđeno 200.000 eura za dva mjeseca koliko se procenjuje da će epidemija trajati.

Milutin Đukanović (DF), koji je sjednici prisustvovao kao zainteresovani poslanik rekao je da se u čitavom sistemu krše ljudska prava i Ustav, a sada je glavni problem kako rasporediti svega 200 hiljada eura.

“Program Vlade iznosi manje od jedan odsto BDP-a. U ostalim zemljama ta pomoć iznosi pet, deset, 15 odsto BDP-a. Onda slušamo priče kako je naš BDP od 8.000 eura po stanovniku najveći u regionu. Pa imamo najveću prosječnu platu, a Vlada neće da novac da građanima, a iz ovih podataka vidi se da novca ima dovoljno. Problem je gdje je taj novac, da li u sefovima Ministarstva finansija ili onih koji upravljaju Crnom Gorom posljednih 30 godina”, kazao je Đukanović.

On je ponovio zahtjev DF-a sa se isplati građanima jednokratnu pomoć u iznosu jedne minimalne zarade, što je ukupno izdvajanje oko 100 miliona eura.

Odbor nije podržao amandman poslanika SDP-a Raška Konjevića, kojim je predviđeno formiranje komisije u čijem sastavu bi bili predstavnici Vlade, Skupštine i nevladinih organizacija koja bi kontrolisala dodjelu pomoći iz budžetske rezerve.

Konjević je obrazlažući amandman rekao da u ovakvim okolnostima treba voditi računa o socijalnom položaju najugroženijih.

“Ko garantuje da osoba X iz Berana ili Bijelog Polja neće dobiti pomoć i od opštine i užeg kabineta? Ko garantuje da članovi porodice neće tražiti i dobiti pomoć? Ovo neće da dijele centri za socijalni rad, već Komisija za budžetska pitanja čiji su podaci netransparentni”, naveo je Konjević.

Paunović je kazao da će o ovoj pomoći odlučivati uži kabinet, odnosno Vlada na osnovu dokumentacije ministarstava rada i socijalnog staranja i zdravlja.

Konjević je tražio podatke o korišćenju budžetske rezerve, odnosno spisak korisnika pomoći iz rezerve za 2019, 2018. i 2017 godinu.

"Da li su ti podaci javni? Pitam jer je dosta primjedbi u trošenju rezerve. Ne smijemo da dozvolimo netransparentnost kao u prethodnim godinama", kazao je Konjević i podsjetio da je ovaj vrsta pomoći bila predmet afere Snimak koja nije dobila pravosudnu finalizaciju.

Boris Mugoša (SD) smatra da izdvajanja iz budžetske rezerve treba da se odnosi i na lokalne uprave.

Srđan Milić (SNP) složio se da treba pogledati i lokalne samouprave i kontrolisati ta sredstva. "Ne interesuje me nijedan glas, nego da oni koji su u stanju socijalne potrebe dobiju pomoć. Ne bismo se ovim bavili da smo završili projekat socijalni karton. Treba imati jasnu evidenciju o ljudima koji podnose zahtjeve. Vidio sam podatak Generalnog sekretarijata da je sve podatke o radu Komisije proglasio tajnim. Ako je to i danas na snazi, imamo veliki problem", ocijenio je Milić.

Paunović je najavio da će poslanici imati uvid u korišćenje budžetske rezerve.

Đukanović je pozvao DPS da kaže da li ovaj zakon pripada zakonima koji oblikuje izborni sistem I za čije je usvajanje potrebna dvotrećinska većina.

“DF ovo neće podržati, jer se krši mnogo pravila”, rekao je Đukanović. Nikola Rakočević (DPS) pozvao je DF da upute pitanje Ustavnom sudu čije će odluke biti ispoštovane.

DPS je, kako je kazao, saglasan sa potrebom da se potrošnja iz budžetske rezerve učini transparentnijom, kao da se o predlogi DF-a, za jednokratnu pomoć građanima, otvori rasprava.

Odbor nije podržao četiri predloga zakona SDP-a. Podršku nije dobio Predlog zakona o odlaganju plaćanja kreditnih obaveza korisnika kredita (lex specialis), Predlog zakona o dopuni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Predlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i Predlog zakona o dopunama Zakona o Prijestonici.

( Biljana Matijašević )