Milatović: Doživjećemo snažnu recesiju, dopunite mjere za pomoć

Ima prostora da se predložene mjere Vlade za ublažavanje posljedica ekonomske krize dopune i da se neke postojeće revidiraju, a navjerovatnije ovo neće biti posljednji paket mjera koje će izvršna vlast morati da donese kao odgovor na ovu krizu, ocijenio je ekonomista Jakov Milatović.

“Već sada je vrlo izvjesno da će Crna Gora u ovoj godini doživjeti snažnu recesiju čiji je intenzitet još neizvjestan i presudno je determinisan dinamikom medicinskog konteksta u borbi protiv novog koronavirusa. To ne samo kod nas, već i u širem okruženju”, rekao je Milatović “Vijestima”.

Dug kočnica za veću pomoć

Milatović je ukazao da su mjere koje je predložila Vlada slične onima u drugim zemljama i imaju za cilj podršku likvidnosti privrede i očuvanje radnih mjesta.

“Razlika je u visini subvencija. Recimo u odnosu na visinu subvencija zarada zaposlenih - neke zemlje, poput Rumunije ili Poljske, pomoć su bazirale na prosječnoj zaradi, ne na minimalnoj, na taj način izdvajajući više. Druge, poput Hrvatske, su odlučile da subvencionišu iznos cijele minimalne zarade, istovremeno povećavajući je za oko 100 eura. Uz to, neke zemlje su odmah prepisale duži period za trajanje ovih mjera, a neke su dio tereta troškova prebacile na javni sektor (izuzimajući određene profesije ključne u borbi protiv novog koronavirusa, poput zdravstvenih radnika). Imajući sve ovo u vidu, sigurno da postoji dodatni prostor za dopunu predloženih mjera, istovremeno možda i za reviziju postojećih”, rekao je Milatović.

On je naglasio i da je za Crnu Goru ograničavajuća okolnost za veća izdvajanja visoka opterećenost javnih finansija, odnosno sa čime se ušlo u krizu.

“Javni dug Crne Gore sa kraja 2019. godine, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), iznosio je oko 80 odsto BDP-a. Druga najzaduženija zemlja u regiji Centralne i Istočne Evrope (sa kojom je smisleno porediti Crnu Goru) je bila Hrvatska sa 70 odsto BDP, što je 10 procentnih poena niže, dok su druge zemlje uglavnom bile na nivou manjem od 50 odsto BDP-a. Visina postojećeg duga igra presudnu ulogu u tome koliko se još možete zadužiti i po kojoj cijeni, pa zemlje koje već imaju visok dug, poput Crne Gore, mogu da uzmu manje dodatnog zaduženja i to uglavnom po većoj kamatnoj stopi u odnosu na ostale”, istakao je Milatović.

Trpimo i zbog loših odluka iz prošlosti

On je podvukao da u ovim okolnostima treba staviti dodatni akcenat na dobru primjenu postojećih mjera, te da transparentnost i pravednost moraju biti ključni principi u tom smislu.

“Često ističem da je dobro upravljanje ključ održivog ekonomskog razvoja. U ovom trenutku dobro upravljanje je potrebno kao nikada u skorijoj istoriji. Zamislite da država danas ima na raspolaganju određena sredstva koja je u prošlosti morala da izdvoji zbog nekih loših ekonomskih odluka. Ta dodatna pomoć bi danas za nekoga značila spas od siromaštva. Istovremeno, pod dobrim upravljanjem podrazumijevam i način na koji se mjere donose i komuniciraju. Dijalog sa socijalnim partnerima, poslodavcima i sindikatima je ključan. Na kraju, oni su direktni korisnici mjera i zbog njih se donose”, naglasio je Milatović.

Poručio je da mjere pomoći moraju biti namijenjene onima kojima su najpotrebnije, ali da je nekada lakše uopštiti određenu mjeru.

“Recimo, davanje mogućnosti svima da se prijave za kreditni moratorijum, možda, nije optimalna mjera, jer omogućava i onima koji zbog krize nemaju gubitak prihoda da je koriste. Na ovaj način obezbjeđujući dodatnu likvidnost privredi i stanovništvu, uključujući i one kojima nije ta likvidnost potrebna, smanjuje se likvidnost bankarskog sektora. To naravno nije održiva mjera, jer je upravo likvidnost bankarskog sektora ključna u fazi oporavka od krize”, objasnio je Milatović.

On je rekao da je važno iz krize izaći pametniji, te da je nekad ona potreba da bi shvatili i razdvojili važne stvari od onih manje važnih.

“Zamislite da se u prethodnih deset godina snažnije ušlo u proces reformi i da smo prateći hrvatsko iskustvo ušli u EU nakon osam godina pregovora. Hrvatska je najduže od svih novih članica pregovarala za članstvo u EU, od 2005. godine do ulaska u EU 2013. Tom logikom Crna Gora je trebalo 2020. godinu da dočeka kao članica EU. U tom slučaju danas bi na raspologanju imali puno značajniji set kreditnih linija podrške za oporavak od krize na raspolaganju, što bi nam umnogome pomoglo da lakše prebrodimo krizu”, dodao je Milatović.

Kako do boljih mjera ako ekonomisti u konsultacijama s Vladom samo klimnu glavom

Milatović kaže da u periodu krize svakoga treba saslušati, jer je razmjena mišljenja dodatna vrijednost, ali da ga brine saznanje da su u okviru ekonomskih konsultacija Vlade i ekonomista svi sa svime saglasni.

“Postavlja se onda zaista logično pitanje koja je vrijednost od tih konsultacija.

Kao što smo bili svjedoci da u prethodnih 30 godina tranzicije samo „nevidiljiva ruka tržišta“ nije adekvatno rješenje za održivi ekonomski razvoj, tako ni sada ne treba biti u zabludi i propagirati svemogućnost uloge države (a posebno ne u kontekstu one države koja i dalje, nažalost, nema dovoljno izgrađene institucije). Hoću da kažem da ne treba ići iz jedne krajnosti u drugu. Ova dva koncepta daju najbolje rezultate kada su komplementarni, kada sarađuju i nadograđuju se. Njemačka je dobar primjer”, istakao je Milatović.

Iz Vlade je u ponedjeljak saopšteno da su učesnici sastanka, navodeći da se radi o uglednim ekonomistima i profesorima, “u potpunosti podržali ekonomske mjere ocijenivši ih pravovremenim, odmjerenim i odgovornim”.

Konsultacije o predloženom sa premijerom Duškom Markovićem i saradnicima imali su bivši ministar finansija i predsjednik Vlade Igor Lukšić, profesori državnog Ekonomskog fakulteta Gordana Đurović, Božo Mihailović, Anđelko Lojpur i dekan Nikola Milović, kao i jedan od osnivača Univerziteta “Donja Gorica” i utemeljivač ideologije slobodnog tržišta u Crnoj Gori Veselin Vukotić, te ekonomista Vasilije Kostić.

( Marija Mirjačić )