Šta je Vukotić pričao na sastanku u Vladi: Subvencije da se ne pretvore u socijalu i neotuđivo pravo

Jedan od osnivača i rektor Univerziteta “Donja Gorica” (UDG), prof. dr Veselin Vukotić ocijenio je da država treba da se, sa poboljšanjem situacije, odrekne mnogih mjera koje je do sada uvela i koje će naknadno uvesti.

“Plašim se da će država željeti da nastavi brigu, odnosno kontrolu nad ekonomijom, što bi moglo da ugrozi ekonomiju i demokratsko političko uređenje. I u ekonomiji treba da bude nešto slično kao sa epidemijom: zar ne bi bilo apsurdno da svi i dalje nosimo maske, a epidemija prošla - kad prođe”, navedeno je u pismenom obraćanju Vukotića na nedavnom sastanku ekonomista sa predsjednikom i članovima Vlade o ekonomskim mjerama za suzbijanje posljedica pandemije koronavirusa.

Vlada će najvjerovatnije iduće sedmice usvojiti drugi paket mjera podrške građanima i privredi, koje su u predlogu podrazumijevale subvencije za zaposlene u zatvorenim i ugroženim djelatnostima u odnosu na veći dio minimalne zarade od 222 eura (i država pokriva poreze i doprinose za svakog registrovanog radnika kod onih koji su zatvoreni zbog zdravstvenih mjera), jednokratnu pomoć nezaposlenima od po 50 eura, subvencije za struju socijalno ugroženima, pomoć poljoprivredi...

Vukotić je zahvalio premijeru Dušku Markoviću što su mu vratili vjeru u efikasnu državu u borbi protiv kovida-19 i dodatno “jer je to prvi put praktična provjera koncepta ‘Crna Gora - mikro država’ koji sam izlagao prije 20 godina”.

“Zapravo, veliki broj administracije je tokom posljednjeg mjeseca bio kući, iz ovih ili onih razloga... Država bi trebalo da radi kao što je radila posljednjih mjesec dana. Sve je bilo ubrzano i efikasno. Prešli smo na onlajn nastavu za školu u 10 dana, za šta bi nam, u normalnim prilikama, trebalo makar dvije godine. Ovo iskustvo bi trebalo da bude jedna od polaznih premisa u gradnji, ne samo ekonomskog sistema. Odnosno, kako iskustvo rada države u dobu epidemije iskoristiti za jednu funkcionalnu transformaciju državne uprave. I ne samo nje, već i birokratije koja sve više postoji u kompanijama. Zaista, mnogo pozitivnog se može naučiti od ove epidemije”, istakao je Vukotić u diskusiji u Vladi, a čija se pismena verzija nalazi na sajtu UDG-a.

On je, komenatrišući predlog mjera koje se odnose subvencije, rekao da je to izuzetno hrabar potez Vlade koji zaslužuje poštovanje, a “koliko je hrabar, shvatićemo krajem maja”.

Nekima bi malo bilo i 10 puta više

“Ja ne znam da li su ovo dobre mjere i kakve će rezultate dati, ali, ja ne bih, u ovoj situaciji duha u Crnoj Gori, mogao smisliti bolje. Mislim da neka cjepidlačenja koja sam čuo ne vode ukupnom cilju ovih i drugih mjera Vlade. Ko je do sada istinskim radom zarađivao euro, njemu tih skoro 200-300 eura znači mnogo! Oni koji su živjeli na račun bilo kakve rente - njima ne bi bilo dovoljno ni 10 puta više”, ocijenio je Vukotić.

Vukotić smatra da subvencije ne treba shvatati kao preživljavanje već kao dio dugoročne vizije na kojoj treba raditi.

“One su pomoć države (ne mala – to je oko 60 miliona bruto – uplata države + odustajanje države od prihoda) prije svega da bi počeli preduzetnici i kompanije i u ovom vremenu da razmišljaju o promjeni načina poslovanja i o tome šta se mora dalje činiti.

Subvencije ne smiju ući u preduzeće. To se shvata kao socijala i brzo bi se pretvorilo u neotuđivo pravo! Socijala mora biti van preduzeća i striktno odvojena od redovnog poslovanja. Preduzeće mora da zarađuje novac na tržištu, a ne da ga očekuje od države. Socijalni jastuci koji su neophodni moraju biti van firme”, naveo je Vukotić, koji je i predsjednik Odbora direktora državnih “Plantaža”.

Ukazao je da je veliko pitanje šta će se dešavati u crnogorskoj i globalnoj ekonomiji i poslije tri mjeseca “ako imamo npr., sumorni podatak u svijetu da će oko 225 miliona ljudi izgubiti posao”. Naglasio je da je situacija suviše ozbiljna da bi se od nje uplašili, da je potrebna hrabrost da se mijenjamo, da bi se u hodu prilagođavali situacijama koje će se mijenjati iz sata u sat.

“Trebaju nam ljudi koji misle, a ne samo menadžeri i birokrate. Ljudi koji imaju viziju. A vizija je pogled na nas danas iz npr., avgusta ove godine, iz kraja ove godine, iz ljeta iduće godine… Samo tako možemo znati šta i kako da radimo sada”, istakao je on.

Jedna od najvećih kriza

Utemeljivač ekonomskog liberalizma, odnosno ideologije slobodnog tržišta u Crnoj Gori, naglasio je da će ova kriza globalno, a to znači i u Crnoj Gori, dugo trajati.

“Ovo je, po svemu sudeći, jedna od najvećih kriza u istoriji ove civilizacije! Ja razmišljam da je to početak istorijske prekretnice u našoj civilizaciji. Moramo za svaku mjeru koju danas donesemo da uzmemo u obzir dugoročne posljedice: biti svjesni da ona otvara neke procese u budućnosti. Ja se ne osjećam toliko kompetentno da dajem neke ubjedljive praktične preporuke, jer ne poznajem dobro crnogorsku ekonomiju iznutra iako sam čovjek koji je više navrata duboko ulazio u njenu suštinu, bilo kroz neke sanacione programe kasnih 80-ih godina ili prilikom uvođenja DEM/EUR. Kad govorim da se ne osjećam kompetentnim, mislim da ne znam baš atmosferu u firmama, cijenu koštanja i njeno formiranje, bilanse i cirkulaciju novčanih tokova i reprodukcione lance zavisnosti i lance sabdijevanja. Zato se divim onima koji sve znaju o ekonomiji, samo što ne razumiju šta je ekonomija”, naveo je Vukotić, dodajući da svoje mišljenje uglavnom izvlači iz iskustva predsjednika Odbora direktora „Plantaža“ i rektora privatnog univerziteta UDG.

On je istakao da bi neke sugestije i dileme dao kroz nekoliko blokova, a opet sa platforme jedne indijanske mudrosti: „Nikada ne kritikuj onoga čije mokasine nijesi nosio“.

“Ja bih to iznio u četiri umrežena i međuzavisna bloka, slična onom isprepletanom ribarskom konopu. Ono što te blokove uvezuje jeste ideja razvoja. Odnosno, vizija razvoja koja treba da bude okosnica rasprave o ovim mjerama. Znači, polazim od potrebe da imamo kakvu-takvu viziju i da je kada zatreba, prilagođavamo okolnostima, a njoj, toj viziji, prilagođavamo trenutne mjere”, dodao je Vukotić.

On je istakao da bez novih ideja, novog stvaralaštva, nauke i inovacija, bez mladih ljudi, ne vjeruje u brz oporavak.

“Novo vrijeme traži nove ljude! Novo vrijeme traži novo razmišljanje! Moramo „iskakati“ iz tzv. zapečaćenog vremena... Ako je išta pozitivno pokazala epidemija, jeste to da su se u javnosti pojavili neki novi mladi ljudi sa savremenim, tehničko-tehnološkim znanjem i pogledima na život. Borba protiv kovida-19 je pokazala kao da postoji neka „potisnuta“ Crna Gora! Crna Gora nezainteresovana za javne promocije i politiku. Pogledajte samo predavanja profesora osnovnih i srednjih škola tokom onlajn nastave i doći ćete do zaključka koliko imamo sposobnih mladih ljudi...”, naveo je Vukotić, dodajući da na svim diskusijama o ekonomiji ubuduće treba da sjedi i ministarka nauke, Sanja Damjanović.

Vukotić poručuje da je potrebno svođenja administracije na minimum i tako da se sve organizuje brzo, “a ova situacija je pokazatelj da se sve može ubrzati - da se ne igramo birokratskih kriterijuma i procedura jer svako usporavanje je korak ka većim troškovima”, kao i da je potrebno raditi na komunikacionoj strategiji...

“Vlada mora da ubrza proces informisanja o sprovođenju mjera na dnevnoj osnovi. Potrebno je puno ažuriranih informacija da bi Vlada upravljala ovim procesom”, istakao je Vukotić.

Poruka je, između ostalog, da se mora obezbijediti funkcionisanje države i da bi trebalo imati makar nacrt dinamičnih bilansa za sljedeće dvije godine, kao i da Crna Gora mora biti otvorena ekonomija, otvorena stranim investitorima, uz napomenu da je i svaki strani turista crnogorski investitor. M. M.

Platni promet u martu pao za 40%, bez turizma u opasnosti

Vukotić je naveo da mjere treba posmatrati makar u kontekstu najmanje dvije godine i da bi neki cilj trebalo da bude da GDP 2022. godine bude na nivou 2019, uz ozbiljni početak promjene strukture privrede i načina shvatanja ekonomije.

“Možda ovo nekome izgleda pesimizam. Ne smetnimo sa uma da je platni promet u martu (mjere su uvedene 13. marta 2020) pao za 40%. Isto tako, prodaja vina „Plantaža“ u Crnoj Gori je na nivou 5-10% prošlogodišnje prodaje u ovom periodu. Bez turističkog tržišta, odnosno izvoza, naš GDP je u opasnosti. Jedna trećina našeg GDP-a zavisi direktno ili indirektno od turizma. Turizam je naša razvojna niša”, istakao je Vukotić.

Rasprave o ovim mjerama moraju, dodao je on, da se oslanjaju na neki koncept, da imaju neki konceptualni okvir, na neku viziju razvoja.

“Taj koncept je nevidljiva platforma svih ovih mjera. Mjere su samo vidljivi dio tog ‘ledeng brijega’. Ja sam taj koncept osjetio samo u jednoj rečenici premijera Markovića na kraju obraćanja, a to je da Vlada ovim mjerama pomaže građane i privredu i da očekuje da se svaki euro te pomoći oplodi. Polazim od toga da je to koncept na kojem počivaju ove mjere, jer treba da znamo da iste mjere u različitim konceptima mogu dati različite rezultate”, navedeno je u obraćanju Vukotića.

Dodao je da rasprave o ovim mjerama moraju da se oslanjaju na neki koncept, da imaju neki konceptualni okvir...: “Ja sam taj koncept osjetio samo u jednoj rečenici premijera Markovića na kraju obraćanja, a to je da Vlada ovim mjerama pomaže građane i privredu i da očekuje da se svaki euro te pomoći oplodi”

“Kompanije da brinu za sebe, to primarno nije zadatak Vlade”

“Kako sačuvati kompaniju? Kako sačuvati privredu? Kako sačuvati proizvodnju? Kako sačuvati imovinu? Kako sačuvati i unaprijediti viziju razvoja kompanije? To primarno nije zadatak Vlade. To je moj ključni stav zasnovan na principima liberalizma”, naglasio je Vukotić.

U osnovi svega su ljudi, ne ljudi - partija i birokratija, već ljudi struke... Epidemija je pokazala kako je politika efikasna kada uvažava struku. Zašto tako ne bi bilo i u svim ostalim oblastima”, naveo je Vukotić u diskusiji u Vladi

“To je zadatak kompanija, njihovog menadžmenta i vlasnika, a Vlada je ta koja stvara uslove u okviru kojih se vizija razvoja kompanija treba realizovati. Vlada treba da pomogne - ali inicijativa treba bazično da dolazi iz kompanija i udruženja privrednika. Mislim da su Vladine mjere odlaganja nekih obaveza važne (porez na dobit, porezi i doprinosi, odlaganje rate kredita i sl) i to je velika pomoć kompanijama. Odlaganje svih ovih obaveza treba shvatiti kao ulaganje u održavanje proizvodnje, odnosno core djelatnosti kompanije, kao i u razvoj kompanije. U ovoj fazi se ne bih zalagao za oslobađanje od ovih obaveza, samo bih to odložio. Kroz 2-3 mjeseca će se vidjeti situacija i donijeti odluka da li da se vraća ili da se oprosti”, istakao je Vukotić.

Dodaje da razumije da se u ovom trenutku pažnja fokusira na očuvanje radnih mjesta.

“Ipak, nakon epidemije, fokus treba staviti na očuvanje kompanije i na radna mjesta koja doprinose razvoju kompanije. Funkcionisanje kompanije tokom ovog perioda pokazuje i puno radnih mjesta koja nijesu neophodna za njen razvoj. Ne treba da zaboravimo da je većina kompanija u privatnom vlasništvu! Vlasnik kompanije mora da preuzme dio rizika u ovoj situaciji”, ocjena je Vukotića.

Banke da pomognu, jer ovo što imaju - sve im je od klijenata

Vukotić je istakao da su za njega ključ ove situacije razvojni projekti koji uključuju digitalizaciju, razvojne kredite i međunarodno finansijsko umrežavanje, a “u osnovi svega su ljudi, ne ljudi - partija i birokratija, već ljudi struke”.

“Epidemija je pokazala kako je politika efikasna kada uvažava struku... Zašto tako ne bi bilo i u svim ostalim oblastima?”, pitao je on u diskusiji.

On je kazao da kompanije i u ovom vremenu treba da pripremaju nove razvojne projekte, a ključna mjera za to je otvaranje razvojnih kreditnih linija… “Niko ne treba da se plaši kredita ukoliko ga uloži u profitabilnu proizvodnju i usluge. Kredit je opterećenje kada ide u potrošnju! Ko treba da stvara te linije? Pa ne samo država preko IRF-a! Što je sa bankarskim sektorom? O njemu neću da govorim, ali bi banke morale da isprate sada svoje klijente, da im pomognu, jer to sve što one danas imaju je upravo od tih klijenata! Ko će im biti klijenti ako upadnu u probleme? Posebnu ulogu će u sprovođenju ovih mjera imati Centralna banka”, naveo je on.

( Vijesti online )